Dvije godine članstva Hrvatske u EU

Najveću korist koju je Republika Hrvatska ostvarila u protekle dvije godine članstva u EU je rast izvoza čime je značajno ojačano i hrvatsko gospodarstvo. Neograničeno kretanje unutar zemalja članica, te otvoreno europsko tržište radne snage, također su neke od prednosti 

Učinci integracije u jedinstveno europsko tržište vide se u rastu izvoza:

• Rast izvoza u prva četiri mjeseca 2015. za 10% te uvoza za 4% u odnosu na isto razdoblje 2014.
• Od toga je izvoz u zemlje članice EU rastao za 12%
• Pokrivenost uvoza izvozom u istom razdoblju porasla za 3,3 postotna poena (s 57,5% na 60,8 %)

• Strana direktna ulaganja porasla za 400% u 2014. u odnosu na 2013., odnosno s 735 milijuna HRK u 2013. na 2,876 mlrd. HRK u 2014.
• Čak i kada se isključe kružna ulaganja koja se navode kao značajan efekt povećanja FDI-a, vidljiv je rast investicija i primjetna raznolikost njihove strukture - iz brownfield i investicija u financijski sektor ka čvrstoj, uravnoteženoj strukturi FDI-a (povećana ulaganja u djelatnosti trgovine na malo, hotele i restorane, građevinarstvo i proizvodnju tekstila).

• U 2014., broj dolazaka turista premašen je za 5,6%, a broj noćenja za 2,6% u odnosu na cijelu 2013. godinu

• Samo je u ožujku 2015. zabilježeno 18,9% više dolazaka, te 22% više noćenja u odnosu na ožujak 2014.

• u svibnju 2015. obujam industrijske proizvodnje porastao je za 4,4%, dok je u prvih pet mjeseci 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014. rasla za 1,3%. u 2014. u odnosu na 2013. rasla za 1,3%.

• Promet od trgovine na malo u travnju 2015. u odnosu na travanj 2014. rastao za 2,5%
• Rast prometa u trgovini na malo devet mjeseci zaredom nije zabilježen još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije.
• U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a rast osobne potrošnje, najveće sastavnice bruto domaćeg proizvoda (BDP), pridonio je i rastu gospodarstva u prvom tromjesečju, drugi kvartal zaredom, čime je Hrvatska izašla iz recesije.

• Obujam građevinskih radova na godišnjoj razini prvi put porastao u ožujku 2015. za 1,2%. Rast je nastavljen i u travnju, drugi mjesec zaredom, za 0,1 posto.

Zabilježen je porast zaposlenih osoba: 

• U svibnju 2015. godine, treći mjesec zaredom, u Hrvatskoj je zabilježen porast ukupnog broja zaposlenih osoba na mjesečnoj razini.
• Prema privremenim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem svibnja bilo ukupno 1.336.678 zaposlenih osoba, što je za 19.852 osobe, odnosno 1,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Prvi rast broja zaposlenih na mjesečnoj razini, nakon sedam mjeseci kontinuiranog pada, zabilježen je u ožujku, i to po stopi od 0,4 posto, dok je u travnju broj zaposlenih na mjesečnoj razini rastao za 1,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj na najnižoj razini u protekle tri godine, pala je u svibnju s 18,4%, koliko je iznosila mjesec prije, na 17,1%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
• Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u svibnju uz Litvu zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, dok je na razini Unije i eurozone ona ostala nepromijenjena.
• Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti izračunata prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), kliznula je u svibnju u Hrvatskoj na 15,8 posto, sa 16,2 posto koliko je prema revidiranim podacima Eurostata iznosila u travnju. Time se smanjila treći mjesec zaredom. U prošlogodišnjem svibnju iznosila je 17,0 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
• Uz sve navedeno, u 2014. u odnosu na 2013. zabilježen je rast dobiti privatnih poduzeća od 139%.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u lipnju 121,8 bodova, što je 0,2 boda više no što je iznosio u svibnju. To je njegova najviša razina otkada je Hrvatska ušla u EU, pokazuju podaci EK. Trend poboljšanja nastavljen je osmi mjesec zaredom.

Učinci integracije vidljivi i kroz EU fondove

1.414.344.075 eura ili 109,58 posto. 
Istodobno je isplaćeno 582 milijuna eura.

Usporedbe s drugima

Projekti

Promet:
Zračna luka Dubrovnik: 245 milijuna eura, preko 70 posto se financira iz EU fondova, to je i jedan od prva četiri odobrena projekta u sklopu Junckerove inicijative
Most kopno - Čiovo: 32 milijuna eura
Kaštelanska zaobilaznica: 37 milijuna eura
Obilaznica Vodica: 8,8 milijuna eura
Pruga Dugo Selo-Križevci: 198 milijuna eura, EK odobrila financiranje u iznosu od oko 168 milijuna eura
 
Zaštita okoliša:
U području gospodarenja otpadom trenutno je u provedbi pet projekata. Projekti Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun u završnoj su fazi provedbe, a otvaranje se očekuje 2015. godine.
Dodatno, u provedbi su i tri projekta sanacije odlagališta Filipovica, Semeljci i Trebež.

U sektoru upravljanja vodama u provedbi je jedanaest projekata ukupne vrijednosti 265,14 milijuna eura, a to su: Slavonski Brod, Drniš, Knin, Sisak, Osijek, Poreč, Čakovec, Županja, Vukovar i dva projekta tehničke pomoći za pripremu projekata. U postupku odobrenja su još četiri infrastrukturna projekta: Vodice, Nova Gradiška, RVS Osijek i Virovitica ukupne vrijednosti 43,57 milijuna eura EU sredstava. 

Za poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara, u lipnju 2015. potpisana su tri ugovora vrijednosti 356,7 milijuna kuna (s PDV-om) što je većina od ukupnog iznosa od 361 milijun kuna za ovaj projekt kojeg Europska unija sufinancira s preko 70 posto. Sva tri ugovora na ovom značajnom infrastrukturnom projektu za grad Vukovar i susjedne općine Borovo, Bogdanovci i Trpinja, izvodit će konzorciji domaćih tvrtki.

Projekt odvodnje u Poreču započet je u travnju 2015.,  vrijedan je više od pola milijarde kuna, a Europska unija sufinancira ga sa 74 posto.
Projekti u Osijeku i Poreču prvi su projekti odobreni od strane Europske komisije kad je Hrvatska stupila u članstvo EU. Ukupno su ta dva projekta vrijedna 140 milijuna eura.
Osijek: 72,5 milijuna eura - novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, 70 km kanalizacijske i 16 km vodoopskrbne mreže, kvalitetnija i još sigurnija pitka voda za 125 tisuća stanovnika, samo je dio pokazatelja značaja projekta. U izgradnjji je Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec vrijedan više od 273 milijuna kuna, a kojeg Europska unija sufinancira s gotovo 73 posto.

 
Regionalna konkurentnost:
Rekonstrukcija hotela Park u Splitu, jedan je od 28 ugovora odobrenih u ljeto 2014., a vrijednost EU financiranja tog projekta je 26 milijuna kuna od ukupno 90 milijuna vrijednosti projekta. Projekt „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci" –  ugovoren je 18. travnja 2014., a ukupna vrijednost projekta iznosi 180 milijuna kuna.
 
Projekti iz financijskog razdoblja 2014-2020.:
Izgradnja i opremanje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija           229.500.000 kuna
Gradnja studentskog doma u Rijeci                                                                                 112.000.000 kuna
 
Najave:
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica                                                   614.142.000 kuna
Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak                                                  345.091.160 kuna
Rekonstrukcija studentskih domova u Zagrebu                                                                220.000.000 kuna
Arheološki park Vučedol                                                                                                  130.050.000 kuna
Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac II                                                     114.750.000 kuna
 

Natječaji 

• 1 poziv u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za pripremu projekata za energetsku učinkovitost u javnim zgradama ukupne vrijednosti javnih potpora oko 4 mil. kn (objava planirana 19/06/2015);
• 6 poziva u nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta za razna ulaganja u mala i srednja poduzeća ukupne vrijednosti javnih potpora oko 1,38 mlrd. kuna. Objava sljedeća dva natječaja za ulaganja u mala i srednja poduzeća u turizmu te za unapređenje poslovnih procesa uvođenjem informacijsko telekomunikacijske tehnologije ukupne vrijednosti javnih potpora oko 330 mil. kuna očekuje se tijekom srpnja;
• 1 otvoreni poziv za kulturnu baštinu ukupne vrijednosti javne potpore oko 700 mil. kn (objava planirana za kolovoz);
• 1 otvoreni poziv za prirodnu baštinu ukupne vrijednosti javne potpore oko 980 mil. kn (objava planirana za rujan).