Vlada prati situaciju s cijenama goriva, donijet ćemo odluke koje su najbolje za hrvatske građane

Premijer Andrej Plenković kazao je da Vlada ima zakonske osnove i da je već intervenirala u marže i trošarine. Još uvijek postoji prostor u tom pogledu i danas popodne ćemo raspraviti tu situaciju. Čut ćemo procjene ministarstava gospodarstva i financija i donijeti odluke koje su najbolje za hrvatske građane, poručio je.

Po završetku svečane sjednice Županijske skupštine u Osijeku, predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama.

Upitan o rastu cijena goriva, premijer je kazao da Vlada ima zakonske osnove, odnosno uredbu i da je već intervenirala u marže i trošarine.

"Još uvijek postoji prostor u tom pogledu i danas popodne ćemo na Užem kabinetu Vlade raspraviti tu situaciju. Čut ćemo procjene ministarstava gospodarstva i financija i donijeti odluke koje su najbolje za hrvatske građane", poručio je.

Dodao je da su trošarine i marže dva elementa u kojima Vlada može intervenirati i to će činiti dokle god ima prostora i potrebe.

Naša politika prema BiH je vrlo prijateljska, dobrosusjedska i dobronamjerna

Premijer je upitan i o prijedlogu deklaracije s kojom ide Bundestag u kojoj poziva Hrvatsku da se ogradi od separatista u Bosni i Hercegovini, a pritom misle na Milorada Dodika i Dragana Čovića. 

"To je prijedlog jednog dokumenta koji rade određene političke skupine lijevoga predznaka uz utjecaj zastupnika u Bundestagu koji su bošnjačkoga podrijetala, stoga taj nacrt nije slučajno takav, ali to je stvar njemačkoga parlamenta", rekao je Plenković.  

Naša politika, naglasio je, prema Bosni i Hercegovini je vrlo prijateljska, dobrosusjedska i dobronamjerna. Dodao je da Hrvatska pomaže BiH u svim aspektima i snažno se zalaže za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda te će to nastavati raditi i dalje, kao što radi godinama. 

"Nismo u nekakvom modnom trendu zadnjih godinu i pol dana da smo se sjetili Hrvata u Bosni i Hercegovini. To radimo cijelo ovo vrijeme, vrlo angažirano i sustavno, i kad je riječ o ustavnim promjenama, izbornom zakonu i ekonomskoj potpori", kazao je Plenković, podsjetivši da je Vlada ove godine za sto posto povećala izdvajanja sredstava za Ured za Hrvate izvan Republike, koja se koriste za pomoć Hrvatima u BiH.

Normalno je da se obave konzultacije na temu zaštite nacionalnih interesa

Na pitanje novinara zna li detaljnije na što se odnosi jučerašnja izjava Hrvoj Šipek da je Armija BiH za vrijeme Domovinskog rata upala na hrvatski teritorij te da je najavila sastanak o optužnicama za hrvatske pilote.

Premijer je odgovorio kako jučer nije pratio saslušanje glavne državne odvjetnice u Hrvatskom saboru.

"Što se ovoga prvoga tiče, ne znam, nisam jučer bio ovdje i nisam mogao pratiti što se događalo u Hrvatskom saboru", rekao je.

Kad je riječ o sastanku Vlade i DORH-a, Plenković je kazao kako je normalno da se u slučaju važnih tema za zaštitu nacionalnih interesa obave konzultacije.

"Normalno je da obavimo konzultacije i vidimo ima li možda DORH svojim kanalima neke informacije koje su bitne Vladi da zauzme stavove", dodao je.

Ponovio je da je Hrvatskoj neprihvatljiva kvazi regionalna proširena jurisdikcija, podsjetivši da su od 2018. bili razgovori na razini ministara Hrvatske i Srbije.

"Hrvatska je predlagala nekoliko inicijativa, ali se Srbija oglušila na taj dijalog i nije poduzela ništa. Imamo mehanizme, štitimo nacionalne interese vrlo čvrsto i smireno", poručio je Plenković.

Saslušanje državne odvjetnice u Saboru je bezobzirno huškanje

Predsjednik Vlade kazao je da saslušanje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek u Hrvatskom saboru vidi kao bezobzirno huškanje nekoliko malih oporbenih stranaka na HDZ, ali i kao enorman politički pritisak na Državno odvjetništvo koji također rade te iste stranke.

"Ono što je izgovoreno ne bi, kako kaže narod, pas maslom prihvatio. Ja to najoštrije odbacujem. Ljevica će dobacivati "lopovi korumpirani", krajnja desnica će govoriti "izdajnici", to je okvir koji radi oporba, Milanović i pojedini medijski navodi. Mi smo na to navikli", rekao je Plenković, istaknuvši da narod vidi tko je ozbiljan i odgovoran.

Dok se oni bave time, naglasio je, mi rješavamo strateška pitanja za Hrvatsku.

Premijer je istaknuo da huškanje i politički pritisak ne dolazi od njega niti od HDZ-a.

"Moraš biti ekstremno glup i neinformiran da tvrdiš da postoji utjecaj HDZ na Državno odvjetništvo jer da postoji onda sigurno ne bi bilo procesa protiv Horvata, Aladrovića i Miloševića", poručio je Plenković.  

Kazao je da to jučer nije bilo saslušanje, nego inkvizicija i da je sramota za hrvatsku demokraciju što si neka sitnež dopušta. 

Ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje plod sustavnog rada hrvatske Vlade

Osvrnuo se i na jučerašnju vijest da je Hrvatska spremna za ulazak u europodručje, istaknuvši da su ta izvješća plod sustavnog rada hrvatske Vlade koja je donijela Strategiju za uvođenje eura u svibnju 2018. godine.

"Ispunili smo kriterije pet dana nakon zadnjih parlamentarnih izbora. Prepoznala se činjenica da je Hrvatska izašla iz makroekonomskih neravnoteža, da smo u okvirima referentne stope što se tiče inflacije i da smo ispod 3 posto proračunskog deficita. Sve je to dalo argumente Komisiji da nam da tako pozitivnu ocjenu", kazao je Plenković, dodavši da euro stupa na snagu temeljem našeg zakon 1. siječnja 2023.

Podsjetio je i da će od 5. rujna biti dvostruko isticanje cijena, a do 15. siječnja paralelno će se koristiti kuna i euro.

"Sad je jedino važno da sve udruge za zaštitu potrošača i ostali akteri, osobito poslovna zajednica,  prate da nema lova u mutnom i da ta tranzicija teče normalno i primjereno kao i u ostalim državama te da uvođenje eura bude na korist hrvatskoj ekonomiji i građanima", poručio je Plenković.

Upitan vidi li političku ambiciju bivšeg ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića, koji je osnovao udrugu Zrin, premijer je rekao kako ne zna ništa o tome.

Pisane vijesti | Andrej Plenković