Vlada potiče funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, a pravi primjer toga je upravo Zaprešić

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom 28. obljetnice Grada Zaprešića kojem je čestitao njegov dan naglasivši pritom da je Zaprešić grad koji se odlično razvija i potvrđuje kvalitetu života u Zagrebačkoj županiji. Izdvojio je Zaprešić i  kao primjer grada koji nakon ukidanja prireza ne namjerava povećavati stopu poreza na dohodak.

Bez obzira na to što se od početka iduće godine ukida prirez, Zaprešić ne namjerava povećati stopu poreza na dohodak, što će pridonijeti da plaće građana Zaprešićana budu više, rekao je Plenković u prigodnom govoru, izrazivši nadu da će taj primjer slijediti većina drugih gradonačelnika i lokalnih predstavničkih tijela.

U svom je obraćanju istaknuo da Vlada s jedinicama lokalne i područne samouprave ostvaruje otvoren i stalan dijalog te čvrsto partnerstvo. Također potiče funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju kao i financijsku potporu projektima, financiranima bilo državnim, bilo europskim sredstvima. Pravi primjer toga je upravo Zaprešić, poručio je premijer.

Veće plaće bez podizanja poreza na dohodak

Osvrnuo se i na prihode koje ostvaruje lokalna i područna samouprava kazavši kako je Zagrebačka županija povećala prihode od poreza na dohodak i prireza, od 2017. do danas, za 77 %. Grad Zaprešić u istom razdoblju ima 53 % veće prihode. To nisu mala sredstva i to je dokaz da lokalna razina kvalitetnim upravljanjem svojim proračunom može pridonijeti povećanju plaća bez podizanja poreza na dohodak nakon ukidanja prireza.

''Sada ulazimo u fazu kad će lokalna predstavnička tijela donositi odluke i sad je trenutak za dobro planiranje i za dobro predviđanje. Smjer fiskalne decentralizacije je prisutan cijelo vrijeme, a sada smo dodali i jedan drugi kut, a to je fiskalna autonomija lokalnih jedinica. Sabor i Vlada su delegirali lokalnoj samoupravi da preuzme političku odgovornost i poduzme korake u korist svojih građana'', kazao je Plenković.

Hrvatska je danas u četvrtom desetljeću samostalnosti i ostvarila je gotovo sve svoje strateške ciljeve, rekao je Plenković i zaključio da nam predstoji perfektuiranje razvoja na mikro-razini i realizacija četiri ključna cilja: demografske revitalizacije, dekarbonizacije, digitalne tranzicije i obrazovanje.

''Na makro-razini mi ćemo do kraja desetljeća riješiti praktički svu mrežu autocesta i brzih cesta diljem Hrvatske. Ostaju nam velika ulaganja u željeznice, zračne luke su praktički sve modernizirane i na taj način Hrvatsku guramo u ona četiri područja koja su temelj budućnosti opstanka hrvatskog naroda, a to su demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalna tranzicija i obrazovanje'', poručio je.

Najavio je pritom da će Vlada idućega tjedna, u kontekstu demografske revitalizacije, predstaviti javnosti izmjene Zakona o dječjem doplatku koji će imati puno veći obuhvat od dosadašnjeg, što je direktna potpora države obiteljima s djecom, a s manjim primanjima. Dodao je da se dovršava i strategija demografske revitalizacije.

Što se tiče dekarbonizacije, u kontekstu klimatskih promjena koje dovode do velikih promjena u načinu života, premijer je poručio da je na nama napraviti velike iskorake k većem ulaganju u obnovljive izvore energije.

''Bez digitalizacije, bit ćemo kao slijepci u globalnoj utakmici'', ustvrdio je Plenković dodavši kako bez digitalizacije nećemo biti u mogućnosti pratiti trendove četvrte industrijske revolucije, inovacija i konkurentnosti. Kako bi tu bili uspješni, država će u različite razine obrazovnoga sustava u idućih nekoliko godina investirati 2,7 milijardi eura, što predstavlja najveće ulaganje ikada u obrazovnu infrastrukturu.

Predsjednik Vlade podsjetio je na kraju i na rast hrvatskog gospodarstva i na pad javnog duga te da u vremenima najvećih kriza – covida, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, inflatornih pritisaka – nismo imali ugrozu egzistencija hrvatskih obitelji, valove otpuštanja ili stečajeva.

''To znači da smo u ovom kriznom upravljanju bez presedana pokazali čvrstinu, agilnost, otpornost i znanje da naš međunarodni politički, ekonomski i financijski položaj još dodatno učvrstimo i da taj položaj kroz politiku modernog suverenizma bude prenesen na sve razine društva i države te da pridonese ravnomjernom regionalnom razvoju.''

