Zagrebački sastanak na vrhu: Snažna potpora europskoj perspektivi i gospodarskom razvoju jugoistoka Europe

Na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, danas se održao Zagrebački sastanak na vrhu država članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe. 

Sastanak, koji se zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa odvija putem video-konferencije, odvio se u formatu čelnika 27 država članica EU i šest država jugoistoka Europe te međunarodnih financijskih institucija. Uz njih na sastanku su sudjelovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli te potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell.

Potpora europskim i reformskim naporima jugoistoka Europe

,,Ovim sastankom poslali smo važnu poruku koja se odnosi i na naše susjede i na politiku proširenja i na konkretna postignuća koja će ostati svojevrsna ostavština hrvatskoga predsjedanja, a to je izmijenjena metodologija pregovora o pristupanju'', poručio je premijer Plenković uoči početka Zagrebačkog sastanka na vrhu između čelnika EU-a i zemalja jugoistoka Europe.

U izjavi za medije predsjednik Vlade Plenković kazao je da je poruka današnjega sastanka da je Europska unija spremna podržati reformske i europske napore svih  zemalja jugoistoka Europe. 

"Europska unija stoji spremna podržati reformske i europske napore svih nama susjednih zemalja, ne samo u kontekstu pregovora o pristupanju koje već vode Crna Gora i Srbija, ne samo u kontekstu vrlo važne odluke Europskoga vijeća u ožujku, kada je zahvaljujući diplomatsko-političkom angažmanu Hrvatske, a i drugih naših prijatelja i partnera, konačno donesena odluka o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nego i poruka koja ide prema Bosni i Hercegovini, za Hrvatsku posebno bitnoj zemlji kojoj želimo pomoći u europskom putu i reformskim naporima, gdje želimo da se osiguraju jednaka prava za sva tri konstitutivna naroda, osobito u pogledu njihove legitimne zastupljenosti u institucijama. Također, želimo podržati i razgovore koji se vode između Srbije i Kosova", istaknuo je Plenković.

Dodao je i da Europska unija financijski podržava svih šest zemalja u borbi protiv COVID-a 19 te priprema veliki paket ekonomske pomoći koji će pratiti i redovita izvješća o napretku ovih zemalja.

"Smatramo da smo, nakon Zagrebačkog sastanka od prije 20 godina, ovim sastankom ove godine poslali važnu poruku koja se odnosi i na naše susjede i na politiku proširenja i na konkretna postignuća koja će ostati svojevrsna ostavština hrvatskoga predsjedanja, a to je izmijenjena metodologija pregovora o pristupanju", poručio je Plenković. 

"Zajednički ćemo raspraviti kako dalje intenzivirati suradnju i omogućiti im da nastave prema ključnom cilju, a to je europski put ovih država", najavio je predsjednik Vlade. 

Hrvatska iskustva na putu prema EU

„Danas smo unatoč pandemiji COVID-a 19 održali Zagrebački sastanak na vrhu“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za novinare nakon Zagrebačkog sastanka na vrhu država članica Europske unije i zemalja jugoistoka Europe.

Istaknuo je, da je taj sastanak u pogledu razine, političkog značaja i artikuliranja strateških vanjskopolitičkih interesa Hrvatske i pozicioniranja na razini Europske unije, najbitniji događaj.

Premijer je kazao da je ovim sastankom poslana vrlo snažna politička podrška našim susjednim zemljama na njihovom putu prema Europskoj uniji.

Povukao je paralelu sa sastankom 2000. godine, koji je bio prekretnički za Hrvatsku:

„Mi smo od onih zemalja koje su bile s druge strane stola“, kazao je premijer i naglasio da je Hrvatska uspješna priča. „Postali smo članica 2013. godine, prošli smo cijeli veliki transformativni proces političkog, pravnog i gospodarskog sustava, a sada smo skoro 7 godina članica. Željeli smo ovakvim događajem uputiti podršku našim susjednim zemljama, jer smatramo da je Hrvatskoj u interesu da se sve one ispune kriterije i da slijede naš put i naš primjer.“

Ostavština hrvatskog predsjedanja

Predsjednik Vlade kazao je da su teme o kojima se razgovaralo bile podrška i zajednička borba protiv COVID-a 19, najava ekonomskog paketa koji će Europska komisija uskoro prezentirati za države jugoistoka Europe.

Također, predsjednik Vlade istaknuo je da se uspjelo, velikim političkim i diplomatskim naporima, donijeti političku odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a između toga još dogovoriti promjenu metodologije pregovora o proširenju.

„Prema tome, ova tema u kontekstu našeg predsjedanja je s aspekta Hrvatske u cijelosti uspješna priča i vjerujemo da će upravo ovaj sastanak na vrhu i te odluke biti svojevrsna politička ostavština našeg rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije, zaključio je predsjednik Vlade i dodao:

„Vjerujem da će se ovakvi sastanci na najvišoj razini održavati u godinama koje su pred nama. Ozračje je bilo jako dobro, svi koji su sudjelovali su iskazali istu vrstu podrške i žele vidjeti napredak nama susjednih zemalja prema Europskoj uniji.“

Čelnici država JI Europe suglasni sa Zagrebačkom deklaracijom, snažna potpora BiH

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je naglasio da su se svi čelnici država jugoistočne Europe usuglasili sa Zagrebačkom deklaracijom i prihvatili je jednako kao i 27 članica EU. ''To je glavna politička poruka'', kazao je.

