Vlada prihvatila Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu

Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je Prijedlog proračuna za 2015. godinu realan i odgovoran. „Plaće i mirovine u javnom sektoru ne možemo više smanjivati“, ustvrdio je, naglasivši da Hrvatska kontrolira javne financije bolje nego ikada ranije. Ministar Predrag Matić zahvalio je na povećanom proračunu za Ministarstvo branitelja, na što je premijer Milanović istaknuo da je to politika Vlade, bez obzira na aktualne braniteljske prosvjede

Ministar financija Boris Lalovac, na današnjoj 192. sjednici Vlade Republike Hrvatske, predstavio je Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, s prijedlogom projekcija za 2016. i 2017. godinu. Zahvalio je kolegama ministrima na uloženom trudu u izradi prijedloga proračuna. „Učinjeni su značajni napori, prvenstveno na rashodovnoj strani proračuna“, kazao je ministar, istaknuvši da nisu dirane plaće i mirovine, socijalna davanja te naknade najugroženijim građanima. Govoreći o makroekonomskim projekcijama 2015.-2017., ministar financija izvijestio je da se u 2015. godini očekuje blagi oporavak ekonomske aktivnosti odnosno realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5%, napomenuvši da Europska komisija procjenjuje da će bruto domaći proizvod porasti za 0,2 posto. „Vrlo blizu smo realnim projekcijama koje daje Europska komisija i ostale međunarodne financijske institucije, a najznačajniji pozitivan doprinos očekuje se od izvoza roba i usluga koji će zabilježiti rast od 3,6% te od bruto investicija u fiksni kapital”, rekao je. U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda. Tako je u 2016. godini predviđen rast od 1,3%, a u 2017. rast od 1,5%. Tijekom 2015. godine očekuje se ubrzanje inflacije te prosječni rast indeksa potrošačkih cijena od 1,4%. Ministar Lalovac pojasnio je da vrlo značajan obuhvat u proračunu za 2015. godinu je izlazak HZZO-a iz državne riznice temeljem primjene odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. HZZO izlazi iz sustava od 1. siječnja 2015. godine i postaje izvanproračunski korisnik. Iz prihoda državnog proračuna isključuju se: prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima. „Navedeni prihodi, kao i rashodi koji se iz istih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a“, dodao je.

Ukupni prihodi u proračunu za 2015. godinu planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna. „Najznačajnije kategorije prihoda svako su PDV, kao najizdašniji prihod državnog proračuna i iznosi 41,5 milijardi kuna“, pojasnio je ministar. Nadalje, od poreza na dohodak planiraju se prihodi u iznosu od 1,9 milijardi kuna, a od poreza na dobit planirani prihodi iznose 5,6 milijardi kuna. Prihodi državnog proračuna uključuju i doprinose u iznosu od 23,4 milijarde kuna. Od 1. siječnja 2015. ne uključuju doprinose za zdravstveno osiguranje, a tijekom 2015. očekuje se povlačenje preostalih sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike po posebnim propisima tzv. beneficirani radni staž. Značajna stavka na prihodovnoj strani su pomoći odnosno EU sredstva u iznosu od 7,1 milijarde kuna. Značajan dio prihoda očekuje se i od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 1,1 milijarde kuna, koja uključuje prodaja stanova i ostalih građevinskih objekata u vlasništvu države. „Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu planirani su u iznosu od 119 milijardi kuna“, izvijestio je ministar financija Boris Lalovac. U odnosu na 2014. najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe: Ministarstvo obrane (142 milijuna kuna), MUP (103 milijuna kuna), Ministarstvo gospodarstva (167 milijuna kuna), Ministarstvo poljoprivrede (157 milijuna kuna), Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (174 milijuna kuna), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (214 milijuna kuna), Ministarstvo pravosuđa (56 milijuna kuna) te Ministarstvo zdravlja (1 milijardu kuna). U odnosu na 2014. najznačajnija povećanja prema limitima bilježe: Ministarstvo financija (327 milijuna kuna), Državno izborno povjerenstvo (128 milijuna kuna), Ministarstvo branitelja (19 milijuna kuna), Ministarstvo kulture (20 milijuna kuna), Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (85 milijuna kuna) te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (81 milijun kuna). Rashodi za EU projekte planirani su u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna od čega iz EU sredstava 7,1 milijardi kuna te iz nacionalne komponente 717 milijuna kuna. „Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a, što znači da trošak kamata od 10,7 milijardi kuna čini najveći dio manjka“, pojasnio je ministar financija Lalovac.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je prijedlog proračuna za 2015. godinu realan i odgovoran. „Plaće i mirovine u javnom sektoru ne možemo više smanjivati“, ustvrdio je, naglasivši da kontroliramo javne financije bolje nego ikada ranije. „Hrvatska je sada u tome zrelija i odgovornija. To trenutno ne jamči uzbudljiv i velik gospodarski rast, ali i to u budućnosti dolazi. Broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sada je manji za desetke tisuće ljudi. Neću se razmetati brojkama, ali to su činjenice. Turistička sezona je završila i nešto više ljudi radi “, kazao je. Istaknuo je da sada u Hrvatskoj slijedi bitka protiv nezaposlenosti i siromaštva. „Postoji u svijetu mnogo društava u kojima su socijalne razlike puno veće nego u Hrvatskoj, ali sa siromaštvom imamo problema. To je ozbiljna stvar i s tim će se sljedećih deset godina baviti svaka hrvatska vlada“, zaključio je premijer Milanović. Ministar Predrag Matić zahvalio je na povećanom proračunu za Ministarstvo branitelja, na što je predsjednik Vlade Milanović istaknuo da je to politika Vlade, bez obzira na aktualne braniteljske prosvjede.

