- Objavljeno: 31.05.2007.
Vlada: poznavanje hrvatskog jezika uvjet za dobivanje stalnog boravka u Hrvatskoj
Strancima bi ubuduće uvjet da dobiju stalni boravak u Hrvatskoj bio i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Novi zakon uređuje boravak stranaca kao kratkotrajni (do 90 dana), privremeni i stalni boravak, a novina je da se strancima koji imaju četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji taj boravak može odobriti bez određene svrhe.
ZAGREB, 31. svibnja 2007. (Hina) - Strancima bi ubuduće uvjet da dobiju stalni boravak u Hrvatskoj bio i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma - predviđa prijedlog novoga zakona o strancima kojega je hrvatska Vlada, uskladivši ga sa smjernicama EU, danas uputila u saborsku proceduru. Novi zakon uređuje boravak stranaca kao kratkotrajni (do 90 dana), privremeni i stalni boravak, a novina je da se strancima koji imaju četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji taj boravak može odobriti bez određene svrhe.
Poslovna dozvola više ne bi istovremeno značila i odobrenje privremenog boravka, već bi se isključivo odnosila na dozvolu rada u Hrvatskoj, i to na način da strančevo poslovanje mora utjecati na poboljšanje poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj.
Strani studenti, sezonski i "au pair" radnici te pružatelji usluga ne bi mogli dobiti stalni boravak, koji se strancu može odobriti ako do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak (smatra se da je neprekidno boravio ako je u pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci).
Zakon obvezuje strance kojima je prestao boravak da napuste Hrvatsku, o njihovu bi eventualnom protjerivanju, osim sudova, odlučivao i MUP, dok se teret dokazivanja zakonitosti boravka prebacuje na stranca.
Za provedbu zakona u idućoj se godini planira izdvojiti oko tri milijuna kuna, a za 2009. i 2010. dodatnih ukupno četiri milijuna.
Vlada je utvrdila i Strategiju migracijske politike za ovu i iduću godinu, kojom se kroz utvrđene mjere želi uravnotežiti useljavanje, ovisno o potrebama priljeva u radno aktivno stanovništvo, određivati mjerila i godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u skladu s tržištem rada, poticati useljavanje i povratak hrvatskih iseljenika, itd.
U Strategiji se ističe i potreba osnivanja posebnog tijela nadležno za sve vrste migracija i integraciju migranata u društvo te dosljednu migracijsku politiku, kao i donošenje dugoročne i sveobuhvatne strategije migracijske politike.