Vlada ne može podržati ovakvo restrukturiranje, ostajemo otvoreni za traženje dodatnih rješenja

"Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtijevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući 149. sjednicu Vlade.

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na vijest da je agencija Standard & Poor's nakon više od šest godina Hrvatsku uvrstila u investicijski kreditni rejting.
 
Investicijski kreditni rejting poticaj nastavku strukturnih reformi
 
"To je potvrda reformskih postignuća naše Vlade, svega što smo uradili na konsolidiranju javnih financija, prevladavanja krize u Agrokoru, načina suočavanja sa svim ostalim pitanjima koja su na dnevnom redu i provođenja strukturnih reformi", kazao je Plenković.
 
Naglasio je da su posebno pozitivno ocijenjene porezna i mirovinska reforma, dodavši da je riječ o dvjema velikim strukturnim reformama koje su iza nas.
 
"To izvješće je poticaj da nastavimo sa smjerom vođenja naše politike kako je to bilo i do sada. I kada to stavite u kontekst izlaska Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz procedure prekomjernih makroekonomskih ravnoteža onda ove odluke možemo gledati kao dokaz da smo kao Vlada na dobrome pravcu", poručio je Plenković. 
 
Europsko vijeće ponudilo dva roka za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU
 
Predsjednik Vlade podsjetio je da je održano i Europsko vijeće na kojem se raspravljalo o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.
 
Kazao je da je donesena odluka o dva roka. Jedan je 22. svibnja ako nema odluke o ratifikaciji ugovora o povlačenju, a drugi je 12. travnja koji je zadnji rok za vlasti Velike Britanije da raspišu europske izbore.
 
"Ta tema je dominirala i dominirat će političkom agendom ne samo u Ujedinjenoj Kraljevini nego i u Europskoj uniji", dodao je Plenković.
 
Deseta obljetnica Hrvatske u NATO-u
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da će Hrvatska uskoro obilježiti desetu obljetnicu ulaska u Sjevernoatlantski savez.
 
Najavio je da će se ovog vikenda tim povodom održati konferencija Stalnog odbora Parlamentarne skupštine NATO-a, podsjetivši da je nedavno posjetio sjedište NATO-a u Bruxellesu, gdje se sastao s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom.
 
"Zahvaljujući Ministarstvu obrane i podršci Ministarstva vanjskih i europskih poslova ta deseta obljetnica je na jedan kvalitetan način obilježena i u samom sjedištu NATO-a", kazao je premijer.
 
Ulaganja u Rijeci vrijedna 200 milijuna kuna
 
Predsjednik Vlade izvijestio je da je zajedno s ministrima prije nekoliko dana posjetio Rijeku, gdje su obišli terminal na Brajdici, podsjetivši na velika trenutna ulaganja u lučku, cestovnu i željezničku infrastrukturu ukupne vrijednosti 200 milijuna eura.
 
Kazao je da su posjetili i Klinički bolnički centar Rijeka, istaknuvši da je izgradnja nove zgrade jedan od velikih projekata jačanja našeg zdravstvenog sustava.
 
"Ukupna investicija vrijedi 750 milijuna kuna i očekujemo da se uz potporu europskih financijskih institucija i naše garancije taj projekt realizira te da imamo veliku modernizaciju KBC-a Rijeka kojem gravitira skoro 500 tisuća ljudi iz tri županije", ustvrdio je Plenković.

Premijer se osvrnuo i na posjet indijskog predsjednika Rama Natha Kovinda Hrvatskoj. 

"Vjerujem da je to u kontekstu jednog intenzivnog dijaloga s velikim azijskim zemljama jako dobro", rekao je Plenković, podsjetivši da je potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić nedavno boravila u Indiji.

Predsjednik Vlade kazao je da je posjet indijskog predsjednika otvorio mogućnosti daljnje gospodarske suradnje i to samo nekoliko tjedana uoči posjeta kineskog premijera Hrvatskoj, kada će se održati i veliki multilateralni sastanak 16+1.

"To je dobro i za naše bilateralne odnose i jačanje međunarodnog položaja Hrvatske, osobito u srednjoj Europi", poručio je premijer. 

