Učinkovitost pravosuđa ključna za pitanje povjerenja građana u institucije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju Konferencije sudaca pod nazivom „Sudski dijalog i uloga najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava“, koja je okupila najviše predstavnike pravosudnih tijela, među kojima i predsjednika Suda Europske unije Koena Lenaertsa, predsjednika Ustavnog suda Franu Staničića, predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić i druge suce najviših sudova.
 
Uoči konferencije, premijer je u Banskim dvorima predsjednika Suda Europske unije Koena Lenaertsa, potpredsjednika Thomasa von Danwitza te suca Sinišu Rodina. Razgovarali su o reformama u hrvatskom pravosuđu, jačanju učinkovitosti sudova, razvoju europskog zakonodavstva te hrvatskom doprinosu europskom pravnom prostoru.
 
Integriranost hrvatskog pravosuđa u europski pravni prostor
 
Govor predsjednika Vlade na otvaranju konferencije, nakon uvodnih pozdrava i napomena, donosimo u cijelosti.
 
„Hrvatsko pravosuđe je već 13 godina duboko integrirano u europski pravni sustav.
 
U kontekstu vremena u kojem smo svi suočeni s brojnim društvenim, globalnim pa i pravnim promjenama, imamo de facto jedan proces slabljenja međunarodnih multilateralnih institucija, a time sigurno i manjak jamstva u pogledu pravne sigurnosti na globalnoj razini.
 
Stoga je jačanje europskoga prava i samog Europskog suda itekako važno.
 
Nove okolnosti zahtijevaju i prilagodbu razvoju tehnologije, digitalizacije, suzbijanja novih oblika kriminaliteta i nameću zadaću stalnog prilagođavanja naših sustava.
 
Premda se reforme koje smo poduzimali ponekad čine nedovoljno brzima, one ipak donose ozbiljne pomake i stvaraju brže, modernije i učinkovitije pravosuđe.
 
Naime, statistički indikatori pokazuju nam jasnu sliku gdje smo kada je riječ o funkcioniranju pravosuđa.
 
Skraćivanje trajanja postupaka i učinkovitija borba protiv korupcije
 
Kada smo kretali prema članstvu u Europskoj uniji na hrvatskim sudovima bilo je milijun i 650 tisuća neriješenih predmeta. Danas ih je samo 382 tisuće.
 
U proteklih pet godina sudovi su, unatoč tome što imaju godišnji priljev od milijun i 100 do milijun i 300 tisuća predmeta, smanjivali broj neriješenih predmeta za 80 tisuća, a skraćeni su parnični postupci za oko 300 dana i kazneni postupci za oko 200 dana.
 
To je solidan napredak i on je takav zahvaljujući radu i angažmanu pravosudnih dužnosnika to jest odnosno sudaca pa vam u tom pogledu i čestitam i zahvaljujem na ovim postignućima.
 
No, da bi sudovi mogli brže raditi i učinkovitije raditi i postupati potrebno je da na raspolaganju imaju odgovarajuće alate. Za te alate zaduženi su, u smislu zakonske inicijative, prije svega Vlada, a onda naravno i Hrvatski sabor.
 
U tom pogledu mi smo u zadnjih desetak godina izmijenili niz procesnih i materijalnih zakona, a cilj tih izmjena bilo je skraćivanje duljine trajanja sudskih postupaka i rješavanje starih predmeta.
 
Ukupna ulaganja u pravosudnu infrastrukturu od 2020. do danas 372 milijuna eura
 
Uz to izmjene zakona usmjerene su i na ubrzanje i povećanje učinkovitosti kaznenog progona, odnosno na učinkovitiju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
 
Opsežne zakonske izmjene popraćene su i konkretnim ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu i informatizaciju sustava.
 
Kada se neki pitaju kako smo koristili Mehanizam za oporavak i otpornost primjerice za jačanje hrvatskoga pravosuđa, onda nije loše spomenuti za one koji ne znaju, a ima takvih dosta u javnom prostoru, da smo u završnoj fazi središnjeg investicijskog projekta, a to je Trg pravde u Zagrebu, što je najveća pravosudna investicija u posljednjih 30-ak godina ukupne vrijednosti 150 milijuna eura.
 
Iduće godine očekuje se okupljanje i početak rada čak šest institucija - Trgovačkog suda, Visokog trgovačkog suda, Upravnog suda, Visokog upravnog suda, Pravosudne akademije i Centra za medijaciju.
 
Taj kompleks se ne gradi sam od sebe. Zahvaljujem ministru pravosuđa i njegovom prethodniku na inicijativi.
 
Ukupna kapitalna ulaganja u pravosudnu infrastrukturu u razdoblju od 2020. do danas iznose čak 372 milijuna eura. U tom razdoblju ulažemo i u modernizaciju informatičke infrastrukture čak 31 milijuna eura.
 
Poboljšanje materijalnih uvjeta za rad pravosudnih dužnosnika
 
Naravno da smo poboljšali i materijalne uvjete za rad pravosudnih dužnosnika i time pokazali da cijenimo vašu neovisnost, stručnost i uvažavamo zahtjeve posla kojim se bavite za dobrobit hrvatskih građana i gospodarskih subjekata.
 
U odnosu na 2016. prosječna plaća sudaca općinskih sudova povećana je za 134 posto, sudaca županijskih sudova za 93 posto, sudaca visokih sudova za 91 posto, a sudaca Vrhovnog suda za 95 posto.
 