Vezano uz europski put BiH, premijer je danas na oba sastanka - onom na vrhu Europske pučke stranke i na Zagrebačkom summitu - kazao kako Hrvatska posebno želi pomoći BiH.

''S obzirom na povijesne veze, geografsku blizinu i međuovisnost dvije zemlje nama je u interesu da BiH što skorije stekne status države-kandidata za članstvo. Želimo pomoći i gospodarskim i političkim reformama i to ćemo sigurno činiti kao što smo činili do sada.''

Istodobno, naglasio je kako Hrvatska želi da ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda bude u praksi onakva kakva bi trebala biti temeljem Ustava BiH.

''Želimo da Hrvati, kao najmalobrojniji ali ravnopravan konstitutivni narod, budu legitimno zastupljeni u najvišim institucijama BiH.  Za to postoje određeni preduvjeti, od promjene izbornog zakona do određenih drugih zakonskih promjena i tu temu ćemo uvijek dignuti na dnevni red zato što smatramo da je ona pravedna i korisna za kvalitetno funkcioniranje BiH, ne samo u interesu Hrvata nego zbog skladnih odnosa među sva tri naroda'', poručio je Plenković.

Upitan o datumu za članstvo Srbije u EU, predsjednik Vlade je rekao da slanje poruke o ulasku pojedine kandidatkinje u članstvo s konkretnim datumom nije realno. ''Mislim da je svatko tko ima osjećaj za realnost znao da - bez obzira bio taj sastanak video vezom ili fizički - nikada nitko ne bi zapisao u Zajedničku deklaraciju bjanko ček da će to biti tog i tog datuma. To nije realno.''

Proširenje jasna poruka Zagreb Summita

Upitan o političkoj poruci o europskoj perspektivi koju je Europska unija zemljama Zapadnog Balkana već slala, s obzirom da i neke snažnije poruke nisu ušle u Deklaraciju, predsjednik Vlade je kazao da se ta snažna podrška može ogledati već u činjenici da se zagrebački sastanak na vrhu održao.

"Dakle, moglo se zbog ovih epidemioloških okolnosti i činjenice da su neki drugi summiti ili svedeni na neki restriktivni format ili su neki događaji odgođeni ili otkazani. Od sredine ožujka, mi niti jedan događaj u Hrvatskoj, a trebalo ih je biti na desetke, od ministarskih do visokih konferencija stručnih sastanaka nismo bili  u mogućnosti održati", pojasnio je dodajući da se zbog Covid-19 ne održavaju sastanci Vijeća ni u Bruxellesu te  je zadnji sastanak Europskoga vijeća u Bruxellesu održan u veljači, na temu Višegodišnjeg financijskog okvira.

"Dakle, na našu inicijativu se održao Zagreb Summit i na našu inicijativu se održao ovakav summit u punom formatu, u formi videokonferencije", istaknuo je, ocjenjujući da je to u takvim okolnostima snažna politička poruka prema ovih šest država.

"Tu smo, uz vas smo, nismo vas zaboravili, nismo fokusirani samo na svoju javnozdravstvenu situaciju, na vlastiti gospodarski i socijalni oporavak nakon ove krize koja je pogodila sve", naglasio je.

Na pitanje je li bilo govora o tome može li Europska komisija pregovarački okvir izraditi do kraja lipnja te hoće li se možda datum početka pregovora rješavati za vrijeme njemačkog predsjedanja, predsjednik Vlade napomenuo je da, Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje, iz niza drugih razloga, ali činjenice su činjenice.

,,Ovo u biti i jest summit o proširenju, osobito u svjetlu činjenice da smo donijeli političku odluku prije dva mjeseca da otvaramo pregovore s još dvije zemlje, da dvije od ovih šest pregovaraju već nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti. Prema tome, htjeli mi to ili ne eksplicitno kazati, upravo je ta poruka i samo je praktički ovih šest država i ostalo'', pojasnio je Plenković.

3,3 milijardi eura zemljama u susjedstvu u borbi protiv COVID-19

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je istaknula da je zapadni Balkan "apsolutni prioritet za EU" i da ta regija pripada Europskoj uniji. 

Ona je naglasila važnost reformi, posebice u pogledu slobode medija, "što je kamen temeljac DNK-a Europske unije i najbolji instrument za borbu protiv dezinformacija".

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel istaknuo je važnost Zagrebačke deklaracije u kojoj je još jednom potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana. 

Pozdravio je i paket pomoći od 3,3 milijarde eura koje je EU namijenila zemljama regije za borbu protiv posljedica pandemije koronvirusa.

Pisane vijesti | Andrej Plenković