Vlada je učinila sve što je mogla u zaštiti od previsokih cijena, potrebna je opća klima odgovornosti u društvu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Koprivnici na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo - Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje“, u organizaciji Večernjeg lista. U razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem, premijer Plenković osvrnuo se na brojne gospodarske teme, s naglaskom na poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju, ali i općenito na politički i ekonomski kontekst Hrvatske. 

Predsjednik Vlade uvodno je naglasio pozitivne efekte članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
 
Istaknuvši da Hrvatska nikad nije imala više sredstava na raspolaganju, podsjetio je na 25 milijardi eura iz EU fondova, što omogućava snažan investicijski zamah, jačanje konkurentnosti i lovljenje koraka s drugim članicama Unije.
 
"Čudi me teza u hrvatskoj javnosti da nam je Europska unija donijela nešto loše, ja sam snažno protiv takve teze. Živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju, 25 milijardi eura. Tko bi nam ih dao da nismo u članstvu Europske unije?", kazao je.
 
U dva mandata povećali smo BDP za 30 milijardi eura
 
Podsjetio je da je Hrvatska 2016. godine bila na 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a, dok je danas na 76 posto. Uz rast BDP-a, koji je ove godine projiciran na 3,5 posto, i rekordnu zaposlenost te najnižu nezaposlenost, gotovo je sigurno da će Hrvatska u prvoj godini trećeg mandata Vlade doseći 78 posto prosjeka.
 
U prethodna dva mandata Vlade, naglasio je, hrvatski BDP povećan je za 30 milijardi eura, sa 47 milijardi 2016. na 76 milijardi danas.
 
Situacija u Hrvatskoj, dodao je, jest takva da je na tržištu rada potrebno 140 tisuća stranih radnika kako bismo zadovoljili potrebe.
 
"Ta situacija je itekako povoljna. Zato mi se čini da ukupna reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja se radi u ciklusima, predstavlja šansu da mi artikuliramo ono što je kod nas dobro, a što nije dobro da se pokuša promijeniti. Optika novih i starih zemalja u EU je potpuno različita. Zajednička poljoprivredna politika je stvorila gigante u poljoprivredi u zemljama utemeljiteljicama. Mi smo došli 2013. kad su oni već giganti, a mi pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva", pojasnio je.
 
U tom će se smislu, dodao je, saslušati sve korisne inicijative, istaknuvši glavne poruke hrvatske poljoprivredne politike - ulaganje u poljoprivredu, njenu produktivnost i konkurentnost, zaštita u krizama, veće poticanje mladih poljoprivrednika i ulaganje u infrastrukturu.
 
Zamah ulaganja u infrastrukturu i enormna ulaganja u proces obnove
 
Kada je riječ o strukturi hrvatskog gospodarstva, premijer je naveo nekoliko elemenata koji pridonose gospodarskom rastu.
 
Uz turizam, koji je Hrvatskoj itekako bitan, rast plaća i dizanje ekonomskog standarda povećali su potrošnju, što označava jako važan segment. Uz zamah ulaganja u infrastrukturu, tu su i enormna ulaganja u proces obnove, za koji je dosad potrošeno tri milijarde eura.
 
U kontekstu industrijske proizvodnje, premijer se osvrnuo na situaciju s rastom BDP-a na našim glavnim izvoznim tržištima - Njemačka očekuje do 1 posto rasta, Austrija oko 0,4 posto, Italija na oko 0,9 - a Hrvatska na 3,5 posto.
 
Ta situacija kod njih, pojasnio je premijer Plenković, znatno utječe na našu proizvodnju i na izvoz.
 
"Mi naravno želimo poticati naše izvoznike, oni su kičma našeg gospodarstva, ali i oni nerijetko ovise o vanjskim faktorima, a ova energetska kriza imala je velike posljedice općenito na svjetskog gospodarstvo", poručio je.
 
Vladine mjere ispunile svoj cilj i sačuvale socijalnu koheziju
 
U tom je kontekstu naglasio da su Vladine mjere, koje su imale za cilj zaštititi hrvatske građane i gospodarstvo od negativnih posljedica te krize, uspjele.
 
"To je bio masivni državni intervencionizam, sve suprotno našoj političkoj filozofiji, ali je bio jedini put", istaknuo je.
 
Te će se mjere u promijenjenim okolnostima popuštati, kazao je premijer Plenković, postupno, koliko se ljudi budu prilagođavali.
 
Rast standarda, plaća i BDP-a, Schengen, euro i Europski stabilizacijski mehanizam, investicijski kreditni rejting, naveo je premijer, govore o tome da smo puno snažniji nego što smo bili prije osam godina.
 
Paket mjera koji je Vlada predstavila prošlog tjedna ocijenio je mudrim, jer je horizontalan, bez naglog popuštanja mjera i velikog šoka, a cilja upravo one kojima najviše treba.
 