Ministar financija Lalovac predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuvši kako se povećava udio gradova i općina u dohotku sa 56,5 posto na 60 posto, odnosno županija sa 16 na 16,5 posto te da se povećava fond izravnavanja i, po prvi puta, EU fond. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je kako je riječ je o „potpunjavanju paketa koji se sastojao od poreznih izmjena u sustavu poreza na dohodak čime su jedinice lokalne samouprave dijelom izgubile svoje prihode na, odnosno za račun više od milijun zaposlenih građana kojima će porasti plaće temeljem tih poreznih izmjena“. Ustvrdio je da je Vlada jasno odredila smjer – kompenzirati dio tih izgubljenih prihoda, istovremeno provesti ozbiljnu reformu u sustavu regionalnog razvoja i potpore najmanje razvijenim jedinicama lokalne samouprave. „U tom trokutu zapravo idu i promjene u raspodjeli poreznih prihoda, na način da se kompenzira dio izgubljenih prihoda i to prije svega većim udjelom u porezu na dohodak jedinica lokalne samouprave za 3,5 postotnih poena, odnosno oko 400 milijuna kuna, te povećanjem udjela županija za 0,5 posto, što županijama donosi dodatnih 60 do 70 milijuna kuna“, obrazložio je potpredsjednik Vlade Grčić. Kao važnu kompenzacijsku mjeru, između ostalog, izdvojio je i bolju raspodjelu poreza na promet nekretninama što se tiče jedinica lokalne samouprave. Naime, njihov udio raste sa 60 na 80 posto ostvarenih prihoda po toj osnovi. Kao veliku promjenu naveo je i izdvajanje 1,5 posto svih prihoda od poreza na dohodak za jedinstveni zajednički fond za sufinanciranje EU projekata jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i svih ustanova koje su osnovane u okviru jedinica lokalne i regionalne samouprave, čime se formira fond na godišnjoj razini od oko 180 milijuna kuna. „Na taj se način praktički omogućava, na principu solidarnosti, da jedinice koje su brže i kvalitetnije u pripremi projekata i aplikaciji, zapravo mogu te projekte realizirati bez ijedne kune vlastitog novca iz proračuna“, naglasio je ministar Grčić. „Dok oni koji su trenutno siromašni i potpomognuti, a sada ih prepoznajemo po vrlo konkretnim kriterijima, potpuno slijepi na stranačke boje, ne postanu relativno razvijeni, tog trenutka izlaze iz potpomognute kategorije gdje god bili i tko god u njima bio na vlasti“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović. „Testiramo sustav, nadamo se da će funkcionirati, ali sam model je pravedan, racionalan i u hrvatskom interesu i u interesu ravnomjernog razvoja“, istaknuo je i obrazložio da „ako smo jedna država, moramo biti solidarni prema onima koji su siromašni, a nisu dobivali do danas ni jedne jedine kune iz državnog proračuna“. Zaključio je riječima da sustav i postoji zato da bi poticao i pomogao slabijima da prestanu biti slabiji i da postanemo uravnoteženiji.

