Vodimo politiku stabilnosti, gospodarskoga rasta, socijalne jednakosti, nacionalne sigurnosti i međunarodne afirmacije

„Imamo najveći broj zaposlenih, došli smo na 83.000 nezaposlenih, najmanju nezaposlenost ikad u Hrvatskoj, a imamo i 140.000 stranih radnika, jer imamo potrebu na tržištu rada. Do kraja trećeg mandata 2028. bit ćemo na 82 ili 83 posto razvoja zemalja EU“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Hrvatskom saboru, podnoseći Godišnje izvješće o radu Vlade u prvoj godini trećeg mandata.

Kazao je kako se nada da će današnje izvješće proteći mirnije nego što je to bilo prošle godine te unaprijed zahvalio zastupnicima da ovoga puta nove klupe u vojnom učilištu Dr. Franje Tuđmana ne razbijaju kao što su razbijali inventar Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka.

Prije nego je krenuo s predstavljanjem izvješća, osvrnuo se na izjavu zastupnika Dalibora Pausa o „autogolovima“ u vanjskoj politici.
 
Ljudi koji nikada nisu preuzeli odgovornost za vođenje Hrvatske, lakonski svode trud, rad i mjerljive pokazatelje na bajke i na čuda
 
„Što se tiče autogolova, njih Hrvatskoj zabija kršitelj Ustava Zoran Milanović već dvije i pol godine. Svrstava Hrvatsku u ruski kamp u trenutku kada Rusija krši međunarodno pravo, sva načela međunarodnog poretka. Ničim izazvan ili možda nečim izazvan, stavlja Hrvatsku među one države unutar NATO-a i Europske unije koje imaju stav otprilike, da je Rusija je napala Ukrajinu, Ukrajinu bi možda trebalo pomagati, ali ne Milanovićeva Hrvatska", kazao je Plenković.
 
Dodao je da je Milanović kršitelj Ustava temeljem više upozorenja Ustavnog suda u kojem sjede suci raznih političkih orijentacija i konsenzualnog stava gotovo svih ustavnih stručnjaka u Hrvatskoj bez obzira koje političke provenijencije oni bili.
 
Osvrnuo se na nedavno održani sastanak na vrhu Ukrajina - jugoistočna Europa u Dubrovniku, rekavši da su Vučića na sastanak takvog formata zvali ranije te da će ga zvati i ubuduće.
 
„Znamo nešto o vanjskoj politici, o međunarodnim odnosim i načinu organiziranja skupova“, ocijenio je.
 
Oporbi je poručio da, ljudi koji nikada nisu preuzeli odgovornost za vođenje Hrvatske, lakonski svode trud, rad i mjerljive pokazatelje na bajke i na čuda.
 
„Mi ćemo se ovdje baviti politikom, postignućima Vlade i ozbiljnim izvješćima koja radimo temeljem hrvatskih zakona“, dodao je, naglasivši da se izvješća podnose da bi građani mogli vidjeti da Vlada radi.
 
Spremni smo na sve izazove

U nastavku govora premijer je istaknuo da se politička aktivnost temelji na suradnji HDZ-a, DP-a, liberala, umirovljenika, narodnjaka, demokršćana i manjinskih predstavnika koji zajedno vode politiku stabilnosti, gospodarskoga rasta, očuvanja socijalnoga mira, visoke razine nacionalne sigurnosti i međunarodne afirmacije zemlje.
 
„Spremni smo za sve izazove, a njih je jako puno. Živimo  u vremenu kada je svijet obilježen enormno velikim i opasnim krizama. I dalje trajućom ruskom agresijom na Ukrajinu, velikim sukobom na Bliskom istoku koji može eskalirati do mjere koju dosad nismo vidjeli u tom dijelu svijeta, brojnim izbornim izazovima, ovo je godina u kojoj 4,5 milijardi ljudi u svijetu izlazi na izbore, a uskoro na izbore ide i SAD“, poručio je Plenković te naglasio da je sve to važno da Hrvatska, kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, temeljito prati, analizira i gleda kako se pozicionirati, biti odgovorna i djelovati u skladu sa svojim temeljnim vrijednostima navedenim u političkom programu koji je predstavljen građanima i Hrvatskom saboru.
 
