Vlada: rebalans proračuna u drugoj polovici ožujka

ZAGREB,26. veljača 2009.(Hina) - Prva u Vladinu paketu deset antirecesijskih mjera je najava rebalansa državnog proračuna u drugoj polovici ožujka, a posebne su mjere vezane i za turizam, privlačenje stranih investicija, potpore tržištu nekretnina, očuvanju životnog standarda socijalno najugroženijih.

Vlada će voditi proaktivnu i koherentnu gospodarsku politiku iznad ostalih partikularnih interesa, istaknuo je premijer Ivo Sanader koji se založio za solidarno tržišno gospodarstvo.

"Potrebno je voditi ne samo socijalnu nego i solidarnu tržišnu ekonomiju, solidarno tržišno gospodarstvo", dodao je. Poručio je i onima koji su možda mislili da u ovim vremenima određene interesne skupine mogu još više zaraditi da to neće proći.

Premijer je ponovio i da nije vrijeme za podizanje kamata, kao i opredijeljenost za stabilan tečaj kune.

Predstavljajući paket Vladinih antirecesijskih mjera istaknuo je kako je prva dodatno jačanje makroekonomske stabilnosti kroz rebalans proračuna.

Vlada ide na rebalans proračuna koji mora biti gotov u drugoj polovici ožujka, kazao je.

Sva raspoloživa sredstva usmjerit će se na financiranje antirecesijskih mjera, a, kako se doznaje, Vladina je namjera rebalansom doći do uravnoteženog proračuna.

Što će se, gdje i kako uštedjeti sutra će raspraviti ministri i čelnici ministarstava na sastanku u Ministarstvu financija.

Glavni koordinator u odlučivanju o proračunskim izdvajanjima za svaku od antirecesijskih mjera bit će ministar financija Ivan Šuker, a uz njega potpredsjednici Damir Polančec i Jadranka Kosor bit će Vladini predstavnici u pregovorima sa socijalnim partnerima oko rebalansa.

Iz Vlade, naime, najavljuju da danas usvojene mjere nisu zadnje, već da će možda vrlo skoro ići s novim paketom mjera.

Ekonomsko će vijeće razgovarati i o drugim bitnim mjerama koje će se, kada se usklade, naći pred Vladom, kazao je premijer.

Kao otvorene teme na tom vijeću spominju se mogućnost davanja koncesija na autoceste, drugi mirovinski stup, posebno za one koji su u njega ušli dobrovoljno, kraći radni tjedan te nastavak pregovora o plaćama.

U Vladi napominju kako su plaće zadnja stvar, jer će se vidjeti gdje svi proračunski korisnici mogu uštedjeti.

Danas usvojena druga mjera odnosi se na rasterećenje gospodarstva, odnosno neporeznih davanja. Već smo smanjili doprinos HGK za 25 posto, vidjet ćemo i druge mogućnosti, kazao je Sanader.

Osiguranje likvidnosti javnih poduzeća, a time i privatnog sektora, predviđa skraćenje rokova plaćanja javnih poduzeća te štednju na svim razinama u tim tvrtkama. Uštede se procjenjuju na dvije milijarde kuna.

Premijer poručuje i kako se menadžerske plaće u javnim poduzećima prije svega trebaju vezati za rezultate poslovanja. "Ako netko stvara gubitke ne može imati ni 5000 kuna", kazao je.

Mjera vezana za usklađivanje državnih potpora sa sustavom EU predviđa povećanje maksimalnog iznosa tzv. "de minimis" potpora (potpore jednom subjektu u tri godine a bez obveze treba mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja) sa 200 na 500 tisuća eura.

U okviru te mjere najavljeno je i preusmjeravanje potpora ka malim i srednjim poduzećima, obrazovanju, i dijelovima koji jamče brži razvoj i konkurentnost, kao i dodatno povećanje jamstvenog potencijala HAMAG-a.

Za jačanje financijske pozicije HBOR-a s međunarodnim financijskim institucijama se razgovara o dodatnih 400 milijuna eura za HBOR i time potpore izvoznicima, turizmu, poljoprivredi, malim i srednjim poduzetnicima.

Šesta mjera vezana je uz turizam, pri čemu je najavljeno da će Ministarstvo turizma do kraja siječnja usvojiti novi akcijski plan, školama je preporučeno da ove godine na maturalna putovanja idu u Hrvatsku, a tvrtkama da što više koriste domaće proizvode.

Mjerom potpore tržištu nekretnina Vlada predviđa da, ako se banke i građevinske tvrtke uključe smanjenjem kamata, i mogućnost subvencioniranja kamata za stambene kredite. Trenutno je, kaže Šuker, neprodanih 13.000 stanova, a u tome gube svi, i tržište, građevinari i banke.

Antirecesijske mjere vezane su i za pojačan nadzor nad uvozom, posebno roba lošije kvalitete.

Vladine mjere odnose se i na stvaranje povoljnijih uvjeta za izravna strana ulaganja, pri čemu se primjerice na 45 dana ograničava rok u kojemu se moraju izdati sve dozvole za domaće i strane investicije vrijednije od 10 milijuna eura. ""Ne može nam se dogoditi da se investicije blokiraju zbog birokratskih prepreka", rekao je premijer.

Posljednja mjera vezana je uz održavanje životnog standarda najugroženijih skupina u društvu, a potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako će se putem OIB-a točno znati kome su takva socijalna davanja najpotrebnija.



Pisane vijesti