Za rekonstrukciju zagrebačkog rotora 332 milijuna kuna

Od ostalih aktualnih tema izdvojio je jučerašnje potpisivanje ugovora za projekt rekonstrukcije zagrebačkog rotora, ukupne vrijednosti gotovo 332 milijuna kuna.

Istaknuo je da od tih 332 milijuna kuna, 273 milijuna kuna dolaze iz europskih fondova, dok preostali iznos od skoro 50 milijuna kuna dolazi iz državnog proračuna putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

"To je samo još jedna potvrda koliko ova Vlada u suradnji s Gradom Zagrebom ulaže u razvoj grada", poručio je Plenković, istaknuvši da je trenutno potpisano 47 ugovora, vrijednih 2,3 milijarde kuna.  

Naglasio je ponovno dodanu vrijednost članstva Hrvatske u Europskoj uniji kad je riječ o konvergenciji i ravnomjernom regionalnom razvoju te smanjivanju nejednakosti, što dovodi i do jačanja infrastrukturnih projekta u Zagrebu.

Dosad za sanaciju brodogradilišta utrošeno 31,7 milijardi kuna

Govoreći o brodogradnji, predsjednik Vlade podsjetio je da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili državne potpore. Od toga se 4,3 milijarde kuna odnose na pulski Uljanik, a devet milijardi kuna na riječki 3. maj, ili ukupno 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik grupu. 

"To govori o velikoj solidarnosti svih hrvatskih građana prema brodograđevnoj industriji uopće, a osobito prema Puli i Rijeci", istaknuo je Plenković. 

Naveo je da je ukupna izloženost države prema Uljanik grupi na dan 15. listopada prošle godine iznosila 4,3 milijarde kuna, a kako grupa, pojasnio je premijer, nije mogla servisirati obveze i otkazani su ugovori pa je na temelju protestiranih državnih jamstava do 11. ožujka ove godine iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 3,1 milijardu kuna.

"Sve ove isplate napravljene su u dogovoru i koordinaciji s Državnim odvjetništvom, svi su ti ugovori još jednom pregledani i verificirani. Država, jednom kad izda ovakvu vrstu jamstava, ovdje govorimo o jamstvu za brodove, nema opciju da svoju obvezu ne realizira", naglasio je premijer. 

Odluka o brodogradnji mora biti održiva

Istaknuo je da je Vlada, radeći na pitanju hrvatske brodogradnje, sagledavala krizu u Uljaniku sa svih aspekata – političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, regionalnih i strukturnih. "I  u poziciji smo da moramo donijeti odluku koja je održiva i branjiva u svim tim aspektima", poručio je Plenković.

Premijer je naglasio da je Vlada je pokazala dobru volju prema radnicima i sindikatima prošle godine u želji da se održi brodogradnja u Puli i Rijeci.

Pritom je podsjetio da je Vlada u siječnju prošle godine, uz prethodnu konzultaciju s Europskom komisijom, odobrila potporu za sanaciju brodogradilišta Uljanik odnosno država je dala jamstvo za zajam (rescue-aid) u iznosu od 716 milijuna kuna.

"Ta potpora za sanaciju osigurala je plaće radnicima i 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva i trebala je stvoriti temelje i pretpostavke za daljnje restrukturiranje", naglasio je predsjednik Vlade.

Kazao je i da prošle godine, sa strateškim partnerom kojeg je odabrala Uprava Uljanika, nije izrađen prihvatljiv plan restrukturiranja, odnosno plan koji bi bio prihvatljiv i resorima Vlade i Europskoj komisiji te je Vlada, sa željom da se očuva brodogradnja u Rijeci i Puli, dala podršku novoj Upravi Uljanika u pronalasku novog strateškog partnera.

"Nakon ovoga jamstva o kojem je riječ uložili smo dodatne napore, osigurali plaće radnicima za srpanj i kolovoz putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina, isplatili smo i tri minimalne plaće za rujan, listopad i studeni", podsjetio je predsjednik Vlade.

Održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna

Kazao je da su prošli tjedan javnosti predstavljene brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika. 

Izvijestio je da bi, prema ponudi strateškog partnera, ukupni troškovi restrukturiranja u maksimalističkoj varijanti iznosili 10,8 milijardi kuna, a minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna.

"Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtijevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.