Životopis
- prof. dr. sc. Pavo Barišić
- rođen 9. rujna 1959. u Gornjoj Dubici (Općina Odžak, Bosna i Hercegovina)
Obrazovanje
- 1989. - doktor filozofije, Sveučilište u Augsburgu, disertacija “Welt und Ethos. Hegels Stellung zum Untergang des Abendlandes”
- 1985. - magistrirao na poslijediplomskom studiju “Filozofija znanosti” Interuniverzitetskog centra Dubrovnik radom “Praktična filozofija u Hegela”
- 1983. - diplomirao filozofiju te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- 1982. - diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- 1978. - završio gimnaziju
- 1974. - završio osnovnu školu
Radno iskustvo / Profesionalna karijera
- od 2014. - suradnik na znanstvenom projektu „Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. do 20. st.“
- 2012. - izabran za redovitoga profesora u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu
- 2008. - 2013. - voditelj znanstvenog projekta “Suvremena politička filozofija i estetika u Hrvatskoj”
- 2007. - izabran za redovitog profesora
- 2005. - 2015. - povremeno držao nastavu iz kolegija „Filozofija politike“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku
- 2005. - 2013. - pročelnik Odsjeka za filozofiju
- 2002. - 2006. - voditelj znanstvenog projekta “Praktična filozofija i estetika u Hrvatskoj”
- 2002. - 2003. - kao gostujući profesor predavao na Sveučilištu Kvansei Gakuin u Nishinomyi u Japanu
- 2001. - izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora za znanstveno polje filozofije, grana povijest filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu
- 2000. - 2012. - predavao „Povijest filozofije“ na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- 2000. - 2011. - predavao „Modernu filozofiju“ na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru
- 1997. - 1998., 2004. - u istraživačkom programu Zaklade Alexander von Humboldt boravio kao gostujući istraživač na Sveučilištima u Augsburgu i Münchenu
- 1997. - 2002. - direktor programa trajne istraživačke djelatnosti “Povijest hrvatske filozofije i temeljni problemi filozofije”
- 1993. - 1995. - zamjenik voditelja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
- 1992. - 1997. - voditelj znanstvenog projekta “Filozofija prava Ante Starčevića"
- u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika izabran je 1992., višeg znanstvenoga suradnika 1999., znanstvenoga savjetnika 2004. te znanstvenoga savjetnika u trajnom zvanju 2009.
- 1991. - 2001. - ravnatelj Instituta za filozofiju
- 1987. - 1989. - kao doktorand u okviru programa Njemačke akademske razmjene (DAAD) boravio na Sveučilištu u Augsburgu
- 1986. - Institut za filozofiju
- 1984. - 1986. - Fakultet političkih znanosti, mladi istraživač, izabran u zvanje znanstvenoga asistenta
- vanjski suradnik na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - nositelj kolegija i predavač predmeta „Filozofija prava i politike“ i „Ante Starčević“
- voditelj međunarodnoga projekta institutske suradnje Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu Filozofija i demokracija 2013.-2016. uz potporu Zaklade Alexander von Humboldt
- predavao kolegij „Teorije pravednosti“ na poslijediplomskom studiju „Hrvatska i Europa“ na Fakultetu političkih znanosti i kolegij „Poslovna etika“ na poslijediplomskom studiju „Poslovno upravljanje“ na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- povremeno držao kolegije „Filozofija politike“ i „Filozofija demokracije“, a drži nastavu također na poslijediplomskom doktorskom studiju
- nositelj predmeta “Novovjekovna filozofija”, „Uvod u filozofiju“ i “Filozofija prava“
Politička karijera
- 2004. - 2006. - pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa
Ostalo
- objavio knjige: Dijalektika običajnosti (Zagreb 1988.), Welt und Ethos (Würzburg 1992.), Filozofija prava Ante Starčevića (Zagreb 1996.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije (ur. Zagreb 2000.), Demokracija i etika (ur. Zagreb 2005.), Demokracija na prekretnici (ur., Zagreb 2014.), Deliberative Demokratie (ur. s Henningom Ottmannom, Baden-Baden 2015.), Deliberativna demokracija i Aristotelovi argumenti o rasudnoj snazi mnoštva (Zagreb 2016.)
- objavljuje znanstvene radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prikaze te prijevode s njemačkoga jezika
- član uredništva časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine
- 1993. - 2005. - glavni i odgovorni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica te urednik istoimene biblioteke knjiga
- član uredništva časopisa Dokos (Toledo, Španjolska), međunarodnoga savjeta Jahrbuch für Hegelforschung (Bochum, Njemačka) i časopisa Limes (Vilnius, Litva)
- bio voditelj međunarodnih znanstvenih skupova „Svijet u filozofiji – filozofija u svijetu“ (Augsburg 1988., 1993., Zagreb 1990.), „Filozofija vremena“ (Cres 2000.), „Demokracija i etika“ (Cres 2003.), „Filozofska gibanja na jugoistoku Europe“ (Cres 2011.) na Institutu za filozofiju u Zagrebu „Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije“ (1999.) i „Recepcija hrvatske filozofije“ (2000.), u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti „Pavao Vuk-Pavlović – život i djelo“ (Zagreb 2001.)
- kodirektor poslijediplomskoga znanstvenog tečaja „Filozofija i demokracija“ na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku od 2005.
- sudjelovao na međunarodnim kongresima, simpozijima i pozvanim predavanjima u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj, Rusiji, Francuskoj, Španjolskoj, Turskoj, Koreji i Japanu
- bio tajnik Organizacijskoga odbora „Prvoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva“ (ZagrebVukovar 2004.)
- od 2015. - glavni tajnik međunarodne Paneuropske unije
- od 2014. - predsjednik Kluba hrvatskih humboldtovaca
- 2007. - 2009. - predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva
- od 2003. - predsjednik je Hrvatske paneuropske unije
- član i jedan od utemeljitelja Hrvatskoga bioetičkog društva
- dobitnik nagrade za znanstvenu izvrsnost za 2014. u Institutu za filozofiju za članak »Blaupause: Antike Ideenquellen des Republikanismus. Von der polis und res publica bis zur Europäischen Union«, objavljen u: Zur Geschichte des politischen Denkens, Dirk Lüddecke, Felicia Englmann (ur.), J. B. Metzler, Stuttgart – Weimar, 2014, str. 7– 30.