Vladin paket uključuje mjere pomoći za sve segmente društva

Slika /Vijesti/2022/09 rujan/8 rujna/VRH_3964 (1) (1).jpg

Na 147. sjednici Vlade predstavljen je sveobuhvatan jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, ministri su predstavili točke dnevnog reda koje se tiču provedbe mjera.

Ograničene cijene struje i grijanja

Tako je Vlada donijela Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je kako se Uredbom detaljno propisuje koliko će struju plaćati građani, poduzeća, javne institucije, veliki, srednji, mali i mikro poduzetnici. 

Filipović je iznio i današnje podatke s referentnih burzi prema kojima je cijena električne energije na 631 euro po megavatsatu (MWH). 

"A naši građani plaćat će i više od deset i pol puta manju cijenu nego predviđaju burzovna kretanja", rekao je ministar, dodavši i kako će javne institucije i poduzetnici s potrošnjom do 250.000 kWh plaćati oko deset puta manje nego li je trenutna cijena na burzama.

Istaknuo je kako je Uredba obuhvatila sve javne institucije, kao i vodovode, što je važno i kako povećani troškovi za struju ne bi utjecali i na povećanje cijena vode. 

Također je naglasio i kako za 159 tisuća građana neće doći do povećanja cijena toplinske energije. 

Ograničene cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda

Donesena je i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda među kojima su ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, i to za više od 30 posto, u cilju očuvanja kupovne moći građana. 

Prema ovoj Odluci, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i vanfakturne popuste iznosi najviše pet posto. 

Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije prelaziti cijenu od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto. 

Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto. 

Najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto.

Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto.

Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto.

Vladina Odluka odnosi se na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Hrvatske, a stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama. 

Ministar Davor Filipović kazao je da tom odlukom Vlada snižava cijene devet prehrambenih proizvoda koji se najviše prodaju u zemlji i to za više od 30 posto.

"Imali smo kvalitetne razgovore i s predstavnicima trgovačkih lanaca i s predstavnicima proizvođača i donijeli smo zajedničku odluku, kojom se dodatno čuva kupovna moć naših građana. Mislim da trebamo donijeti tu odluku kako bi snažno podržali naše građane", rekao je Filipović.

Ministar financija Marko Primorac govorio je o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka, a državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić pojasnila je Odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata.

Isplata novčanog primanja nezaposlenim osobama

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je Odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena te Odluku o isplati novčanog primanja nezaposlenim osobama radi ublažavanja posljedica porasta cijena.

Govorio je i o izmjeni Uredbe o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju Hrvatskog zavoda za socijalni rad te je predstavio naknadu za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na udomitelje.

Izvijestio je i da je dana suglasnost za povećanje prethodno odobrenih sredstava za poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Zaželi - program zapošljavanja žena - faza III“, u okviru specifičnog cilja 9.i.1. Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. - 2020.

Piletić je predstavio i Odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2022. godine, kao i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zaključak u vezi s potporom studentskim centrima za održiv sustav prehrane te potporom studentima nižeg socio-ekonomskog statusa predstavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Mjere za pomoć poljoprivrednicima

Mjere za pomoć poljoprivrednicima predstavila je ministrica Marija Vučković.

Riječ je o pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, mjeri potpore za kompenzaciju rasta cijena energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda, pomoći poljoprivrednim proizvođačima radi poremećaja na tržištu u 2022. godini, mjeri potpore sektoru ribarstva i akvakulture kao pomoć uslijed poremećaja tržišta uzrokovanog agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i njegovim učincima na lanac opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture, kao i o potpori za pružanje izvanredne privremene potpore u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) kao odgovor na učinke invazije Rusije na Ukrajinu.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković govorio je o nadoknadi dijela troška dizelskog goriva koje se koristi kao pogonsko gorivo u komercijalnom cestovnom prijevozu putnika.

O poticanju ulaganja u solarne elektrane te energetskoj obnovi stambenih prostora na području Republike Hrvatske izvijestio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.   
 
U procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od milijardu kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima u procesu obnove na području Banovine.

Kazao je da su u procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od milijardu kuna, a još 366 milijuna kuna je u postupku ugovaranja. 

Rekao je i da je s izvođačima radova ugovorena izgradnja 348 zamjenskih obiteljskih kuća. Dodao je da su odabrani izvođači radova za dodatnih 200 obiteljskih kuća te se očekuje potpisivanje ugovora.

"Nastavljaju se radovi izgradnje 16 višestambenih zgrada te je raspisan natječaj za odabir izvođača radova na još 3 višestambene zgrade u Glini i Dvoru", izvijestio je Medved.

Naveo je i da sveukupno realizirana financijska sredstva korisnika državnog proračuna iznose više od milijardu i 555 milijuna kuna u potpori i sanaciji posljedica katastrofe na području Banovine.