"Mi smo ponovno pristupili umirovljenicima, ugroženim kupcima energenata, studentima, pružateljima socijalnih udrugama, nezaposlenim braniteljima. Točno smo ciljali one za koje očekujemo da će imati problem i kod ovog minimalnog povećanja od 10 posto kroz šest mjeseci", pojasnio je premijer.
 
EU Iduće generacije velika injekcija europskoj ekonomiji, Hrvatska izrazito učinkovita u korištenju tih sredstava

Govoreći dalje o europskim sredstvima, premijer Plenković osvrnuo se na Instrument EU Iduće generacije pojasnivši kako je to bio veliki politički odgovor Europske unije na veliki politički problem, odnosno krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19.

Morali smo dati jednu veliku injekciju cijeloj europskoj ekonomiji, koja je upalila, dodao je.

Jedino se Grčka izborila za više sredstava od Hrvatske, podsjetio je i dodao da je Hrvatska izrazito učinkovita.

"Mi smo za sada u ispunjavanju kriterija u 100-postotnom ritmu. Što god smo obećali, mi to ispunjavamo i zato povlačimo ta sredstva. Sad se osjeća da je Hrvatska nakon 11 godina članstva uspjela staviti dovoljno ulja u motore da naš mehanizam funkcionira bolje i da je apsorpcija puno brža. Želim da sve bude sukladno pravilima i zakonima i da se svaka i najmanja zlouporaba najstrože kazni", kazao je premijer.

Povećavamo poljoprivrednu proizvodnju, ali mi smo dio EU-a i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe

Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, premijer je kazao da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica, peradi, ribe, šećera i vina. Sve ostalo, voće, povrće, svinjetina, govedina, mlijeko, smo između 45 i 75 posto, dodao je.

"Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali mi nismo sami, mi smo dio Europske unije i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će ako budu zadovoljni kvalitetom", poručio je premijer.
 
Osvrnuo se potom na visoke cijene proizvoda.
 
Zanimljivi su podaci da je cijena poljoprivrednih proizvoda čak nešto manja nego što je bila 2023. i 2022., a cijena za potrošače je veća, kazao je premijer i dodao kako se u toj jednadžbi nalazi  problem.
 
"Moramo vidjeti što se događa da nešto košta proizvođača jedan, a potrošača dva. Jesu li ti svi dodatni troškova prometa, distribucije, marži toliki ili je to više nego što treba. Ako imamo neki oblik kartelnog ponašanja, onda je tu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja da štiti potrošače i to sprječava. Mi smo kao Vlada u ovoj krizi djelovali na svakom području kojem smo mogli, ograničili smo neke proizvode,  njih čak 30, subvencionirali cijene energenata, smanjivali PDV na praktički sve što smo mogli", naveo je premijer naglasivši kako se ne možemo vratiti u dogovornu ekonomiju i apeliravši na opću klimu odgovornosti u društvu.
 
Akcent s oporezivanja rada ide na oporezivanje imovine
 
Komentirao je i novi krug kontinuirane porezne reforme te, u tom kontekstu, porez na nekretnine.  Što se tiče porezne reforme, ona ima svoj teretni cilj, kazao je premijer, a to su rasterećenja i građana i gospodarstva.
 
"Akcent sada s oporezivanja rada ide na oporezivanje imovine", poručio je.

Što se tiče poreza na nekretnine, pojasnio je da ga imamo i sada, samo ga nitko ne doživljava jer se zove porez na kuće za odmor.

"To postoji desetljećima. Tko god ima neku malu vikendicu, primjerice kraj Zagreba, osim ako lokalna jedinica nije odlučila da ga uvede, plaća nešto sve ovo vrijeme. Druga je stvar što se u samoj provedbi nije do kraja razumjelo da to podrazumijeva i neku nekretninu u istom gradu u kojem živite, a u kojoj niste", pojasnio je. 
 
Ukupni prihodi svih lokalnih jedinica od aktualnog poreza na kuće za odmor je samo 27 milijuna eura, istaknuo je premijer što znači da on u fiskalnom smislu doprinosa jedinicama nije velik.
 
Porez na nekretnine je i demografska mjera, želimo osigurati priuštivo stanovanje  
 
Pojasnio je politički smisao koji se želi postići porezom na nekretnine.
 
"Mi imamo problem izrazito, ali izrazito velike cijene kvadrata stana. Nije baš svaka naša lokacija Manhattan. To nije normalno, nema nikakvog razloga za to. Druga stvar, imamo mlade ljude koji žele priuštiv najam, a u nekim sredinama mladima je to teško priuštivo. Kako da mi promijenimo tu situaciju? Jedino mjerama koje će biti kombinacija mjera porezne i stambene politike", pojasnio je.
 
Zato Vlada kreće u to, dodao je, ali vrlo obazrivo jer je to tema koja izaziva puno revolta.
 
"To je u konačnici i demografska mjera. Tko će imati veliku obitelj ako si može priuštiti 40 kvadrata. Gdje će živjeti?", istaknuo je.
 
