Europski semestar

Slika /Europski semestar/fotografije/Europski semestar_rubrika.jpg

Europski semestar je višegodišnja diskusija/razmjena između Europske komisije i zemalja članica kako bi se postigli ciljevi Europske unije sukladno strategiji Europa 2020. i sukladno Paktu o stabilnosti i rastu. Predstavlja godišnji ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a. Zbog usredotočenosti na razdoblje prvih šest mjeseci u godini se zove "semestar".

Tijekom Semestra države članice usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU-a. Uveden je 2011. u okviru strategije Europa 2020 na prijedlog Europske komisije kojoj omogućuje nadzor nad proračunima i reformskim prijedlozima zemalja članica, prije nego se usvoje u nacionalnim parlamentima, a uveden je zbog uočene potrebe za usklađivanjem rasporeda postupaka koordinacije gospodarske politike, koji su se do 2010. provodili neovisno jedan o drugome. Glavni cilj Europskog semestra je osiguranje nacionalnih proračunskih disciplina i učinkovito gospodarstvo. 






Europski semestar obuhvaća tri bloka koordinacije gospodarske politike:
  • strukturne reforme, naglasak je na poticanju rasta i zapošljavanja u skladu s strategijom Europa 2020.,
  • fiskalna politika, tj. održivost javnih financija, sukladno Paktom o stabilnosti i rastu, te
  • sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Svake godine, Europska komisija (EK) detaljno analizira programe ekonomske i strukturne reforme država članica Europske unije i izdaje im preporuke za sljedećih 12 do 18 mjeseci. Tijekom toga vremena države članice moraju uskladiti  proračunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini Europske unije.
 
Proces Europskog semestra je utemeljen na godišnjoj objavi četiri ključna dokumenta:
  • Godišnji pregled rasta kojeg objavljuje Europska komisija u studenom/prosincu, dokument kojim počinje Europski semestar i koji postavlja temelje za izgradnju zajedničkih prioriteta za aktivnosti na nacionalnim razinama i razini Europske unije,
  • Izvješće za zemlju (Country Report) kojeg također objavljuje Europska komisija, a sadrži dubinsku analizu stanja gospodarstva države članice,
  • Nacionalni program reformi kojeg izrađuje zemlja članica u travnju, dokument koji detaljno prikazuje kako postići ciljeve strategije Europa 2020, koje nacionalne politike će se primijeniti, kako su uzete u obzir upute EU-a iz prethodnih Preporuka za zemlje članice Izvješća za zemlju, te
  • Preporuke za svaku državu članicu koje Vijeće EU formalno usvaja u srpnju, sadrže skup aktivnosti za koje treba poduzeti svaka zemlja sukladno svojim ekonomskim i socijalnim učincima tijekom prethodne godine i sukladno Godišnjem pregledu rasta.  Preporuke za svaku državu članicu su bazirane na izvješću po državama članicama koje se objavljuje u siječnju/veljači, koji ocjenjuje implementaciju prošlogodišnjih Spcifičnih preporuka za zemlje članice (engl. Country Specific Recommendations, CSR) i strateških prioriteta.
 

CIKLUS EUROPSKOG SEMESTRA

 
Ciklus Europskog semestra počinje u mjesecu studenom objavom Godišnjeg pregleda rasta (engl. Annual Growth Survey, AGS), strateškog dokumenta Europske komisije u kojem se ocjenjuje ekonomska situacija i definiraju ključni prioriteti i izazovi ekonomske politike EU-a za sljedeću godinu. Paralelno se objavljuje Izvješće o mehanizmu upozoravanja (engl. Alert Mechanism Report, AMR)  koje prikazuje vrijednosti odabranih makroekonomskih pokazatelja za države članice, a kojim u slučaju makroekonomskih neravnoteža u nekoj od zemalja članica, započinje Procedura u slučaju makroekonomskih neravnoteža (engl. Macroeconomic Imbalance Procedure, MIP).



Tijekom veljače, Europska komisija u sklopu Izvješća za zamlju članicu (engl. Country Report, CR) objavljuje procjenu o napretku u provedbi Specifičnih preporuka za zemlje članice (eng. Country Specific Recommendations, CSR) koji sadrži ocjenu napretka iz prošlogodišnjeg ciklusa Europskog semestra i donosi smjernice za izradu nacionalnih programa zemalja članica. Europska komisija objavljuje i rezultate dubinske analize (engl. In depth Review, IDR) za države članice za koje je Izvješćem o mehanizmu usporavanja (AMR) utvrđeno da je potrebno provesti dubinsku analizu.
 
U travnju države članice dostavljaju Nacionalne programe reformi (engl. National Reform Programme) koji su vezani za ekonomske politike i, ovisno o tome jesu li članica eurozone ili ne,  Programe stabilnosti (engl. Stability Programme) za članice eurozone ili Programe konvergencije (engl. Convergence Programme) za zemlje koje nisu članice eurozone.  Programi stabilnosti i programi konvergencija su vezani za proračunske politike.
 
Europska komisija tijekom svibnja, na temelju svoje procjene ekonomskih situacija i programa u zemljema članicama, objavljuje nacrte Specifičnih preporuka za zemlje članice, kojima daje preporuke za ekonomsku i proračunsku politiku. Tekst preporuka je podložan izmjenama tijekom multilateralnih rasprava na relevantnim odborima.
 
Specifične preporuke u lipnju raspravlja i potvrđuje Europsko vijeće čime je formalno završen ciklus Europskog semestra. Od zemalja članica očekuje se da Specifične preporuke uključe u svoje proračunske planove i planove politika za sljedeću godinu te ih provedu tijekom narednih 12 do 18 mjeseci, što se očituje već u jesenskom predstavljanju nacrta nacionalnih proračunskih planova.