Započela edukacija posada hitne helikopterske službe

Slika /Vijesti/2024/Veljača/01 veljača/Beroš_0102.jpg

Ministar zdravstva Vili Beroš prisustvovao je danas početku edukacije posada hitne helikopterske službe, odnosno liječnika i medicinskih sestara i tehničara koji će biti članovi službe, čiji se prvi letovi očekuju početkom travnja.

Projekt edukacije je vrijedan 62 milijuna eura, a polazi ga stotinu polaznika, 50 liječnika i 50 sestara i tehničara.
 
"Nalazimo se na početku edukacije članova posade hitne helikopterske medicinske službe. To je složeni proces, moramo trenirati naše djelatnike, liječnike, te tehničare i medicinske sestre za novu funkciju u okviru helikopterske potpore sustavu civilne zaštite, odnosno HEMS-a", kazao je Beroš.
 
Istaknuo je i da su završetak edukacije i početak prvih letova, prema ugovoru, planirani za prvi travanj ove godine.
 
Cilj projekta je omogućiti građanima hitno zbrinjavanje unutar "zlatnog sata", kada se šansa za uspješnu medicinsku intervenciju značajno povećava.
 
Edukacija kroz pet modula osmišljena je prema smjernicama Europske unije, a provodi je zajednica ponuditelja EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik.
 
Proširenje mreže helidroma
 
Projektom su predviđene četiri baze, u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, ali Beroš najavljuje da će se raditi na projektu proširenja mreže helidroma s ciljem efikasnijeg sustava hitne službe.
 
Projekt helidroma je u tijeku, pa smo tako u Slavonskom Brodu krenuli u izgradnju helidroma u vrijednosti od 500.000 eura.
 
"Želimo sagraditi helidrome i na drugim mjestima, koja nisu uključena u sam projekt hitne helikopterske službe, kako bi dugoročno mogli i njih priključiti, jer ćemo na taj način ubrzati transport“, rekao je ministar zdravstva.
 
Ovo je prvi korak, koji neće riješiti sva pitanja, ali počinjemo graditi infrastrukturu za cjelovitu hitnu službu, istaknuo je ministar zdravstva, naglasivši kako je u periodu od 2016. u sustav hitne službe uloženo preko 2.2 milijarde eura.
 
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grbi-Bujević rekla je da je interes za edukaciju bio veliki, te je izrazila nadu u širenje sustava, kako bi se zadovoljio interes za ovom vrstom edukacije.
 
Polaznike se, kaže, želi u punini pripremiti na sve probleme i incidentne situacije s kojima će se suočavati u hitnoj helikopterskoj službi. Edukacije u Zagrebu i Osijeku bit će drugačija nego u Splitu i Rijeci, gdje će se polaznici dodatno educirati o izazovima rada iznad mora.
 
"Dodatno ćemo podučavati i medicinske tehničare, s obzirom na to da helikopteri neće imati kopilota, te će tehničari morati pomagati u raznim procesima kao što je polijetanje i slijetanje", pojasnila je Bujević.
 
Sastanak Beroša s liječničkim sindikatom idući tjedan
 
Komentirajući najavu štrajka iz Hrvatskog liječničkog sindikata, ministar je izjavio kako ne vidi razlog za štrajk u trenutku kada se povećavaju materijalna prava, to povijesno najviše do sada.
 
Uvjeren je u konstruktivan razgovor sa sindikatima o prijedlogu novih koeficijenata, o kojima se sindikati trebaju očitovati najkasnije do 8. veljače.
 
Vjerujem da ćemo u za to predviđenom roku naći kompromis, rekao je Beroš, te dodao kako je  Vlada predvidjela nikad viđeno povećanje primanja u javnom i državnom sektoru, u ukupnom iznosu od milijardu i pol eura.
 
Želimo da svi građani žive bolje i imaju bolju zdravstvenu zaštitu, poručio je, ponovivši kako će prosječna neto primanja liječnika rasti 40 posto.
 
"Prosječna neto plaća prije ožujka za specijalista bila je 1771 eura, nakon primjene novog zakona i novih uredbi, ta bi plaća od travnja trebala biti neto 2500 eura. Uključujući dežurstva i prekovremene, ukupna neto primanja za specijalistu bila bi oko 3500 eura", rekao je Beroš.
 
Za povećanje plaća 75 tisuća djelatnika u zdravstvu, na godišnjoj će se razini izdvojiti 190 milijuna eura, kazao je ministar, odnosno s plaćanjem prekovremenih  i dežurstava, 247 milijuna eura.
 
Povlačenje lijeka namijenjenog oboljelima od mišićne distrofije
 
Beroš je komentirao i povlačenje lijeka Translarne s europskog tržišta, namijenjenog oboljelima od Duchenneove mišićne distrofije.
 
U Hrvatskoj je sedam obitelji čija su djeca podobna za korištenje Translarne.
 
Članovi Udruge djece oboljele od Duchenneove mišićne distrofije i članova njihovih obitelji Hrvatska poslali su prošlog mjeseca apel kojim upozoravaju kako će Europska agencija za lijekove (EMA) preporučiti uklanjanje s tržišta jedinog lijek za liječenje spomenute bolesti.
 
Ministar je pojasnio kako je EMA, na osnovi znanstvenih spoznaja, došla je do toga da navedenom lijeku neće produžiti registraciju.
 
"To znači da s tim lijekom nije sve u redu, nije to odlučeno ni iz kakvog drugog interesa", istaknuo je.
 
Riječ je o rijetkoj bolesti koja pogađa uglavnom mušku djecu, a lijek im je, kažu u udruzi oboljelih, omogućio da mogu dulje hodati i živjeti.
 
Iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) proteklih su dana  objasnili da je lijek Translarna imao uvjetno odobrenje, a nakon provedenih kliničkih studija njegova djelotvornost nije potvrđena.
 
Beroš je ustvrdio kako je riječ o kompleksnoj bolesti, ali i da postoje neke druge terapijske opcije, stoga je roditeljima oboljele djece poručio da će hrvatski zdravstveni sustav napraviti sve da nađe načina kako pomoći njihovoj djeci.
 
Izvor: HINA/Vlada

Pisane vijesti