Pojasnio je da se, unutar integracija i organizacija u koje smo sami htjeli ući, treba voditi računa o našem kredibilitetu i reputaciji.
 
„Mi trenutno, zahvaljujući Milanoviću, imamo situaciju gdje se ljušti, ruši i srozava kredibilitet Hrvatske i u NATO-u i u EU“, izjavio je premijer.
 
Dodao je da je politički smjer ove Vlade jasan.
 
„On znači dublju integracija u EU, jače gospodarstvo, kvalitetniji standard naših građana i otpornost hrvatskoga gospodarstva“, nabrojao je predsjednik Vlade. Kazao je da su krize koje su iza nas nagnale Vladu na politiku državnog intervencionizma, podsjetivši na pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne 8 milijardi eura, pomoću kojih je očuvana socijalna kohezija društva.
 
„Energetsku krizu u Hrvatskoj gotovo da nismo osjetili“, naglasio je, nabrojivši odluke i mjere hrvatske Vlade.
 
Hrvatska je ekonomski snažnija i gospodarski uspješnija nego ikada prije
 
U nastavku obraćanja predsjednik Vlade govorio je o Vladinim aktivnostima: odgovornoj fiskalnoj politici i zdravim makroekonomskim osnovama te snažnom gospodarskom rastu, demografskoj revitalizaciji, ulaganjima u mlade i obrazovanje, podršci umirovljenicima i osobama s invaliditetom te o ravnomjernom regionalnom razvoju koji pruža jednake šanse svim krajevima Hrvatske.
 
Nadalje, izvijestio je i o jakim i neovisnim institucijama, vladavini prava, borbi protiv korupcije, razvoju naprednijih i dostupnijih zdravstvenih usluga, stambenoj, poreznoj politici, a onda i o zelenoj tranziciji, jačanju hrvatskoga sela, poljoprivredi, snaženju hrvatske energetske neovisnosti u vremenima kada je samodostatnost važnija nego ikad, kao i o jačanju međunarodnog položaja, o razvijanju partnerstava, o utjecaju i snaženju iseljene i domovinske Hrvatske i o njegovanju nacionalnoga identiteta.
 
Govoreći o ekonomskim pitanjima, Plenković je naglasio da je Hrvatska danas ekonomski snažnija i gospodarski uspješnija nego što je ikada bila.
 
„Prema međunarodnim prognozama, ove godine očekujemo BDP-a od 3,6 posto. Tih 3,6 posto vam može biti malo, ali pogledajmo prosječni rast EU, prosječni rast europodručja“, nastavio je premijer, dodavši da će u EU biti oko 1 posto, a u europodručju ispod 1 posto.
 
Naglasio je da se politika lovljenja koraka s onima koji su razvijeniji i ispred nas pokazuje kao uspješna politika ove Vlade.
 
„Brojevi kažu da je apsolutni BDP 2016. bio 47 milijardi eura. Mi ćemo ovu godinu, 2024., osam godina kasnije, završiti s apsolutnim BDP-om koji će biti 84,7 milijardi eura“, istaknuo je predsjednik Vlade, pojasnivši da to znači da smo 2016. bili na 62 posto prosjeka Europske unije, a da ćemo na kraju ove godine biti na 78 posto prosjeka EU. 
 
„Mi ćemo time prestići Grčku, Latviju i Slovačku, bit ćemo na razini Mađarske, a sve bliže prosječne razvijenosti Poljske i Estonije. Do kraja našeg trećeg mandata 2028. bit ćemo na 82 ili 83 posto prosjeka EU“, ocijenio je.
 
Plenković je kazao da je u tom kontekstu predstavljen i rebalans proračuna u kojem stoji da će deficit iznositi 2,6 i ostati ispod dopuštenog praga od 3 posto BDP-a, a javni dug će se spusti na 58,9 posto BDP-a.
 
„I inflacija, i deficit i javni dug u okviru maastrichtskih kriterija“, istaknuo je, dodavši da smo u pandemiji bili na 87 posto, što znači da smo udio javnoga duga spustili za 28 postotnih bodova.
 
„Vrijednost robnog izvoza porastao je sa 12,3 milijarde eura na 22,9 milijardi eura, za 86 posto, a rast robnog izvoza u zemlje EU porastao je čak 90 posto“, nastavio je.
 
