Hrvatska i Europski semestar

Slika /Europski semestar/fotografije/EU-HR.jpg

EUROPSKI SEMESTAR U 2013. GODINI
Republika Hrvatska je prvi put sudjelovala u ciklusu Europskog semestra u 2013. godini na neformalnoj i dobrovoljnoj razini, u okviru kojeg je pripremila Ekonomski program Republike Hrvatske za 2013. godinu. Međutim, s obzirom na neformalnost sudjelovanja, Vijeće Europske unije nije usvojilo specifične preporuke za Hrvatsku.
 
EUROPSKI SEMESTAR U 2014. GODINI
U 2014. godini Republika Hrvatska je u Europskom semestru sudjelovala u punom opsegu prava i obveza. Za ispunjavanje obveza Europskog semestra, osnovana je Radna skupina za koordinaciju sudjelovanja Republike Hrvatske u Europskom semestru. U srpnju 2014. Vijeće Europske unije usvojilo je osam obvezujućih preporuka za Republiku Hrvatsku koje predstavljaju okvir za reforme u cilju ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020.

 
EUROPSKI SEMESTAR U 2015. GODINI
U srpnju 2015., u okviru Europskog semestra, Komisija je izradila, a Vijeće EU usvojilo šest preporuka, kojima se nastoji pomoći Hrvatskoj da poboljša svoje rezultate u gospodarstvu. Preporuke obuhvaćaju javne financije, oporezivanje, mirovinski i zdravstveni sustav, tržište rada i određivanje plaća, javnu upravu i poduzeća u državnom vlasništvu, sektor reguliranih usluga, pravosudni sustav, insolventnost i financijski sektor. Za preporuke je predviđeno da ih Hrvatska provede u razdoblju od 18 mjeseci.
 
EUROPSKI SEMESTAR U 2016. GODINI
Europski semestar za 2016. godinu započeo je u studenom 2015. objavom Godišnjeg pregleda rasta, koji je potvrdio Komisijinu strategiju za rast i zapošljavanje utemeljenu na pokretanju ulaganja, provedbi strukturnih reformi te odgovornim fiskalnim politikama.
 
Sukladno Izvješću o mehanizmu upozoravanja (engl. Alert Mechanism Report, AMR), koji je polazna točka godišnjeg ciklusa Procedure u slučaju makroekonomskih neravnoteža (engl. Macroeconomic Imbalance Procedure, MIP), za 19 zemalja članica provedeno je detaljno preispitivanje postojanja i prirode makroekonomskih neravnoteža. Austrija i Estonija su u 2016., za razliku od ostalih 17 članica, prvi puta bile predmetom dubinske analize (engl. In-depth review, IDR).
 
 
Vijeće EU-a je, u sklopu ciklusa Europskog semestra u 2016., u srpnju objavilo pet preporuka za Hrvatsku koje obuhvaćaju područja:
 
  • javne financije (deficit, javni dug, fiskalna pravila, proračunsko planiranje, reforma oporezivanja nepokretne imovine, upravljanje javnim dugom),
 
  • tržište rada, mirovinski i socijalni sustav (obeshrabrivanje ranog odlaska u mirovinu, povećanje dobi odlaska u mirovinu, mjere prema nezaposlenima i niže obrazovanima za prilagodbu tržištu rada, konsolidacija socijalnih naknada), 
 
  • javna uprava i poduzeća u državnom vlasništvu (smanjenje regionalnih razlika u dostupnosti javnih usluga, povećanje učinkovitosti javne upravi, ujednačavanje formiranja plaća u javnim i državnim službama, prodaja državne imovine i državnih udjela u tvrtkama i pojačani nadzor poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu),
 
  • smanjenje parafiskalnih nameta, liberalizacija pristupa reguliranim profesijama, smanjenje administrativnih troškova na poduzetnike, te
 
  • povećanje učinkovitosti trgovačkih i upravnih sudova, poticanje otpisa loših kreditnih plasmana, posebice poreznim mjerama.

EUROPSKI SEMESTAR U 2017. GODINI
Europski semestar u 2017. godini započeo je 16. studenog 2016. godine objavom Godišnjeg pregleda rasta te u isto vrijeme Izvješća o mehanizmu upozoravanja.

Godišnji pregled rasta za 2017. prikazuje podatke kako sve države članice ponovo ostvaruju gospodarski rast te izražava optimistična očekivanja glede dostizanja ciljeva Strategije 2020 o dostizanju razine zaposlenosti od 75%. Razina javnog deficita snažno pada s preko 6% od prije nekoliko godina na manje od 2%. Međutim, nezaposlenost ostaje vrlo visoka u brojnim članicama, a stope rasta BDP-a ispod su punog potencijala usporede li se s pretkriznim vrijednostima.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja upućuje na kontinuirani ali krhak ekonomski oporavak Europske unije, koji predviđa povećanje BDP-a od 1,8% u 2016. godini, te 1,6% u 2017. godini. Inflacija će se održati na oko 1%, a projicirana nezaposlenost u EU prikazuje pad s 8,6% u 2016. na 8,3% u 2017. godini.

Sukladno Izvješću o mehanizmu upozoravanja, Hrvatska će biti u grupi zemalja nad kojima će se provesti dubinska analiza (In-depth review) u sklopu Europskog semestra za 2017. godinu. Osim Hrvatske, obuhvaćene zemlje su Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Broj zemalja koje će biti predmetom dubinske analize u 2017. je smanjen u odnosu na 2016., kada ih je bilo 19, te iznosi 13.
Europska komisija zaključila je u ožujku 2016. da je Hrvatska u statusu zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama (excessive macroeconomic imbalances), posebice glede razine javnog i vanjskog duga te zaduženosti poduzeća i neto međunarodne investicijske pozicije.

Nacionalni program reformi za 2017. godinu je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 27. travnja 2017. godine.

EUROPSKI SEMESTAR U 2018. GODINI
Tijekom studenog 2017. očekuje se, u sklopu jesenskog paketa, objava Godišnjeg pregleda rasta, Izvješča o mehanizmu upozoravanja te izvješća o zapošljavanju. Službenom objavom navedenih dokumenata će početi ciklus Europskog semestra za 2018. godinu.