- Objavljeno: 02.05.2019.
Za revitalizaciju Vukovara gotovo milijardu i pol kuna te dodatnih 20 milijuna kuna u Fond za obnovu i razvoj
U Banskim dvorima održana je 155. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 19 točaka dnevnog reda, među kojima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama te Odluka o donošenju Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara.
Vlada je prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama. Predloženim zakonom uređuje se pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu Uredbe (EU) 2018/644, kojom se osigurava regulatorni nadzor u vezi s uslugama dostave paketa, transparentnost cijena i ocjenjivanje cijena za određene usluge prekogranične dostave paketa te informacije za potrošače koje trgovci stavljaju na raspolaganje, a odnose se na usluge prekogranične dostave paketa.Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je naglasio da će se donošenjem ovog zakona potaknuti tržišno natjecanje i povećati transparentnost cijena u cilju smanjenja neopravdanih razlika u cijenama prekograničnih dostava paketa koje plaćaju građani, kao i mala i srednja poduzeća.
"Omogućit će se jednostavnija i pouzdanija prekogranična dostava, kupnja i prodaja robe, internetske usluge, bolja zaštita domaćih potrošača te nastavak trenda rasta paketnih pošiljaka i elektroničke trgovine u Hrvatskoj", kazao je.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti određuje se tijelom nadležnim za provedbu Uredbe, te se propisuju odredbe o inspekcijskom nadzoru i prekršajne odredbe za postupanje koje nije sukladno pravilima iz Uredbe.
Korištenje tehnologije razvijene na CERN-u
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je obrazlažući Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u izdvojila da se ovim zakonom potvrđuje Sporazum republike Hrvatske i CERN-a koji je potpisan 28. veljače 2019. godine.
"Nama je ovaj Sporazum izuzetno važan jer daje prilike kako znanstvenoj zajednici, tako i svima onima koji rade u obrazovanju. Posebno bih naglasila njegov značaj za gospodarstvo, pogotovo za industriju temeljenu na novim tehnologijama i novim vrijednostima", naglasila je.
Sporazum će omogućiti ustanovama iz Republike Hrvatske korištenje tehnologije razvijene u CERN-u i ugrađivanje u vlastite proizvode, a povećava se i mogućnost duljeg boravka studenata na CERN-u bez dodatnih ulaganja. Dugoročni interes Republike Hrvatske je i gospodarske prirode jer se gospodarski subjekti mogu javljati na natječaje koje raspisuje CERN, čime naša industrija postaje kompetitivnija.
"Na taj način radimo u cilju međunarodnog umrežavanja, ali i poticanja suradnje između instituta i sveučilišta s industrijom u Hrvatskoj. To nam je izuzetno važno s obzirom da je udio u znanost u BDP-u jako nizak u odnosu na europski prosjek te je ovo još jedan korak u smjeru da se taj udio poveća, pogotovo u dijelu primijenjenih istraživanja", rekla je.
59 projekata za Vukovar
Vlada je prihvatila Odluku o donošenju Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje 2019. - 2022. godine. Ministar Butković kazao je da se Odlukom ispunjavaju obveze iz Zaključka Vlade o izradi planskog dokumenta na području Grada Vukovara za naredne četiri godine u dijelu obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture.
"Kroz ovaj se program planira u predviđenom razdoblju planira provesti ukupno 59 projekata", istaknuo je.
Kroz ove se projekte u obnovu komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara planira uložiti ukupno 1.440.360.300,13 kuna.
Riječ je o 33 projekta vodno – komunalne, elektroenergetske, cestovne i željezničke infrastrukture, ukupne vrijednosti 1.093.036.389,08 kuna, te 26 projekata ukupne vrijednosti 347.323.911,05 kuna koji se odnose na projekte iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, odnosno Gospodarski i socijalni razvitak Grada Vukovara, te Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima - Grad Vukovar i Strateški projekt “Arheološki park Vučedol”.
Butković je kazao da tijekom 2019. godine Vlada u suradnji s Gradom Vukovarom planira osigurati sredstva za financiranje projekata za nerazvrstane ceste.
"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatske ceste će, nakon donošenja Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. – 2022., utvrditi dinamiku izvršenja projekata na nerazvrstanim cestama, o čemu će Vlada donijeti posebnu odluku", rekao je, dodavši da je koordinator ovih projekata Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
"Očekujemo da će realizacija navedenih projekata, važnih za razvoj ovog dijela Hrvatske, osigurati bolju prometnu povezanost i daljnje unaprjeđenje infrastrukture, a što će utjecati na gospodarstvo i razvoj županije, prometnu sigurnost, kao i bolju kvalitetu života stanovnika", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o velikom programu, koji je rađen u tijesnoj suradnji s Gradom Vukovarom.