Osvrnuo se na kreditne institucije kazavši da su nam Standard&Poors te Fitch dali kreditni rejting u kategoriji A-.
 
„Taj rekordno brzi napredak od neinvesticijskog rejtinga do A-kategorije kreditnog rejtinga je snažna poruka sigurnosti stranim ulagačima, hrvatskom gospodarstvu i svima nama“, poručio je Plenković, ocijenivši da je naša međunarodna reputacija snažnija, a mogućnost zaduživanja je povoljnija. 
 
Rast prosječne, medijalne i minimalne plaće
 
Podsjetio je da je Hrvatska, zbog takvih poteza i odgovorne politike krenula u izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
 
„Meni može imponirati kada nam kreditne agencije kažu nešto dobro o našem kreditnom rejtingu, ali mi puno više imponira ako četiri milijarde štednje hrvatskih građana uspijemo mobilizirati tako da građani, vjerujući u smjer politike koju vodimo, četiri milijarde svoje štednje ulože u vrijednosnice hrvatske države“, ocijenio je premijer.
 
Dodao je da je takva politika dovela do toga da nam je prosječna plaća narasla za 76 posto, sa 749 eura na 1315, što je, kada se odbije inflacija, realni rast od 35 posto. U istom razdoblju medijalna plaća narasla je za 69 posto, od 656 na 1106 eura, a minimalna neto plaća porasla je za 103 posto, sa 331 na 672 eura.
 
Premijer je spomenuo i najveću reformu plaća u državnoj i javnim službama, s prosječnim rastom od 32 posto.
 
Govoreći o poreznim reformama i administrativnim rasterećenjima koja se kontinuirano provode, gospodarstvo i građani se rasterećuju za više od dvije milijarde eura, kazao je.
 
Za 2026. godinu najavio je Središnji registar kućanstava koji će omogućiti još preciznije i pravednije pomaganje onima kojima pomoć treba.
 
„Da bude što manje horizontalnih, a što više ciljanih potpora“, kazao je.
 
Kada je riječ o tržištu rada, imamo 1,750 milijuna osiguranika, što je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj ikad.
 
„Od početka našeg mandata zaposleno je 308.000 osoba“, naglasio je Plenković. Dodao je kako se nije ostvarilo zloguko proročanstvo nekih oporbenih zastupnika koji su tijekom pandemije malodušno zazivali skori gubitak 400.000 radnih mjesta.
 
Što se nezaposlenosti tiče, došli smo na 83 tisuće nezaposlenih, odnosno 4,4 posto, što je najmanja nezaposlenost u posljednjih 40 godina, kazao je premijer.
 
Ostvareni napredak najbolje se vidi iz omjera zaposlenih i nezaposlenih
 
„Na početku našeg mandata na svakog nezaposlenog imali smo 6 zaposlenih, a danas radi 21, a jedan ne radi“, poručio je, dodavši da pritom imamo 140.000 stranih radnika.
 
Govoreći o EU fondovima, premijer je istaknuo da smo u jedanaestoj godini članstva u EU ostvarili višak od 16,2 milijardi eura u odnosu na uplate u europski proračun.
 
Naglasio je da je trenutno na sceni podcjenjivanje našeg članstva u EU i NATO-u i teško ostvarenog međunarodnog položaja Hrvatske.
 
„To može samo netko tko u tome nije sudjelovao. Trenutno u Hrvatskoj imamo puno političkih aktera koji nemaju niti minimalni element identifikacije. I ta kombinacija nedoprinosa i neidentifikacije, dovodi do apsurdne javne rasprave treba li Hrvatska pomoći Ukrajini“, kazao je premijer, ocijenivši to samotnim za Hrvatsku koja je samostalna tek 35 godina i bila je žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije.
 
Što se tiče Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, uz Italiju smo, najbrži u apsorpciji sredstava, nastavo je Plenković.
 
Napomenuo je da se obnova u Zagrebu i na Banovini značajno ubrzala te je do sada potrošeno tri milijardi eura.
 
Demografska revitalizacija najveći je strukturni problem

Kao najveći strukturni problem izdvojio je demografsku revitalizaciju zbog čega je i donesena strategija i osnovano Ministarstvo demografije, a mjere koje će se poduzeti ići će za tim da se ojačaju hrvatske obitelji i stvore preduvjeti za veći broj djece.
 