Okvirni sporazum za švicarsko-hrvatski program vrijedan 401,5 milijuna kuna

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak predstavila je Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Švicarskog saveznog vijeća o provedbi Drugog švicarskog doprinosa za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti za, kako je kazala, projekte socijalno-ekonomske integracije, vodoopskrbe i odvodnje te palijativne skrbi za razdoblje do 2029. godine.

Ukupna vrijednost Okvirnog sporazuma za švicarsko-hrvatski program iznosi 53 milijuna švicarskih franaka (CHF), odnosno 401,5 milijuna kuna.

"Sredstava su na raspolaganju za 13 država članica Europske unije, a predstavljaju temelj za čvrste gospodarske i političke odnose sa Švicarskom Konfederacijom", rekla je ministrica Tramišak.

Paket mjera pomoći vrijedan 21 milijardu kuna

Po završetku sjednice Vlade, ministri Oleg Butković, Davor Filipović, Marin Piletić i Marija Vučković u izjavama za medije govorili su o danas predstavljenom jesenskom paketu mjera pomoći.

Potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković ponovio je da je Vladin paket mjera pomoći težak 21 milijardu kuna i da uključuje mjere za razne segmente društva, građane i poduzetnike, kao i za zelenu tranziciju i solarne elektrane.

"Smatramo da je to velik posao svih resora i da će pomoći građanima i javnom neprofitnom sektoru, komunalnom poduzećima i drugima koji su morali povećati cijene zbog krize. Donijeli smo paket mjera da svi obuhvaćeni lakše funkcioniraju, da održimo gospodarski rast i dinamiku gospodarstva", kazao je Butković.

Dodao je da većina odluka stupa na snagu odmah čim se objave i da nema čekanja u realizaciji, a da cijene struje kreću od 1. listopada, dok je na pitanje je li paket toliko izdašan zbog afere Ina, kazao da to nema nikakve veze s Inom. Otklonio je i novinarsku opasku da ovakvi paketi mogu biti uvod u izbore.

Najavio je da će se o povećanja plaća u javnom sektoru razgovarati krajem rujna.

Na pitanje hoće li Vladine mjere ići dominantno na teret HEP-a, odgovorio je da se mjere donose za šestomjesečno razdoblje, a ono što će HEP preuzeti iznosi oko šest od ukupno 21 milijarde kuna.

Kazao je i da će oni koji su ih podigli iznad danas određenih iznosa, cijene morati spustiti.

Što se tiče plina, napomenuo je da je cijena zamrznuta do 1. travnja 2023. za kućanstva, dok će se oko poduzetništva, kako su kazali Butković i ministar Davor Filipović, razgovarati ovog tjedna na Vijeću ministara EU-a, s time da je hrvatski prijedlog da se ide na ograničavanje veleprodajne cijene.

Ministar Marin Piletić je na pitanje novinara o mirovinama rekao da je Vlada tu već intervenirala u pandemiji, pa i kasnije ovoga proljeća, te da će jednokratna isplata ići od 1. listopada, pri čemu će HZMO prvo isplatiti korisnike hrvatskih mirovina, a do prosinca riješiti i one koje imaju i mirovine iz inozemstva.

Krizni tim preložit će zadržavanje domaćeg plina

Ministar Filipović je na pitanje novinara oko njegovih izjava da će hrvatski plin ostati i Hrvatskoj odgovorio da će krizni tim učiniti sve da to tako bude po primjerenim cijenama te da "iako se to nekima ne sviđa želimo tako pomoći našim građanima, gospodarstvu, školama, vrtićima i drugima". 

"Krizni tim ima ovlasti to predložiti i to će vlada usvojiti i donijeti, isto kao i što je taj krizni tim predložio da HEP zapuni skladište Okoli", kazao je Filipović.

Rekao je i da je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice predložila razrješenje hrvatskih članova uprave Ine, ali da ne može govoriti o njihovim otpremninama jer imaju ugovore, dodavši da svi moraju dići ruke za tu smjenu kao i da očekuje promjene i s mađarske strane, da cijela uprava Ine ode.

Govoreći o poteškoćama pojedinih distributera plina, rekao je da će dio plina koji proizvodi Ina u Hrvatskoj biti usmjeren njima, kako ne bi dizali cijene.

Naglasio je i da ove zime neće rasti cijena struje, a na pitanje kako će HEP sve to izgurati i kako će kupiti struju, rekao je da HEP to može izdržati u idućih šest mjeseci ali i da će imati i gubitke i preuzeti najveći teret krize na sebe, zbog čega mu je vlada odobrila nova zaduženja.

Upitana hoće li novoodređene cijene hrane biti problem za trgovce i proizvođače, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je odgovorila da su to izvanredne mjere o kojima se razgovaralo sa svima u lancu opskrbe te da ne očekuje nestašice.         

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti