Zaštita od poplava Karlovca i Karlovačke županije strateški je državni investicijski projekt

  • Slika /Vijesti/2018/12 prosinac/6 prosinca/Sjednica1.jpg

U uvodnim izlaganjima ministara, na današnjoj 130. sjednici koja je održana u Karlovcu, navedeni su brojni ostvareni te planirani projekti važni za grad Karlovac i Karlovačku županiju – od vrtića, škola, bolnica do sudova i infrastrukture.

Poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima
 
Tako je ministrica Murganić istaknula da su, prvi puta iz državnog proračuna, izdvojena znatna sredstva za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, iako su osnivački vrtića jedinice lokalne samouprave.
 
"Shvaćajući problematiku i želju da svi naši mali građani budu obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem odvojila su se sredstva i iz središnjeg državnog proračuna", rekla je ministrica Murganić, a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac potom je izvijestila o projektima koji se provode u  Karlovačkoj županije. Ukupno je na području Karlovačke županije u okviru tri programa ugovoreno preko 99 milijuna eura odnosno 754 milijuna kuna kroz 8.930 ugovora. 
 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić osvrnuo se na posjet novouređene dnevne bolnice i kirurgije u Općoj bolnici Karlovac. "Namjeravamo mobilnim ordinacijama, odnosno ordinacijama na kotačima, izaći ususret mnogima na ovom području. Starija populacija sve teže može doći do ordinacija", kazao je među ostalim.
 
Jedna od najjačih destinacija kontinentalnog turizma
 
Ministar turizma Cappelli naveo je da je Karlovac, uz Zagreb, gotovo najjača destinacija kontinentalnog turizma.
 
"Oko 350.000 turista te oko 600.000 noćenja u prvih 11 mjeseci ove godine u Karlovačkoj županiji dokazuje da se na kontinentu može u turizmu kvalitetno raditi i zapošljavati", rekao je Cappelli, dodavši da Ministarstvo turizma provodi niz aktivnosti za podizanja kvalitete turističke ponude, jer je cilj ove Vlade dodatno jačanje kontinentalnog turizma.
 
Projekti obnove i izgradnje prometne infrastrukture
 
Na dnevnom redu sjednice niz je zakona vezanih za Karlovac i cijelu županiju. Među ostalim, u drugo čitanje upućen je Zakon o brdsko-planinskim područjima, zakon o potpomognutim područjima, zakon o slivu rijeke Kupe te, paket zakona iz djelokruga Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
 
Vlada je dala potporu i projektima obnove i izgradnje prometne infrastrukture, među kojima je i realizacija Projekta izgradnje objekta Središnjeg centra za vođenje i nadzor prometa i Nacionalne pristupne točke u Karlovcu.
 
Obrazlažući 14 točaka vezanih za prometnu infrastrukturu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, među ostalim, kazao je da će se realizacijom ovih projekata znatno poboljšati prometna infrastruktura u Karlovcu i ostatku županije.
 
Realizacijom Projekta izgradnje objekta Središnjeg centra za vođenje i nadzor prometa i Nacionalne pristupne točke u Karlovcu, kao jednom od najvećih hrvatskih cestovnih čvorišta, integrirat će se podaci s mreže autocesta i državnih cesta kao i postojeće informacije o ograničenjima u prometu, izvanrednim događanjima te meteopodaci koji će se koristiti za kvalitetniji nadzor i upravljanje cestovnim prometom. "Ukupna vrijednost radova ovakvog objekta iznosi 8,4 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za izgradnju je 4. kvartal 2019. godine", rekao je ministar Butković, dodavši da su sredstva osigurana u financijskom planu Hrvatskih cesta za 2019. godinu.
Također, doneseni su zaključci izgradnje i rekonstrukcije državnih cesta i mostova na području županije te obilaznica Plitvičkih jezera, grada Ogulina te zapadne obilaznice grada Karlovca.
 
Vlada je donijela zaključke o projektima vezanima uz gospodarenje otpadom, razvoj geotermalnog potencijala grada te depriviranih područja Karlovačke županije, kao i odluke kojom će Vlada Karlovcu darovati više stanova te bivšu Vojarnu Luščić, vrijednosti 49,8 milijuna kuna.
 
Palijativna skrb za hrvatske branitelje
 
Pokrenut će se projekt posjećivanja učenika karlovačkih osnovnih škola Vukovaru, u suradnji s Javnom ustanovom Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar, radi stjecanja znanja o Domovinskom ratu.
 
Za bolju dostupnost palijativne skrbi za hrvatske branitelje potpisan je sporazum o suradnji s Gradom Dugom Resom. "Ministarstvo bi Dugoj Resi osiguralo dodatna sredstva za pacijente sa statusom hrvatskih branitelja. Time bi se omogućila palijativna skrb hrvatskim braniteljima i nakon roka od 28 dana za koji boravak osigurava HZZO", obrazložio je ministar Medved, istaknuvši da za ovaj projekt  nije potrebno osigurati dodatna sredstva, već će se provoditi u okviru planiranih sredstava Ministarstva hrvatskih branitelja.
 