U Sabor su upućeni i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javno-privatnom  partnerstvu te Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost. „Spajamo agencije, reduciramo troškove – još jedna dobra poruka“, istaknuo ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavljajući spomenute izmjene i dopune.

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi. „ S obzirom da će mjere za razvoj slabije razvijenih područja ubuduće biti propisane u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, bilo je potrebno je iz Zakona o područjima posebne državne skrbi brisati pojedine odredbe“, uvodno je kazao potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Prijedlogom zakona predlaže se propisati da su, u mjestima u kojima Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ne raspolaže obiteljskom kućom ili stanom čija je površina sukladna površini iz članka 9.b stavcima 1. i 2. Zakona o područjima posebne državne skrbi, iznimno moguća i veća odstupanja od te površine, te da za stambeno zbrinjavanje u tom slučaju odobrenje daje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i da je potrebna suglasnost stranke. Nadalje, potpredsjednik Vlade Ostojić istaknuo je da će se liste prvenstva razvrstavati prema općinama i gradovima, kako bi se izbjeglo dosadašnje formiranje navedenih lista po županijama, te da se skraćuju rokovi za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, a produžuju rokovi za izjavljivanje prigovora. Propisuje se i da tijela državne uprave ili lokalne samouprave mogu tijekom cijele godine podnositi zahtjev za najam kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi kada imaju potrebu za osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne državne skrbi.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnji poslova Ranko Ostojić predstavio je i Protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece kazavši kako se Republika Hrvatska, pristupajući Konvenciji o pravima djeteta, obavezala osigurati zaštitu djeteta od svih oblika nasilja u obitelji, institucijama i široj društvenoj sredini. Odredbe Konvencije odnose se na zaštitu djeteta od: fizičkog i psihičkog nasilja, zloupotrebe i zanemarivanja; svih oblika seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja; otmice i trgovanja djecom; svih drugih oblika iskorištavanja  štetnih po bilo koji vid dobrobiti djeteta; nehumanih i ponižavajućih postupaka i kažnjavanja. Konvencijom je određena i obaveza države da osigura mjere podrške za fizički i psihički oporavak djeteta – žrtve nasilja i njegovu socijalnu reintegraciju. „Ovaj Protokol treba pridonijeti razvoju i širenju mreže multidisciplinarnih timova za zaštitu djece u lokalnoj zajednici te primjeni objedinjenog modela svih timova na županijskom nivou širom Republike Hrvatske“, istaknuo je potpredsjednik Vlade Ostojić i naveo da Protokol sadrži obveze nadležnih tijela te oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite djeci izloženoj zlostavljanju i zanemarivanju.

Izmijenjena je i dopunjena Odluka o visini novčane pomoći za nezaposlenu osobu koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić izvijestio je da se mijenja Odluka o visini novčane pomoći za nezaposlenu osobu koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa na način da se iznos novčane pomoći povećava s 1.600,00 kuna neto mjesečno, na 2.400,00 kuna neto mjesečno. Naime, sredstva za novčanu pomoć za nezaposlene osobe koje je Zavod uključio na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa financirat će se, osim iz sredstava državnog proračuna, i iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Također, predlaže se da se povećanje novčane pomoći utvrdi od 1. siječnja 2015. godine i korisnicima novčane pomoći kojima je ista utvrđena u iznosu od 1.600,00 kuna mjesečno, a koji su još uključeni u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Pisane vijesti