Što se tiče upravljanja zgradama, premijer je kazao da je taj jako dobar potez naišao na itekako pozitivne reakcije svih koji shvaćaju da nije normalno da, primjerice, u Splitu ili Dubrovniku nakon Uskrsa praktički stanovi koji su do tada u najmu studentima postaju stanovi za kratkoročni najam.
 
Moramo se boriti za ono što nama fali, uzimajući u obzir globalnu utakmicu koju naš tim igra
 
Bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi sastavio je izvješće o europskoj konkurentnosti. Draghi smatra da Europa treba radikalnu reformu i dodatnih oko 800 milijardi eura ulaganja godišnje.
 
"Draghi smatra da Unija ne bi smjela kao cjelina imati optiku koja je svake četiri godine nestabilna, nego imati strateški pogled. Želi da se napravi veliki investicijski plan kako bismo uspjeli konkurirati američkim kompanijama, što nekim drugim u svijetu koje uživaju malo ozbiljnu potporu države. To je ključ. Mi smo dio toga bloka i za nas je važno da vidimo i takvu optiku. Mi smo ušli 2013. u EU zadnji i jako se brzo moramo adaptirati na trenutak Europske unije. Naša se optika mora boriti za ono što nama fali, kohezija, poljoprivreda, infrastruktura, veći standard, ali pritom shvatiti kakvu globalnu utakmicu naš tim igra", kazao je premijer.
 
Osvrnuo se i na političku stabilnost njegove Vlade, kazavši da je što se tiče toga jako miran.

"Mi se borimo s ozračjem, ono ne prati nužno one ciljeve za koje mi dokazujemo rezultatom da su dobri. Ako se borimo za Hrvatsku kakvu trebamo, hajmo se zajedno boriti. Da ne kažem više", zaključio je.

Minimalno poskupljenje koje se može podnijeti, uz ciljanu pomoć najugroženijima

U izjavi za medije nakon konferencije, premijer Plenković ponovo se osvrnuo na moguća nova poskupljenja nakon poskupljenja cijene energenata.
Podsjetio je da se radi o minimalnom poskupljenju od 10 posto kroz šest mjeseci.

"Smatramo da to povećanje, s obzirom na ukupni gospodarski rast, rast plaća i rast mirovina, nije nešto što se ne može podnijeti", kazao je.

Naglasio je pritom da se drugi dio paketa mjera odnosi na ciljanu pomoć onima koji realno imaju manje prihode, poput umirovljenika, studenata, nezaposlenih hrvatskih branitelja i drugih.

Upitan kad bi se mogao predstaviti porez na nekretnine, o kojem je detaljno govorio i na konferenciji, premijer je kazao kako bi to moglo biti drugi tjedan.

Na pitanje ima li otpora tome porezu, premijer je ustvrdio da nema, ali to je tema koja se mora dobro rastumačiti kako bi je svi u cijelosti razumjeli te da potpora ne bi izostala zbog nerazumijevanja.

Trebamo predsjednika koji poštuje Ustav, zapadno je orijentiran i vodi civiliziran politički dijalog
 
Komentirao je i predsjedničku kampanju. Upitan smatra li da je dobro što ima više kandidata i hoće li zbog toga utrka biti zanimljivija, premijer je kazao kako se svatko tko ispuni kriterije može kandidirati.
 
"Trebamo predsjednika koji poštuje Ustav, trebamo predsjednika koji je zapadno orijentiran i koji će ljudima pokazati kako na toj dužnosti voditi civilizirani politički dijalog, a ne sve ono što smo gledali od Milanovića zadnjih pet godina", poručio je.

Osvrnuo se i na komentare predsjednika Republike na njegov nedavni radni posjet Bosni i Hercegovini, u kontekstu potpore Hrvatima.

"Ja cijelo vrijeme imam istu politiku prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i prema cijeloj Bosni i Hercegovini. On ima prvo krivu politiku prema Hrvatima, jer to je čovjek koji je išao na predizborne skupove i drukao za Komšića", poručio je upitavši kakav onda kredibilitet Milanović može imati sada.

Naknadu Milanovićevu pamet i prosvjećenost prema Hrvatima ocijenio je zakašnjelom, a uvredama drugim narodima, dodao je, Milanović kreira otpor i animozitet prema Hrvatskoj.

"Naša politika je obrnuta. Maksimalan angažman za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali potpora cijeloj BiH na europskom putu", poručio je.

Upitan hoće li se pitanje veleposlanika rješavati ili će se pustiti do iza izbora, premijer Plenković je podsjetio da je Vlada 2020. predložila listu kandidata, 90 posto ljudi iz sustava, koju je Milanović olako odbacio i tražio podjelu 50:50.

"Nakon toga se nismo makli zbog njegove blokade Nema te 50:50 podjele, nije postojala za vrijeme bilo kojeg ranijeg predsjednika i vlade", dodao je podsjetivši na Milanovićeve uvrede i difamacije prema članovima Vlade koje su nakon toga uslijedile i koje imaju svoju cijenu.


 

Pisane vijesti