Vladinim paketima osigurana energetska sigurnost do proljeća; Hrvatska bi mogla postati regionalni energetski hub

Premijer Plenković kazao je da će se Vladinom odlukom kapacitet LNG terminala povećati na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što će biti dovoljno za sve hrvatske potrebe, ali i za susjedne zemlje, dodavši da postoji veliki interes da se iskoristi mehanizam REPowerEU i sredstva koja su na raspolaganju, kako bi dodatnim ulaganjem osigurali vlastitu energetsku sigurnost i odigrali važnu regionalnu ulogu koju Hrvatska može i treba imati.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na petom Prstenovom poslovnom forumu Zagreb 2022: "Energetika u Republici Hrvatskoj do 2027." u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
 
Premijer Plenković kazao je da je energetska kriza, koja je u najvećoj mjeri posljedica ruske agresije na Ukrajinu, pogodila sve sektore gospodarstva, sve nas kao građane, naša kućanstva i industriju, a za ublažavanje posljedica Vlada je odigrala nezaobilaznu i ključnu ulogu, jer je ona jedini akter koji to u ovim okolnostima može i treba učiniti.
 
Istaknuo je da je Vlada djelovala pravodobno i sveobuhvatno. Donijela je dva velika značajna energetska paketa pomoći.
 
Prvi energetski paket, donesen u travnju, iznosio je ukupno oko 5 milijardi kuna i bio usmjeren direktno na ublažavanje rasta cijena plina i struje i sadržavao niz naknada, tj. transfera socijalnog karaktera svim skupinama koje su zbog rasta cijena energenata imale više nego izgledan scenarij pada životnog standarda.
 
Premijer je podsjetio da ruska agresija traje već devet mjeseci i to nažalost utječe na sve globalne procese, ne samo na sigurnosnu, političku, ekonomsku, financijsku, energetsku i prehrambenu strukturu, nego i izaziva inflatorne pritiske na gospodarstva brojnih država diljem svijeta, pa tako i Hrvatsku.
 
Vlada zaštitila građane i poduzeća do proljeća
 
„Zato smo jesenski paket učinili još snažnijim i većim. Dobro i solidno umirio je ozračje u zemlji i društvu i donio predvidljiv scenarij kroz jesen i zimu za kućanstva i sve moguće institucije, od dječjih vrtića, škola, fakulteta, bolnica, svih ustanova nevladinih organizacija, vjerskih organizacija, svih aktera koji su imali i imat će koristi od ovog Vladinog paketa“, istaknuo je Plenković.
 
Pojasnio je da je u tome ogromnu ulogu odigrala nacionalna elektroenergetska kompanija HEP.
 
„To je dobar primjer kada je takva kompanija ostala u smislu vlasništva i upravljačkih struktura u stopostotnom državnom vlasništvu. To se u ovakvim krizama pokazuje kao veliki plus“.
 
Ponovio je da je Vlada s ciljem zaštite građana i poduzeća napravila mir sigurno do proljeća i dodao: „Do tada ćemo svi zajedno i unutar Hrvatske i na europskoj razini nastojati tražiti dugoročnija i održivija rješenja za cijene energenata“.
 
Za rješavanje energetske krize od presudnog značaja zadržati europsko jedinstvo
 
Predsjednik Vlade kazao je da je vrijeme jeftinih i dostupnih cijena energenata iza nas te da taj problem neće nestati preko noći, ali da se na europskoj razini, osim alternativnih mehanizama i mreža osiguravanja energetske neovisnosti , tj. smanjenja ovisnosti o energentima koji dolaze iz Rusije, radi i na zelenoj tranziciji.
 
Premijer je istaknuo da je za rješavanje energetske krize od presudnog značaja zadržati europsko jedinstvo.
 
„Da bismo osigurali to jedinstvo, važno je da postoji politička volja. Bilo u režimu restriktivnih sankcija ili energetskoj solidarnosti“, rekao je i dodao da se radi mreža sporazuma kojoj je cilj energetska sigurnost svih zemalja članica, jer nisu svi u istom položaju.
 
Plenković je podsjetio na zaključke prošlotjednog sastanka Europskog vijeća ministara energetike, o zajedničkoj dobrovoljnoj nabavi plina, kreiranju posebnog mehanizma, tzv. Privremenog dinamičkog koridora za ograničavanje rasta cijena plina i osiguranju energetske sigurnosti.
 
Kazao je da je to imalo trenutan efekt na cijenu plina na europskoj burzi, koja je počela padati.
 
„To je bitna poruka, da vidimo koliko politička volja i zajedničko djelovanje utječe na situaciju na tržištu“, naglasio je.
 
Kriza predstavlja šansu da Hrvatska LNG terminalom postane regionalni hub
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da kriza, koliko god teška za Hrvatsku, predstavlja i svojevrsnu šansu.
 
Podsjetio je da se u Hrvatskoj 40 godina debatiralo o LNG terminalu, a ova je Vlada u prvom mandatu riješila tu temu. Sveukupni iznos ulaganja bio je 223 milijuna eura, od čega europskih sredstava oko 100 milijuna eura, 100 milijuna dala je država, a ostatak su financirali HEP i Plinacro.
 