Govorio je i o politikama usmjerenim prema mladima i njihovom ekonomskom osamostaljivanju. Naglasio je da je 200 tisuća mladih primilo povrat poreza, izgrađeno je 14 studentskih domova, udvostručena je minimalna studentska satnica, na 200.000 mladih povećali smo broj onih koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme, što je ključno za rješavanje njihovog stambenog pitanja.

Spomenuo je i najveći investicijski ciklus u obrazovanju, 2,7 milijardi eura za dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, visoko obrazovanje i sportske dvorane.
 
„Tako velikog investicijskog ciklusa u obrazovnu infrastrukturu nismo imali nikada“, poručio je. Razlog su dva politička cilja: svakom djetetu mjesto u vrtiću do 2030. i jednosmjenska nastava u 2027.
 
Nastavljamo povećavati mirovine, usklađivanje mirovina prema novoj formuli
 
Osvrnuo se i na umirovljenike najavivši Deklaraciju za starije osobe i Zakon o starijim osobama kako bi se regulirale odgovornosti pojedinca, obitelji i države.
 
Kao vladin prioritet naveo je i daljnje povećanje mirovina, da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura. Najavio je promjenu formule za usklađivanje mirovine prema formuli 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.
 
Govoreći o socijalnoj politici, Plenković je kazao da se najvažnije načelo svakoga društva - kršćansko načelo solidarnosti, provodi svakog dana. 
 
„Ono nam je najvažnije u svemu, upravo da bismo smanjivali nejednakosti i da bi pomagali onima kojima je najteže“, naglasio je.
 
Spomenuo je investicijski ciklus u zdravstvu vrijedan 2,4 milijarde eura, od čega 1,2 milijarde eura samo u Zagrebu.
 
„Podrškom države realiziraju se važni infrastrukturni projekti diljem Hrvatske, osobito u KBC-ima Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. Otvorili smo Bolnicu za ženu i dijete u Rijeci, dovršili OB Pula te najavili izgradnju novog KBC-a u Osijeku. Ostvarujemo preduvjete za gradnju Nacionalne dječje bolnice rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa s Gradom Zagrebom“, nabrojao je premijer.
 
Osvrnuo se i na financiranje specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u vrijednosti od 130 milijuna eura, uspostavu Hitne helikopterske i Hitne pomorske medicinske službe te novi model preventivnih zdravstvenih pregleda.

„Uveli smo onkološku uputnicu te smo smanjili listu čekanja od prosječno 400 dana na prosječno 146 dana“, dodao je.
 
Ravnomjerni regionalni razvoj i jednake prilike za sve građane
 
Prioritet Vlade je ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i jednake prilike za sve građane, naglasio je predsjednik Vlade.
 
Posebno se osvrnuo na projekt Slavonija, Baranja i Srijem i na ulaganje u otoke te najavio novi Zakon o otocima.
 
Što se tiče prometne infrastrukture i povezanosti Hrvatske, Plenković je najavio dovršetak hrvatskog dijela koridora Vc u Baranji te kvalitetno cestovno spajanje Bjelovara, Koprivnice, Virovitice, Požege, Dubrovnika i drugih gradova.
 
„Izgradili smo i drugu cijev tunela Učka i najlakše je reći jest da je koštala 200 milijuna eura, ali neka odmah bude besplatna. To može reći samo netko tko zadnjih 30 godina ne prati javno-privatno partnerstvo između države i Bina-Istre gdje smo u našim mandatima pretvorili istarski ipsilon iz poluprofila u puni profil autoceste“, kazao je.
 
Podsjetio je da je u tijeku gradnja tunela Kozjak, a u planu je i brza cesta Trogir - Omiš. „Za Split i SDŽ to je prioritet u cestovnom smislu ulaganja u razdoblju koje je pred nama“, ocijenio je.
 
Najavio je ulaganje u sektor željeznice koji je, kazao je, desetljećima bio nepravedno zanemaren.
 
 „Uz Rafale će kroz idućih nekoliko godina doći 15 novih zrakoplova tipa Airbus 220 za nacionalnog avioprijevoznika u 35. godini poslovanja“, nastavio je Plenković.
 
