Ovo je ubojstvo s pravom izazvalo ogorčenje javnosti i postavljaju se legitimna pitanja o funkcioniranju sustava, osobito pravosudnog, ustvrdio je.
Naime, postoje situacije kada se ubojstvo ne može anticipirati, kada počinitelj nije u sustavu i kada prethodno ne prijeti. Ovo nažalost nije bila takva situacija, istaknuo je.
Podsjetio je da je ubojica Kristijan Aleksić učinio nekoliko kaznenih djela uključujući ubojstvo ženske osobe za koju je osuđen na kaznu zatvora od 14 godina. Krajem 2015. izašao je na slobodu, a nakon toga je osuđen za prekršaje zbog nasilja u obitelji. Protiv njega je pokrenut i kazneni postupak za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavljanje oružja.
Kaznena inspekcija na šibenskom sudu
Taj je postupak pokrenut u rujnu, a optužnica je potvrđena u studenome 2023., a do danas nije zakazana rasprava.
Ministar Habijan će na sud u Šibeniku poslati kaznenu inspekciju koja će ispitati zašto se to dogodilo, dodao je premijer.
Ovaj slučaj, nastavio je premijer, otvara i pitanje izricanja zaštitnog nadzora po izvršenju kazne. To je sigurnosna mjera koja postoji u Kaznenom zakonu.
„Smatramo da je nužno razmotriti i dodatne mogućnosti regulacije tih zaštitnih mjera, u smislu duljine trajanja, njihovog sadržaja pa i procjena od slučaja do slučaja“, istaknuo je.
Strože mjere nisu dovoljne ako ih pravosudna tijela ne primjenjuju
Premijer je istaknuo da su sve dosadašnje zakonske izmjene u pogledu Kaznenoga zakona išle u smjeru strožih kazni i novih kaznenih djela. Međutim, dodao je, ni strože kazne, ni reguliranje novih kaznenih djela nisu dovoljni ukoliko pravosudna tijela ne primjenjuju ono što im je na dispoziciji ili su u tom postupanju spora.
Analizirat će se, najavio je, i ukoliko je u okviru nadležnosti izvršne vlasti bilo nekakvih nedostataka ili propusta. No, sada već znamo da je policija postupala i prijavljivala svako kazneno djelo, vrlo brzo je pronašla počinitelja i postupala profesionalno, dodao je.
Ako bude nužno, istaknuo je, promijenit će se i zakonodavni okvir.
Očekujemo da i pravosudna tijela naprave iskorake koji će na temelju njihovih odluka u budućnosti svesti ovakve situacije na što manju mogućnost, poručio je predsjednik Vlade.
Premijer Plenković potom se osvrnuo i na druge aktualne teme.
Sve dosadašnje zakonske izmjene u pogledu Kaznenoga zakona išle su u smjeru strožih kazni i novih kaznenih djela. Međutim, ni strože kazne, ni reguliranje novih kaznenih djela nisu dovoljni ukoliko pravosudna tijela ne primjenjuju ono što im je na dispoziciji ili su u tom postupanju spora.
Maliciozna lijeva oporba izrazito neodgovorna
Govoreći o neizboru Ustavnih sudaca još jednom je ponovio da se radi o malicioznosti lijeve oporbe koja nije imala primjedbe na kandidate.
To je jasna politička namjera, istaknuo je, da se ne izaberu suci Ustavnoga suda i ona u cijelosti demantira lažni narativ oporbe o okupaciji institucija koji nastoji prilijepiti HDZ-u.
Pokazali su, dodao je, što misle o Ustavnim sucima, ali i kandidatima koji su i stručni i neovisni.
Izrazito su neodgovorni kada je riječ o funkcioniranju institucija, ustvrdio je.
Sutra će na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav biti odluka o raspisivanju javnog poziva o novim ustavnim sucima, a upitan o tome premijer je ponovio da SDP i Možemo žele blokirati izbor ustavnih sudaca.
„Oni očito ne žele funkcionirajući Ustavni sud. Oni bi vjerojatno neki Ustavni sud, u slučaju da Milanović ponovno upadne protuustavno u parlamentarne izbore, koji ne može reći ništa. To je bit svega“, poručio je predsjednik Vlade.
Milanović šteti vanjskopolitičkom ugledu zemlje
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na današnju vijest da predsjednik Milanović neće potvrditi veleposlanika Izraela.
Ključno je pitanje za hrvatsku javnost, pojasnio je, ima li Milanović nešto protiv kandidata ili ima a priori anti-izraelski stav.
Kazao da je riječ o još jednom u nizu predsjednikovih postupaka koji škode Hrvatskoj, navodeći kao primjere Milanovićev proruski te anti-EU i anti-NATO stav, osobito kada je riječ o pomoći Hrvatske Ukrajini.
"To su sve ozbiljne političke posljedice na vanjskopolitički imidž Hrvatske", istaknuo je premijer.
Naglasivši da je to sve ozbiljna pitanja o kojima treba razgovarati podsjetio je da se predsjednik Republike izuzeo od Inicijative triju mora, koja je, istaknuo je, uspješna zahvaljujući Vladi, koja je ušla u taj prostor radi digniteta Hrvatske kao zemlje koja je utemeljila tu inicijativu.
Premijer je potvrdio da je neobično što je preuranjeno objavljeno ime predloženog veleposlanika, no kazao je da je i neobično što Izrael toliko dugo nije dobio odgovor.
Upozorio je na mogućnost da Izrael radi svog digniteta odgovori istom mjerom te uskratiti agreman nekom budućem hrvatskom veleposlaniku, dodajući da se predsjednik o svojoj odluci nije konzultirao s Vladom.
„Da sam ja to napravio, prvo pitanje meni ne bi bilo je li neuobičajeno da se kaže ime nego jeste li se konzultirali s predsjednikom“, ustvrdio je premijer govoreći o ozračju na koje kontinuirano upozorava.