Vlada je prijatelj i partner svim krajevima Hrvatske i zajednički nam je cilj da se u toj sinergiji dobro razumijemo i često komuniciramo te da rad Vlade bude kompatibilan s ciljevima lokalne samouprave, zaključio je premijer čestitavši još jednom Dan Grada svim stanovnicima Zaprešića.

Ustaške pjesme pjevaju ljudi koji žele zlo reprezentaciji

U izjavi medijima nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Grada Zaprešića, premijer Plenković osudio je pjevanje ustaških pjesama na nogometnim utakmicama poručivši kako to rade ljudi koji žele zlo hrvatskoj reprezentaciji.

"To rade ljudi koji žele zlo Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, policija će sve istražiti i ići će prijave protiv tih ljudi", rekao je Plenković na upit novinara o pjevanju ustaške pjesme na utakmici između Hrvatske i Turske u Osijeku.

„Krivnja je na toj skupini ljudi koji su pjevali ustaške pjesme, što ja osuđujem, njihova namjera može biti jedino najgora moguća. Nema se što na javnom mjestu, pogotovo na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije pjevati ustaške pjesme”, kazao je Plenković u Zaprešiću gdje je sudjelovao na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu 28. obljetnice toga grada.

Nema li reprezentacija dovoljno lijepih navijačkih pjesama, koja poanta u 2023. da na kvalifikacijskoj utakmici ponavljamo tu priču, misle li da će time pomoći i da će zbog toga biti gol, upitao je.

Na upite novinara o navodnom ispitivanju čelnika INA-e Frane Barbarića u splitskom DORH-u zbog nelegalne gradnje vile na Hvaru, Plenković je ponovio: „Ne znam ništa o tome, pitajte njega, to nema veze sa mnom”.

Slično je odgovorio i na pitanje o tužbi HEP-a protiv zastupnika Mosta Zvonimira Troskota zbog klevete.

Na ponovljeni upit o tužbama državnih tvrtki protiv saborskih zastupnika premijer je ocijenio kako to nije dobro jer zastupnici ionako imaju imunitet te 'od toga neće biti ništa'.

„Ne bavim se tužbama, o tome ne znam ništa, od toga nema nikakve vajde, to je sve bez veze”, ustvrdio je.

Dio političkih aktera parazitira na temi svinjske kuge

Premijer se osvrnuo i na afričku svinjsku kugu istaknuvši kako nikome nije u interesu eutanazirati svinje, ali to je jedini način zaustavljanja širenja bolesti jer ne postoji lijek ni cjepivo protiv te bolesti.

Jedan dio političkih aktera koristi tu temu, parazitira na toj temu i iz političkih razloga nastoji raditi protiv mjera Vlade jer nemaju što reći o ničemu bitnom, dodao je.

Naglasio je da će Vlada pomoći svinjogojcima, te da samo neinformirani i neupućeni mogu kritizirati poteze Vlade.

Za pokretanje inicijative oporbe za opoziv ministrice poljoprivrede Marije Vučković kazao je da se „baš veseli toj raspravi” i pita zastupnike ima li neki drugi način borbe protiv te bolesti. „Ministrica će odmah dati ostavku ako ima neki drugi način”, ustvrdio je.

Izrael ima pravo na svoju sigurnost i samoobranu

Vezano za izraelsku zastavu na zgradu Ministarstva vanjskih poslova kazao je da će visjeti još dan ili dva, tjedan dana od kada je obješena.

Ponovio je pritom kako Vlada najsnažnije osuđuje brutalan napad Hamasa na Izrael. „Izrael ima pravo na svoju sigurnost i samoobranu, pritom mora poštivati načela međunarodnog i humanitarnog prava, naš glavni cilj je da nema civilnih žrtava, a ako ih bude da ih bude što manje, a da pritom sukob na Bliskom istoku ne eskalira jer imamo previše aktivnih sukoba oko europskih granica”, poručio je.

Na upit o ogradama na Trgu Sv. Marka tri godine nakon terorističkog napada Plenković je upitao zašto je to sada tema te je ustvrdio da tu temu „vrte” neke nevladine udruge i neke političke stranke koje su gotovo opravdavale postupak Danijela Bezuka.

Podsjetio je do tada Hrvatska nije imala takvu vrstu terorističkog napada na zgradu Vlade kao i da nije slučajno odabran napad na najviše institucije vlasti. Ponovio je kako su izrazito rijetke zemlje u Europi do čijih zgrada, gdje rade najviši dužnosnici, se može doći bez neke prepreke.

„Mjere koje se drže je zato jer je takva procjena službi koje o tome vode računa”, kazao je.

Izvor: Hina / Vlada

Pisane vijesti | Andrej Plenković