Zaštita od poplava – strateški investicijski projekt
 
Projekt zaštite od poplava Grada Karlovca današnjom vladinom odlukom proglašen je strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
 
"To je javni investicijski projekt čija je vrijednost iznosi preko 670 mil. kn. Projekt se planira financirati sredstvima iz operativnog programa konkurentnost i kohezija u iznosu od 85% ukupnih prihvatljivih troškova. Sufinanciranje u iznosu od 15% preuzet će korisnik, odnosno Hrvatske vode. Cilj projekta je smanjiti rizik od plavljenja na području grada Karlovca. Lokacija realizacije projekta proteže se i kroz Karlovačku i kroz Zagrebačku županiju te obuhvaća gradove Karlovac, Ozalj i Jastrebarsko, te općine Barilović, Draganić, Lasinje, Klinča Selo i Pisarovinu", rekao je ministar Horvat obrazlažući prijedlog. Dodao je da se projekt odnosi na izgradnju 52 km novih nasipa, rekonstrukcije 21 km postojećeg nasipa, pregradu na rijeci Kupi, tri ustave, prokop Korana, odvodnju zaobalja područja zaštićenih novoizvedenim nasipima te uređenje prostora za retenciju. 
 
Vlada je na današnjoj sjednici Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji darovala nekretnine u ukupnoj vrijednosti 64 milijuna 156 tisuća kuna, rekao je ministar Goran Marić.
 
Ministar Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo što je Konačni prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na dnevnom redu upravo u Karlovcu. Naveo je da je najveća zapreka rješavanju ovoga projekta vrijednog više od 900 milijuna kuna, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za oko 15.000 zemljišnih čestica.
"Ovim prijedlogom zakona predlažu se posebna pravila ubrzavanja rješavanja imovinsko-pravnih odnosa čime bi se ovaj projekt znatno ubrzao i omogućila bi se njegova pravodobna prilagodba za sufinanciranje sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija", obrazložio je ministar Ćorić.
 
Brdsko-planinska područja
 
Vlada je u saborsku proceduru poslala Konačni prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima te zakona o potpomognutim područjima. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je kako će Karlovačka županija imati možda najveću korist od ta dva zakona, jer je zakonom o potpomognutim područjima obuhvaćeno 16 općina i grad Slunj, a zakonom o brdsko-planinskim područjima još pet općina
 
Navela je da je cilj zakona o brdsko-planinskim područjima pojačati ostvarenje razvojnog potencijala brdsko-planinskih područja.
"Njime će se utvrditi projekti i konkretne mjere poticanja razvoja tih područja, njihovi nositelji i provedbene radnje te izvori sredstava i metodologija praćenja provedbenih mjera, kao što imamo u Zakonu o otocima koji postoji već 20 godina", istaknula je ministrica Žalac, dodavši da će Vlada izvještavati Hrvatski sabor o svim mjerama svih resora o investicijama i projektima koji se provode na određenom području.
 
Ministrica Žalac kazala je, također, da je na temelju inicijative Karlovačke županije donesena odluka da će se izraditi intervencijski plan u svrhu pripremnih aktivnosti za korištenje sredstava EU-a.
"Intervencijski plan obuhvatit će područje grada Slunja, općine Cetingrad, Plaškog, Rakovice, Saborskog, Vojnića i Krnjaka. Mjere i projekti imaju za cilj smanjiti socijalnu nejednakost, isključenost i siromaštvo", rekla je ministrica.
 
Racionalizacija i optimizacija sustava
 
Posljednja točka na današnjoj vladinoj sjednici bio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, za koji je ministar Kuščević kazao da potvrđuje reformski smjer ove Vlade jer, među ostalim, predlaže racionalizaciju pravnih osoba agencijskog tipa.
 
"Vlada Republike Hrvatske usvojila je strategiju i akcijski plan razvoja javne uprave te je ovoj temi posvećena posebna pozornost u Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu", rekao je Kuščević, dodavši da je upravo ovaj zakon temeljni organski zakon kojim se ustrojavaju tijela državne uprave i utvrđuje njihov djelokrug. "Dakle, s ovim zakonom stvaramo zakonske preduvjete za realizaciju ovog velikog vladinog projekta, a to je optimizacija i realizacija sustava pravnih osoba agencijskog tipa", istaknuo je ministar uprave. Ovim se zakonom, također, ustrojava Državni inspektorat te, od 1. siječnja 2020. godine -  središnje tijelo državne uprave za poslove vatrogastva.
 
"Puno je vlada do danas pričalo o potrebi smanjena agencija, o potrebi racionalizacije, no ovo je prva vlada koja danas to i radi", rekao je ministar Kuščević. Zahvalio je kolegama ministrima, posebno potpredsjedniku Tolušiću koji je koordinirao procesom, na sudjelovanju u projektu te čestitao predsjedniku Vlade na političkoj odluci i volji da se ide u ovakav zakon koji će dovesti do bolje učinkovitosti i racionalizacije javne uprave.

Pisane vijesti | Andrej Plenković