Govoreći o turizmu kazao je da je Hrvatsku posjetilo 21 milijun turista koji su ostvarili 110 milijuna noćenja, a prihodi će vjerojatno doseći 15 milijardi eura.
 
Ulaganje u sportsku infrastrukturu, očuvanje kulturne baštine
 
Osvrnuo se i na ulaganja u sportsku infrastrukturu, naglasivši 600 tisuća eura dodijeljenih Gradu Splitu za pripremu projekta obnove Poljuda te rješavanje imovinsko-pravnog spora sa Zagrebom i Nadbiskupijom  za izgradnju novoga stadiona u Maksimiru. Uz to, gradimo i Nacionalni kamp hrvatskoga nogometa u Velikoj Gorici, dodao je.
 
Što se tiče kulture, uz rad na obnovi kulturne baštine, donijet će se novi zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine te osigurati jačanje i autonomija Hrvatske kinoteke i nastavak digitalizacije filmske baštine.
 
Napomenuo je da je prvi put donesen Zakon o hrvatskom jeziku kojim čuvamo i razvijamo naš jezik, a imenovano je Vijeće za hrvatski jezik koje je aktivan dionik njegove provedbe te izrade Nacionalnog plana hrvatske jezične politike.
 
Snažne institucije, vladavina prava te kvalitetna porezna i stambena politika
 
„Što se tiče snažnih institucija, mi smo za jačanje vladavine prava i jačanje institucija - od njihovog djelovanja pa do proračunskih okvira i infrastrukture, kao primjerice novih prostora za DORH i USKOK“, kazao je u nastavku predsjednik Vlade.
 
Osvrnuo se na borbu protiv nasilja u obitelji, kazavši da se poduzeo čitav niz zakonodavnih mjera za unaprjeđenje kaznenopravne i prekršajnopravne zaštite žena i zaštite od nasilja u obitelji. „U saborsku proceduru uputili smo Konačan prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju kojim se osniva tzv. alimentacijski fond, odnosno unaprjeđuje potpora uzdržavanja za djecu kojima roditelj, kao obveznik uzdržavanja prema sudskoj odluci, ne plaća uzdržavanje“, naglasio je.
 
Priuštivo stanovanje temeljni je prioritet za iduće četiri godine
 
„Idemo s Nacionalnim planom stambene politike, 600 tisuća je neiskorištenih stanova u Hrvatskoj - želimo olakšati najam i kupnju prve nekretnine. Tome u prilog ide i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kao i okvir porezne reforme koji će, nastavno na dosadašnja rasterećenja, pomoći mladima riješiti stambeno pitanje“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Osvrnuo se na zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i demografsku revitalizaciju te najavio nastavak ulaganja u energetski sektor.
 
„Diže se kapacitet LNG terminala na Krku, investira se 570 milijuna eura u nove šire plinovode koji će moći transportirati i vodik kao energent budućnosti“, rekao je, podsjetivši na nastavak aktivnosti na projektu Južne plinske interkonekcije u BiH te na aktivnosti koje su važne za obnovljive izvore energije.
 
Poljoprivreda je kralježnica ekonomski suverenije Hrvatske
 
„Kad je riječ o hrvatskoj poljoprivredi koja je kralježnica ekonomski suverenije Hrvatske osigurali smo 3,8 milijardi eura europskih sredstava. Želimo što veću samodostatnost hrvatske poljoprivrede“, nastavio je premijer.
 
Podsjetio je da klimatske promjene sa sobom nose velike elementarne nepogode, pa je za zaštitu od poplava uloženo 650 milijuna eura.
 
U nastavku izvješća premijer je istaknuo ulaganja za obranu. Proračun za obranu povećan je s 528 milijuna eura 2016., na milijardu i 300 milijuna eura.
 
Osvrnuo se na ulaganja za obranu, od modernizacije do povećanja plaća hrvatskim vojnicima - koje se od 2008. nisu povećavale, a 2013. su i smanjene.
 
Najavio je usvajanje nove Strategije obrane, osiguranje temeljnog vojnog osposobljavanja koje je, naglasio je, zdravorazumski nužno zbog ozračja oko nas i u cijelome svijetu.
 