„Danas bi to koštalo minimalno 500 milijuna eura, pa možemo shvatiti koliko je to ulaganje tada već sada isplativo, u smislu vrijednosti ulaganja“, istaknuo je Plenković.
 
Vladinom odlukom kapacitet LNG terminala povećat će se na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što će biti dovoljno za sve hrvatske potrebe, ali i za susjedne zemlje i dodao da postoji veliki interes da se iskoristi mehanizam REPowerEU i sredstva koja su na raspolaganju, kako bi dodatnim ulaganjem osigurali vlastitu energetsku sigurnost i odigrali važnu regionalnu ulogu koju Hrvatska može i treba imati. Kazao je da će to pridonijeti diversifikaciji opskrbnih pravaca i opskrbe plinom.
 
U tom kontekstu, premijer je spomenuo i Jadranski naftovod, JANAF, koji ima važnu regionalnu ulogu i gdje se s malim modifikacijama mogu povećavati njegovi kapaciteti transfera nafte u druge zemlje.
 
Energetska tranzicija na obnovljive izvore energije
 
Kad je riječ o energetskoj tranziciji na obnovljive izvore, Hrvatska, rekao je Plenković, ide za tim da tu energetsku tranziciju ubrza i da pronađe najbolji energetski miks za Hrvatsku jer je ova kriza osvijestila mnoge u Europi o izloženosti i ranjivosti, dodavši da velika zemlja poput Njemačke nema niti jedan LNG terminal.

"Na nama je da u okviru Europske unije donosimo ispravne odluke, koje su dugoročno gospodarski isplative i kojima ćemo osigurati energetsku neovisnost od uobičajenih pravaca opskrbe", poručio je premijer. Važnim smatra da prijelaz na obnovljive izvore energije, bez obzira na ovu krizu, bude i dalje jednako dinamičan.

Taj cilj, naglasio je, važan je i dobar i za zaštitu okoliša, kao i u kontekstu klimatskih promjena, dodavši da nije bilo Covida i ruske agresije na Ukrajinu, zadnje tri godine svi skupovi bi bili posvećeni isključivo zelenoj i digitalnoj tranziciji.  

"I upravo zbog toga prelazak na obnovljive i niskougljične izvore energije smatram jednim od najvažnijih ciljeva", kazao je Plenković.

To se, dodao je, odnosi i na solarnu energiju i energiju koju dobivamo od vjetra. U tom kontekstu je spomenuo i odluku Vlade, kojom je ukinut PDV na isporuku i gradnju solarnih ploča radi poticanja niskougljičnih izvora energije.

Premijer je kazao i da je u posljednjem razdoblju uloga vodika i vodikovih tehnologija u energetskoj tranziciji sve više prepoznata, i globalno i Europskoj uniji.  Podsjetio je i da je Vlada donijela Strategiju za vodik do 2050. godine, koja naglašava prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju i dekarbonizaciju gospodarstva.  

Rekao je i da kontinentalni dio Hrvatske ima iznadprosječno visok geotermalni potencijal, a to je, naglasio je, upravo onaj aspekt obnovljivih izvora energije koji može dati izrazito značajan doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva.

"I stoga planiramo provedbu niza projekata geotermalne energije za proizvodnju električne energije, za potencijal u toplinarstvu, poljoprivredi ili stakleničkoj proizvodnji", kazao je Plenković, dodavši da su sredstva za ovakve projekte osigurana i u Planu oporavka i otpornosti i kroz buduću provedbu Višegodišnjeg financijskog okvira.

Za ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti 100 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda

Premijer je istaknuo i da je za ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji, a osobito u onoj najintenzivnijoj koja ima sve veće troškove poslovanja zbog emisije stakleničkih plinova, osigurano za ovu i sljedeću godinu 100 milijuna eura iz novog Modernizacijskog fonda.

"I stoga je važno da se sve kompanije koje tu imaju interes, koje imaju projekte i ideje budu ključ ovakve inicijative", poručio je.

Mi smo, kazao je predsjednik Vlade, u kontekstu ove energetske krize javno naglašavali smanjenje potrošnje.

"Nemojmo zaboraviti na bitan aspekt koji je važan i kad je riječ o kućanstvima, i svakom od nas osobno, ali i gospodarstvu, a to je da s pomoću energetske učinkovitosti, prije svega, ali i racionalnog korištenja energenata učinimo napor za manju potrošnju", poručio je.

Podsjetio je da je Europska komisija napravila kvalitetan plan za smanjenje potrošnje. "A mi smo, u suradnji sa stručnjacima, donijeli nacionalne preporuke koje su tu da bi ih se što je više moguće pridržavali", dodao je.

Premijer važnom smatra i energetsku samodostatnost, koja je, kako je rekao, i ekonomsko pitanje i koja je važna zbog smanjenja fosilnih goriva, koji danas čine više od 80 posto energetske potrošnje cijeloga svijeta, te su glavni uzročnici sve klimatskih promjena zbog emisija ugljičnoga dioksida.