Izjednačili smo i osnovicu za obračun plaća pravosudnih dužnosnika s osnovicama u državnim i javnim službama te po prvi puta osigurali i druga materijalna prava, primjerice uskrsnicu, božićnicu, regres, dar za djecu.
 
Vjerujem da će ovi, a to su za hrvatske prilike konkurentni materijalni uvjeti, dodatno osnažiti sudačku profesiju te privući mlade generacije pravnika i pravnih stručnjaka u pravosuđe.
 
Primjena prava Europske unije
 
U kontekstu profesionalnog razvoja pravosudnih dužnosnika, želim se osvrnuti na ulogu pravosuđa nakon  ulaska u Europsku uniju te na značaj Suda Europske unije.
 
Ulaskom u Europsku uniju aquis je postao dio našeg unutarnjeg pravnog poretka, a naše pravosuđe dio europskog pravnog poretka.
 
Već 13 godina, pored dužnosti čuvara domaćeg prava, pravosuđe ima zadaću osigurati primjenu pravne stečevine.
 
Imate odgovornost da našim građanima, pored nacionalnih, osigurate prava i vrijednosti koje jamče europski propisi.
 
U tom postupanju na raspolaganju je ključni mehanizam suradnje između nacionalnih sudova i Suda Europske unije, a to je Institut prethodnog pitanja.
 
Hrvatska je do danas sudjelovala u 62 postupka povodom zahtjeva za prethodnu odluku. 47 zahtjeva podnijeli su hrvatski sudovi, dok je u 15 predmeta riječ o zahtjevima sudova drugih država članica.
 
Protiv Hrvatske se u ovom trenutku pred Sudom ne vodi niti jedan postupak zbog povrede prava Europske unije. Šest takvih postupaka okončano je ranijih godina.
 
Intervenirali smo u 11 postupaka i drago mi je da hrvatski sudovi i to svih razina sve češće koriste Institut prethodnog pitanja te da se kao država sve aktivnije uključujemo u postupke pred Sudom.
 
Takav proaktivan pristup je bitan iz više razloga. Prvo, on osigurava jedinstvenu primjenu prava, drugo, štiti i naše nacionalne interese.
 
Ovdje je posebno važno istaknuti ime hrvatske agentice gospođe Gordane Vidović Mesarek koja zastupa Hrvatsku pred Sudom i predstavlja je pred službenim institucijama u Luxembourgu.
 
Sud EU kao kreator europskog pravnog poretka
 
Od kad je Sud osnovan prošlo je 74 godine. On se suočavao s brojnim izazovima i to uspješno, a želim gospodinu Lenaertsu i postojećem sastavu Suda čestitati na reformama iz 2024. godine koje su usmjerene na povećanje učinkovitosti rada i transparentnosti.
 
Sud Europske unije je kreator europskog pravnog poretka i bez njega Unija kakvu danas poznajemo ne bi postojala.
 
Naravno, tu su i temeljna načela prava Unije, poput načela nadređenosti izravnog učinka koja nam jamče jedinstvenu primjenu prava.
 
Hrvatska presude Suda ugrađuje u svoj pravni poredak, a recentan primjer je izmjena Zakona o sudovima slijedom odluke u predmetu Hann-Invest. Na taj način potvrđujemo da smo odgovorna članica Unije koja drži do vladavine prava.
 
Percepcija neovisnosti pravosuđa i povjerenje građana
 
Dopustite mi da kažem nekoliko riječi i o percepciji pravosuđa. Naime, vezano za indikatore i statističke podatke znate i sami da imamo godišnje komparativno analiziranje percepcije pravosuđa i učinkovitosti pravosuđa koji ukazuje da godinama imamo nažalost izrazito negativnu percepciju neovisnosti pravosuđa.
 
Danas u Hrvatskoj ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika kao i proces donošenja odluka lišen je ikakvog utjecaja izvršne vlasti.
 
Mi smo se davno u procesu pregovora odlučili za takozvani peer review koji omogućuje pravosuđu praktički da samostalno odlučuje o napredovanju i imenovanju sudaca.
 
No, usprkos tome percepcija neovisnosti nije dobra, a povjerenje građana u pravosuđa je nisko. Statistički podaci pokazuju da je najveći problem našeg pravosuđa duljina trajanja postupka i broj neriješenih predmeta koji, kao što smo vidjeli iako u biti u velikom padu, i dalje ostaje značajan.
 
Nezadovoljstvo s ova dva elementa ima utjecaj i na percepciju neovisnosti koja se ponekad pogrešno poistovjećuje s učinkovitošću.

Stoga u svim fazama svojeg postupanja pravosuđe treba biti neovisno. To je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštite nositelja pravosudnih dužnosti, ali i prava građana u postupcima.
   
Kvalitetne reformske mjere, odgovornost i profesionalnost
 
Želim naglasiti da neovisnost pravosuđa, koja je tu u interesu vladavine prava, mora biti vezana uz odgovornost i profesionalnost.
 
I upravo u sinergiji kvalitetnih reformskih mjera i odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa vjerujem da leži ključ njegove učinkovitosti.
 
Dame i gospodo, godine čekanja, neujednačena praksa, uskraćena ili još gore nedočekana pravda, ruše povjerenje javnosti, i to ne samo u pravosuđe već u društvo u cjelini.
 
Hrvatski građani žele pravedan i učinkovit sustav koji pruža sigurnost i na njega imaju puno pravo.  
 
Stoga vas u duhu dijaloga i partnerstva pozivam da zajednički nastavimo graditi upravo takvo pravosuđe.
 
Uime Vlade zahvaljujem i Ustavnom i Vrhovnom i Sudu Europske unije na današnjoj konferenciji.“