Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

RAZVOJ PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

LNG-ov i JANAF-ov terminal čine Hrvatsku izrazito relevantnim energetskim čvorištem u ovom dijelu Europe

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je danas LNG-ov i JANAF-ov terminal u Omišlju, ključnu infrastrukturu za energetsku sigurnost Hrvatske i šire regije, osobito u okolnostima globalnih izazova i energetskih kriza.

LNG-ov i JANAF-ov terminal čine Hrvatsku izrazito relevantnim energetskim čvorištem u ovom dijelu Europe
Obilazak terminala dio je posjeta Primorsko-goranskoj županiji, a uz Omišalj, premijer Plenković  boravio je i u Kraljevici gdje je nazočio potpisivanju Ugovora za izgradnju poddionice Križišće - Jadranovo,  kao i u Rijeci gdje se sastao sa županom Primorsko-goranske županije Ivicom Lukanovićem, gradonačelnicom Rijeke Ivom Rinčić te predsjednicom Uprave ACI d.d. Ankicom Kruljac i Upravom Jadrolinije.
 
Uz predsjednika Vlade bili potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Opskrba Hrvatske plinom ni na koji način nije u pitanju

Premijer Plenković istaknuo je da su LNG-ov i JANAF-ov terminal dva važna objekta hrvatske kritične energetske infrastrukture. Danas je dobio punu informaciju o svim njihovim aktivnostima u kontekstu globalne energetske krize.

LNG Terminal, nakon investicije od 51 milijun eura kojom je dodan još jedan modul za uplinjavanje, povećao je svoje kapacitete s 3,9 na 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje.

Time je Hrvatska, kada je riječ o opskrbi plina, postala izrazito relevantna u ovom dijelu Europe, istaknuo je predsjednik Vlade.

Naveo je da je od 2021. čak 140 brodova došlo u Omišalj, a njih 67 posto dolazi iz SAD-a.

U smislu sigurnosti opskrbe dodao je da je dobro da praktički nema narudžbe iz Zaljeva.

„Dakle, opskrba Hrvatske plinom nije ni na koji način u pitanju jer brodovi dolaze iz drugih zemalja“, poručio je.

Što se tiče JANAF-a, premijer je kazao kako taj naftovod radi odlično i funkcionalno te dodao da ima sve kapacitete da dopreman naftu ne samo potrebnu za rafineriju u Rijeci, već i za rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Ključna prometnica za povezivanje sjevernog Jadrana s ostatkom Hrvatske

Nakon posjeta Omišlju, premijer Plenković u Kraljevici je sudjelovao na potpisivanju Ugovora za izgradnju poddionice Križišće - Jadranovo.

Ugovor  za projekt vrijedan preko 150 milijuna eura potpisali su predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. Boris Huzjan i predsjednik Uprave GP KRK d.d. Sanjin Purić.

Poddionica Križišće - Jadranovo, dužine 5,2 kilometara, dio je projekta realizacije autoceste A7 od Križišća do Žute Lokve, ključne prometne veze sjevernog Jadrana i ostatka Hrvatske kojim će se doprinijeti jačanju prometne protočnosti i sigurnosti na jadranskom području.

Tom prigodom premijer Plenković je poručio da se ovim projektom, uz dovršetak Istarskog ipsilona od Učke do Matulja, u potpunosti zaokružuju puni profili svih relevantnih prometnih pravaca koji prolaze kroz Primorsko-goransku županiju i čine je jednom od najbolje povezanih u Hrvatskoj.

To je osobito važno, dodao je, za daljnji razvoj ovoga kraja Hrvatske te za sve koji gravitiraju prema Kvarneru.

„Na taj način će biti generator daljnjeg gospodarskog razvitka i razvoja“, poručio je dodajući da će se u sljedećim godinama dovršiti u potpunosti mreža hrvatskih autocesta.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska povezana s čak četiri transeuropska prometna koridora, što predstavlja ogromnu šansu za razvoj.
 
LNG-ov i JANAF-ov terminal čine Hrvatsku izrazito relevantnim energetskim čvorištem u ovom dijelu Europe

Autocesta A7 od Križišća do Žute Lokve ključna je prometnica za povezivanje sjevernog Jadrana s ostatkom Hrvatske i predstavlja generator daljnjeg gospodarskog razvitka tog dijela Hrvatske. Hrvatska je povezana s čak četiri transeuropska prometna koridora i to predstavlja ogromnu šansu za razvoj.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković

Razvojni projekti u Primorsko-goranskoj županiji

Sa županom Primorsko-goranske županije Ivicom Lukanovićem i  gradonačelnicom Rijeke Ivom Rinčić razgovarao je o svim projektima važnim za razvoj grada i cijele županije.

U ovom dijelu Hrvatske mnogi projekti koje zajednički realiziraju država, županija i grad učinili su kvalitetu života u tom dijelu Hrvatske boljom, istaknuo je predsjednik Vlade nakon sastanka.

Izrazio je zadovoljstvo što se u toj županiji provode brojni projekti vezani uz škole i općenito velika ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.

Vlada će pomoći u sanaciji šteta od nevremena u Zagrebu

Predsjednik Vlade zahvalio je svim gradskim službama koje neumorno rade na terenu u Zagrebu koji je pogođen olujnim nevremenom i najavio pomoć Vlade Gradu Zagrebu u saniranju svih šteta.

Od jutra su sve državne službe u koordinaciji s gradskima, dodao je, a i on je osobno u kontaktu s gradonačelnikom Tomaševićem.

Apelirao je na sve građane da prate upute nadležnih službi kako bi ostali sigurni.

Brojni ministri danas su na terenu i obilaze lokacije na kojima su prijavljene štete kako bi vidjeli na koji način njihovi resori mogu pomoći pri njihovoj sanaciji.

Apeliramo na razumnu politiku cijena u turizmu

Na upit novinara premijer Plenković osvrnuo se i na pripremu središnjeg dijela turističke sezone.

Kazao je da ga je direktor Hrvatske turističke zajednice informirao da se, prema brojevima rezervacija u ovom trenutku, situacija na Bliskom istoku reflektira čak i pozitivno na Hrvatsku.

To je dobro, poručio je, međutim i upozorio da trebamo biti oprezni jer postoje različiti aspekti ove globalne krize.

Naime, ako dođe do dugotrajnosti ona može imati svog utjecaja na inflatorne pritiske i manji rast, što može utjecati na raspoloživi dohodak za turizam.

Priprema sezone ide poprilično dobro, dodao je, prometna povezanost je dobra, a kvaliteta ponude se stalno podiže.

„Vjerujem da, ako se bude vodila razumnija politika cijena nego što je bila lani, možemo imati vrlo solidnu turističku sezonu“, kazao je dodajući da su maksimumi do kojih realno sezona može ići oko 22 milijuna dolazaka, oko 110 milijuna noćenja i prihodi iznad 15,5 milijardi eura.
 

Slične vijesti