"Sve to – tranzicija na obnovljive izvore energije, razvoj vodikovih tehnologija, geotermalna energije, smanjenje potrošnje i veća energetska učinkovitost su komplementarni smjerovi Hrvatskoj, s ciljem osiguranja jeftine i dostupne energije i veće energetske učinkovitosti, uz čišći i zdraviji okoliš te dugoročne uštede za kućanstva i gospodarstvo", rekao je Plenković.

Kazao je da će se upravo o ovim temama razgovarati za dva tjedna u Egiptu na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi, tzv. COP27., gdje će Hrvatska izložiti svoja stajališta, s posebnim naglaskom na ulaganja u obnovljive izvore energije i ubrzanje niskougljične tranzicije industrije, prometa i graditeljskog sektora.

Budući da je riječ o jednom velikom procesu koji zahtjeva ozbiljno ulaganje, premijer je rekao da Vlada nije slučajno u Nacionalno plan oporavka i otpornosti uključili zgradarstvo.

"To je jedan od važnih elementa kako na temelju kvalitetnijeg napravljenih građevina štediti energiju u razdoblju pred nama, a sve s pogledom na brzinu, dinamiku i štetnost klimatskih promjena i ugroza koje one sa sobom posljedično nose, bilo da je riječ o poljoprivredi, migracijama, stabilnosti, ekonomskoj i socijalnoj situaciji, naročito u onim siromašnim zemljama, gdje su institucije slabe, a ekonomija krhka", pojasnio je Plenković.

Poduzetnici uključeni u Udrugu Prsten daju veliki doprinos hrvatskom gospodarstvu

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što je energetika upravo tema Prstenove konferencije.

Kroz aktivnosti koje Vlada poduzima, naglasio je, učinili smo maksimalno što se u ovom trenutku može te ćemo svoje politike i mjere prilagođavati interesima građana i gospodarstva. Vjeruje da će korist od tih mjera imati i skoro trinaest tisuća poduzetnika uključenih u Udrugu Prsten, koji, naglasio je, daju veliki doprinos hrvatskom gospodarstvu.

Premijer je dodao da je Hrvatskoj važna i Južna interkonekcija, koja bi išla od Dugopolja prema Imotskom i dalje prema Hercegovini te bi promijenila kompletnu energetsku sigurnost kad je riječ o plinu u Bosni i Hercegovini.

I naš politički angažman u proteklom razdoblju, istaknuo je, bio je u interesu zaštite Hrvata, kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.

"Učinili smo maksimum u svim mogućim forumima, diplomatskim i političkim inicijativama kako bismo ta prava zaštitili na jedan čvrst način, a afirmaciju te naše politike vidjeli smo najviše kada je Visoki predstavnik Christian Schmid u večeri nakon izbora, koristeći svoje bonske ovlasti, donio odluku kojom je izmijenio i Ustav i izborni zakon Federacije Bosne i Hercegovine i osigurao Hrvatima ravnopravnost na način koji im jamči miran put prema što bržem konstituiranju vlasti", rekao je Plenković, dodavši da će to Hrvatskoj omogućiti da da snažnu potporu Bosni i Hercegovini u raspravama o ispunjavanju kriterija za stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.    

Premijer je poručio i da nije zadovoljan time što je hrvatski član u Predsjedništvu BiH izabran glasovima Bošnjaka, ocijenivši to ozbiljnom anomalijom i problemom s kojim se hrvatski narod susreće već četvrti put u razdoblju od šesnaest godina.
        
"To je itekako frustrirajuće i za Hrvate u Bosni i Hercegovini i za sve nas ovdje. Međutim, to je tema koju treba dalje rješavati u okviru ustavne i izborne arhitekture u Bosni i Hercegovini", rekao je Plenković.

Hrvatska je prijatelj i susjed Bosni i Hercegovini

Naglasio je da je Hrvatska prijatelj i susjed Bosni i Hercegovini te zemlja koja je pridonijela u vrijeme agresije Miloševićevog režima devedesetih godina da se oslobode teritoriji u BiH. Istaknuo je i da je Hrvatska povijesno, politički, prometno, ekonomski i društveno povezana s Bosnom i Hercegovinom više nego itko drugi.

"I mi ćemo koristiti svoj položaj i u NATO-u, i u Europskoj uniji da pomažemo Bosni i Hercegovini u reformskim procesima i putu naprijed. Samo taj integracijski, europski proces i uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini je ključna i može donijeti značajnu korist za ukupnu stabilizaciju i razvoj zemlje. U tom kontekstu, posebno cijenimo vaš doprinos kao ljudi koji osjećaju i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom", poručio je premijer Plenković.     

Uz predsjednika Vlade bio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, koji je rekao da Vlada posljednjih mjeseci kontinuirano pokušava pomoći građanima i gospodarstvu, uz ostalo i kontinuiranim intervencijama u cijene goriva te osiguranjem opskrbe plinom.

Pisane vijesti | Andrej Plenković