Odnos Vlade i Sabora

Slika /Vijesti/2017/09 rujan/15 rujna/DSC_2294.jpg

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti, dok je Vlada nositelj izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj. Obje institucije imaju sjedište na Markovom trgu na Gornjem gradu u Zagrebu.

Nakon što Vladi povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru, te kad predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Saborom, Vlada postaje odgovorna Saboru koji nadzire rad Vlade. Nakon svečane prisege, predsjednik Sabora, supotpisuje s Predsjednikom Republike rješenje o imenovanju predsjednika Vlade, a s predsjednikom Vlade imenovanje članova Vlade. Svoju ostavku predsjednik Vlade također podnosi Saboru dok o prihvaćenim ostavkama pojedinih članova Vlade mora izvijestiti Sabor. 

Saborski zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima usmena ili pisana zastupnička pitanja. Najmanje jedna desetina saborskih zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade ili pojedinog njezinog člana, a najmanje jedna petina saborskih zastupnika može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini.
 

Author: Ex13, Wikimedia Commons


Vlada je obvezna na zahtjev Sabora ili na vlastiti poticaj, izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi (u cjelini ili u pojedinom području) o provedbi zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Neovisno o tome, predsjednik Vlade jednom godišnje, na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora, usmeno predstavlja Saboru godišnje izvješće Vlade, u kojem izvještava Sabor o uočenim pojavama, problemima i stanju u društvu, kao i o aktivnostima Vlade, a jednom godišnje na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora podnosi izvješće Saboru o održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini.

Sabor, odnosno njegova radna tijela, mogu tražiti izvješće i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih tijela državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni izvijestiti o pitanjima iz svog djelokruga i dostaviti podatke kojima raspolažu. Sabor može od Vlade tražiti i provođenje određenih radnji koje su u njezinoj nadležnosti.

Po pitanju europskih poslova, Sabor prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije, provedbu reformi i obveza prema Europskoj uniji te primjeni pravne stečevine Europske unije, dok Vlada redovito dostavlja Saboru popis svih prijedloga zakonodavnih akata i dokumente Europske unije, sva utvrđena stajališta Republike Hrvatske, obavješćuje Sabor o značajnijim izmjenama dokumenta Europske unije te o izmjenama stajališta Republike Hrvatske, informacije o postupcima protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava Europske unije, a na zahtjev Sabora i sve ostale dokumente i informacije.

Ukoliko nadležni saborski Odbor za europske poslove donese zaključak o stajalištu Republike Hrvatske, Vlada je dužna djelovati po njemu ili izvijestiti Sabor ako od njega odstupi. Uoči sastanaka Europskoga vijeća, Vlada dostavlja Odboru dnevne redove Europskoga vijeća, a nakon sastanaka Europskoga vijeća, predsjednik Vlade podnosi Saboru pisana izvješća. Na poziv predsjednika Sabora, predsjednik Vlade predstavlja stajalište Republike Hrvatske za sastanak Europskoga vijeća ili izvješće o održanim sastancima Europskoga vijeća. Osim toga, Vlada podnosi Saboru izvješća o kandidatima Republike Hrvatske za institucije Europske unije, a Odbor nakon saslušanja kandidata i rasprave o tome donosi mišljenje koje Vlada uzima u obzir pri donošenju konačne odluke.

Vlada može zahtijevati izvanredno zasjedanje Sabora, ima pravo Saboru predlagati promjenu Ustava, zakone, državni proračun i druge akte, a osim toga Sabor može, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga (osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave), a jednako tako predlaže Saboru davanje vjerodostojnog tumačenja zakona. U području suradnje tijekom zakonodavnog procesa, Vlada na sjednicama Sabora i njegovih radnih tijela osigurava nazočnost svojih predstavnika, koji sudjeluju u raspravi u Saboru o prijedlogu zakona i drugih akata, a jednako tako obvezna je Saboru dostaviti zatražena mišljenja i prijedloge Vlade te odrediti svog predstavnika, u slučajevima kada ona nije predlagatelj.

Za ostvarivanje tih aktivnosti te za usklađivanje djelovanja predstavnika Vlade u Saboru, predsjednik Vlade određuje jednoga potpredsjednika Vlade, dok za potrebe predsjednika Vlade poslove koordinacije između Vlade i Sabora obavlja Ured predsjednika Vlade te za ta pitanja predsjednik Vlade imenuje savjetnika predsjednika Vlade.

Odnos Vlade i Hrvatskoga sabora uređuju i sljedeći propisi:


Detaljnije o propisima koji uređuju rad Vlade pogledajte pod "Pristup informacijama"