50-postotno povećanje sredstava u Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara
Prihvaćen je Zaključak o osiguranju dodatnih sredstava Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Zbog povećanog broja razvojnih projekata tijekom 2019. godine osigurat će se dodatnih 20.000.000,00 kuna na poziciji Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izdvojila je da će se sredstva uložiti u intenziviranje izrade i financiranje dokumentacije kako bi se projekti kvalitetnije pripremili za financiranje iz fondova Europske unije te kako bi se osigurao značajan porast financiranja poduzetničkih projekata te financiranje participacije korisnika EU sredstava.
"Radi nastavka ostvarivanja općeg cilja, a to je ekonomska revitalizacija u Gradu Vukovaru i jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata, Fond nastavlja s aktivnostima koje doprinose ostvarenju posebnih ciljeva koji uključuju ubrzanu obnovu građevinskih objekata i objekata infrastrukture u funkciji poduzetništva, tehničko-tehnološku modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta, pokretanje novih poduzetničkih aktivnosti i razvoj poduzetništva s ciljem postizanja boljih poslovnih rezultata i mogućnosti izlaska na strana tržišta, promicanje 'zelenog' gospodarstva, energetske učinkovitosti i ekoloških standarda u proizvodnim procesima te povećanje razvojnih potencijala u skladu s eko i drugim međunarodnim standardima, kao i zadržavanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta", kazala je.
Povećana naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći
Prihvaćena je Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2019. godinu.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da je besplatna pravna pomoć ona čiji se troškovi financiraju iz proračuna Republike Hrvatske. Dva su oblika, primarna i sekundarna. Primarnu pružaju udruge civilnog društva koje se javljaju na natječaj, a sekundarna je konkretno zastupanje u postupcima pred sudovima koje pružaju odvjetnici.
"Ta naknada se utvrđuje na način da se određeni bodovi, propisani za svaku pojedinu radnju, pomnože s iznosom kuna. Ovom Uredbom za 2019. godinu povećavamo iznos novca predviđen za određenu radnju. Sada je to pet kuna po bodu, i to je poprilično ispod same tarife koja je određena odvjetničkom tarifom, a ovime povećavamo naknadu s pet na sedam kuna", kazao je.
Jamstveni program "PLUS"
Prihvaćena je, također, Odluka o usvajanju Jamstvenog programa "PLUS". Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije izdavala bi jamstva za pokriće dijela glavnice kredita ili leasinga subjektima malog gospodarstva (mikro, mali i srednji) te koji uspješno posluju, a svrha je smanjenje traženih instrumenata osiguranja od strane financijskih institucija prema subjektima malog gospodarstva.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić kazao je da je riječ o instrumentu osiguranja koji bi se u cijelosti financirao iz nacionalnih sredstava te koji je dugi niz godina prepoznat kod financijskih institucija u Hrvatskoj.
"Predviđeno je odobravanje pojedinačnih jamstava do najvišeg iznosa od 2 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti za Mjeru A (Investicije), do milijun eura za Mjeru B (Obrtna sredstva) i do 50 tisuća eura, odnosno do 2 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, ovisno o statusu subjekta malog gospodarstva za Mjeru C (Kupnja poslovnih udjela)", izvijestio je.
Mjere namijenjene za investicijske kredite i leasing te kredite za obrtna sredstva ograničavaju najvišu stopa jamstva na 50 posto glavnice kredita, izuzev Mjere C (Kupnja poslovnih udjela) kod koje najviša stopa jamstva iznosi 80 posto (za mikro subjekte malog gospodarstva) odnosno, 60 posto glavnice kredita (za male i srednje subjekte malog gospodarstva).
Hrvatska potpisuje deklaraciju za veće uključivanje žena u digitalnu ekonomiju
Usvojen je Zaključak u vezi s potpisivanjem Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić kazao je da je cilj osigurati potpisivanje i provedbu Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu, koju je na prijedlog Europske komisije potpisalo 25 država članica i Kraljevina Norveška.
Europska unija se, nastavio je, suočava s velikim nedostatkom stručnjaka iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, no samo 15 posto žena ima poslove vezane uz digitalne tehnologije, iako su žene 52 posto europske populacije.
"Samo jedan od šest stručnjaka u EU, odnosno samo jedan od tri diplomanata iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) jest žena", istaknuo je Gršić.
Usvajanjem deklaracije i djelovanjem po njezinim načelima želi se potaknuti povećanje vidljivosti i angažiranosti žena u digitalnoj ekonomiji, što bi trebalo pridonijeti rješavanju pitanja nedostatka STEM stručnjaka u EU-u, te potaknuti ekonomski rast i širi društveni napredak.
Budvanska deklaracija
Vezano za Zaključak o prihvaćanju teksta Nacrta Budvanske deklaracije, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić naglasila je da će Jadransko-jonska inicijativa vrlo brzo obilježiti 20. godina postojanja.