Ulaganje u modernizaciju hrvatske policije i vatrogastva
 
„Hrvatska policija, 6500 ljudi, čuva hrvatsku granicu, čuva sigurnost bez da smo digli bodljikavu žicu prema Hrvatima u BiH. To je bio politički odabir“, nastavio je, dodavši da je nabavljeno i 78 vatrogasnih vozila za gašenje šumskih požara, a ukupno je u opremanje, modernizaciju i razvoj sustava vatrogastva uloženo 620 milijuna eura.
 
Zahvala braniteljima i nastavak traganja za nestalima
 
Braniteljima je zahvalio za domovinu koju danas imamo. „U našem su mandatu dobili četiri veteranska centra, dobit će ih još toliko, jer znamo kome dugujemo našu slobodu“, poručio je premijer.
 
Osvrnuo se i na traganje za nestalim osobama, što nam ostaje prioritet.
 
U vanjskopolitičkom smislu ostvareno sve što smo htjeli
 
Govoreći o vanjskoj politici, Plenković je naglasio da je u vanjskopolitičkom smislu ostvareno sve što smo htjeli i što je bilo realno.
 
„Ključ je bila 2017. godina kada smo rekli da hoćemo u europodručje, Schengenski prostor i u Europski stabilizacijski mehanizam, kao i u OECD. Tri od četiri cilja su ispunjena. Preostao je još OECD. Hrvatska je među 38 naprednih ekonomija svijeta i od outsidera smo došli na prvo mjesto za ulazak u OECD, najspremniji za ulazak u OECD u koji ćemo ući u prvoj polovici 2026.“, kazao je.
 
Naglasio je da smo svoju snagu pogledu utjecaja pokazali kada se donosila odluka o otvaranju pregovora o pristupanju Europskoj uniji s BiH.
 
„Poduzeli smo inicijativu i pokazali da postoje snažni razlozi i argumenti da se odluka donese. To je strateška odluka koja mijenja put za BiH“, rekao je.
 
„Kad je riječ o našem položaju u NATO-u, budite ozbiljni sad kad je pitanje o NSATU aktivnosti, koja nije čak ni misija. Milanović vam je to prihvatio u Washingtonu, a onda dođe tu i kaže ne. Opredijelite se - jeste li za NATO ili niste. Promislite što vašim dizanjem ili nedizanjem ruke radite za kredibilitet Hrvatske“, poručio je Plenković zastupnicima u Hrvatskom saboru.
 
Jednako su nam važne sve tri skupine Hrvata izvan Hrvatske
 
Govorio je i o Hrvatima izvan Hrvatske, kazavši da su nam jednako važne sve tri skupine  - Hrvati kao konstitutivan narod u BiH, hrvatske manjine u drugim zemljama i hrvatska dijaspora.
 
„Znamo da je još jako puno posla pred nama, ozbiljnog posla na svim razinama - jačanja institucija, otpornosti, provođenja strukturnih reformi, dizanja standarda, plaća i mirovina. Sve što smo napravili nije dovoljno i moramo činiti još“, rekao je.
 
Pomagat ćemo hrvatskom gospodarstvu i boriti se za bolji standard građana
 
Govoreći o budućim planovima, Plenković je kazao da će pomagati hrvatskom gospodarstvu i boriti se za bolji životni standard svih građana.
 
„Zato je naš cilj da nam prosječna neto plaća do kraja mandata bude 1600 eura, a minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine bude na 970 eura, što je za 130 eura više. Na taj način pomažemo onima koji imaju najmanje“, poručio je.
 
Najavio je i novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se redefinirati formula za usklađivanje mirovine prema rotacijskoj formuli 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.
 
Povećat će se staž majkama sa šest mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete te uvesti godišnji dodatak, udvostručiti naknade za novorođenu djecu s 309 na 618 eura od ožujka 2025.
 
„Stambenom i poreznom politikom ići ćemo u susret mladima koji imaju neriješeno stambeno pitanje, redefinirat ćemo i uvjete obavljanja studentskih poslova, nastaviti  dijalog s općinama, gradovima i županijama uz daljnju fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, financirati brojne projekte na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 posto, dovršiti brojne infrastrukturne, prije svega cestovne projekte i graditi predstojeće korake za dovršetak članstva u OECD-u te raditi na kulturi sjećanja i razvijati hrvatsko obrazovanje kao ključ hrvatske budućnosti“, zaključio je Godišnje izvješće predsjednik Vlade.



Pisane vijesti