"Hrvatska je od samog početka vrlo aktivna, već u drugoj godini njenog postojanja mi smo predsjedali. S obzirom da je pripadnost jadransko-mediteranskom prostoru jedna od važnih sastavnica hrvatskog identiteta, jako nam je važno sudjelovanje i unaprjeđenje rada ove inicijative. Na nju se, vrlo direktno, naslonila jedna od makroregionalnih strategija Europske unije", istaknula je.
Jadransko-jonsko vijeće čine ministri vanjskih poslova država članica. Sastaje se jednom godišnje i odlučuje o pitanjima suradnje država sudionica Inicijative, suradnje s ostalim međunarodnim organizacijama i inicijativama, te raspravlja o političkim pitanjima u regiji.
Aktivnosti stručnjaka određenih područja suradnje od interesa za članice JJI-a odvijaju se kroz sastanke pet okruglih stolova: transportne i energetske veze; održivi turizam i kultura; sveučilišna suradnja; zaštita okoliša i civilna zaštita; plavi rast i pomorska suradnja. Okrugli stolovi naslanjaju se na četiri stupa tematskih prioriteta Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR): plavi rast; povezivanje regije (transport i energetika); okoliš; održivi turizam, te imaju za cilj promicanje i optimizaciju EUSAIR-a.
"Ono što je zanimljivo za visoki sastanak koji će se 7. i 8. svibnja održati u Budvi, s obzirom da Crna Gora predsjeda, jest činjenica da će se dogoditi proširenje. Dakle, što se tiče EU strategije za ovaj jadransko-jonski prostor, koji obuhvaća 70 milijuna stanovnika, predlaže se da Republika Sjeverna Makedonija pristupi strategiji, a za samu Jadransko-jonsku inicijativu će u članstvo ući i San Marino", izvijestila je potpredsjednica Vlade.
Ugovoreno projekta u vrijednosti 4,3 milijarde eura
Ministrica Žalac je objedinjeno predstavila Izvješća o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od: 1. srpnja do 31. prosinca 2017. godine, 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine te 1. srpnja do 31. prosinca 2018. godine.
Ocijenila je da možemo biti iznimno zadovoljni pokazateljima korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od sredine 2017. do kraja prošle godine, te izvijestila da je u tom razdoblju ukupno ugovoreno projekta u vrijednosti 4,3 milijarde eura.
Kako je istaknula Žalac, u razdoblju koje pokrivaju ova tri izvješća, odnosno od sredine 2017. do kraja prošle godine, ukupno je ugovoreno projekta u vrijednosti 4,3 milijarde eura, odnosno 64 posto od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe do kraja prošle godine od 6,4 milijarde eura.
Krajnjim je korisnicima i ugovarateljima u razdoblju od sredine 2017. do kraja prošle godine plaćeno 1,3 milijarde eura, odnosno 67 posto od ukupno plaćenih od početka korištenja.
Ovjereno 84 posto
Ovjereno je 1,5 milijardi eura odnosno 84 posto od ukupno ovjerenih 1,8 milijardi eura, a Europska je komisija doznačila 937,4 milijuna eura, što predstavlja gotovo 55 posto ukupno doznačenog iznosa od 1,7 milijardi eura od početka provedbe programa do kraja prošle godine.
Ministrica je iznijela i neke podatke o korištenju sredstava za financijsko razdoblje 2007.-2013. godine, a s obzirom na pravilo da se sredstva ( s obzirom na "N+3" pravilo da se sredstva alocirana za jednu godinu moraju potrošiti najkasnije u tri sljedeće godine).
Izvijestila je i o utvrđenim slučajevima nepravilnosti u sustavu IMS, koji nadgleda korištenje fondova i stvara revizorske tragove.
Tako je u drugoj polovici 2017. godine evidentirano 28 novih slučajeva utvrđenih nepravilnosti, u prvom polugodištu prošle godine 49 novih slučajeva, a u drugom polugodištu 2018. novih 58 slučajeva.
"Broj nepravilnosti u blagom je porastu što je u korelaciji s porastom stope ugovaranja odnosno obuhvat za utvrđivanje nepravilnosti je znatno veći nego u prethodnim razdobljima uslijed veće stope ugovorenosti koja je sada na gotovo 63 posto, u odnosu na prethodno razdoblje koje je bilo na 9 posto", objašnjava Žalac.
Po podacima iz izvješća, u razdoblju od drugog tromjesečja 2008., zaključno s 31. prosinca 2018. godine, utvrđena su ukupno 1353 slučaja nepravilnosti, od kojih je zatvoreno njih 898. Iznos nepravilnosti koji se odnosi na te slučajeve je oko 91,8 milijuna eura.
Među navedenim slučajevima utvrđenih nepravilnosti, u sustavu IMS su zaključno sa četvrtim tromjesečjem 2018. evidentirana 373 slučaja nepravilnosti, od čega su zatvorena 242. Financijski iznos nepravilnosti koji se odnosi na te slučajeve je oko 33,79 milijuna eura, navodi se u izvješću.
Izvor: Vlada/Hina