ZAGREB, 7. srpnja 2011. (Hina) - Strani će državljani moći ostvariti pravo na naknadu imovine koja im je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a takav zahtjev stranci će moći podnijeti u roku godinu dana od stupanja na snagu izmjena Zakona o naknadi za imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, čiji je prijedlog Vlada RH s današnje sjednice uputila Saboru.
Naime, prema važećim odredbama, strane fizičke i pravne osobe iznimno mogu steći pravo na naknadu za oduzetu im imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ako se to utvrdi međudržavnim sporazumima, što je dovelo do različitog pravnog shvaćanja u primjeni, a Upravni je sud zauzeo stajalište da to nije potrebno, objasnio je na sjednici Vlade RH ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Zahtjev za naknadu oduzete imovine u idućih će godinu dana moći podnijeti stranci, prijašnji vlasnici koji do sada nisu podnijeli zahtjev kao i oni koji su zahtjev bili podnijeli, ali su odbijeni jer nisu imali hrvatsko državljanstvo.
Po podatcima Ministarstva pravosuđa RH, do sada je zaprimljeno 4.211 zahtjeva stranaca za povrat oduzete im imovine.
Projekcije Ministarstva pokazuju da bi za te zahtjeve država trebala osigurati oko 750 milijuna kuna (manji dio, 145 milijuna kuna u novcu, a veći, 607 milijuna kuna u obveznicama Republike Hrvatske).
No, u Ministarstvu napominju kako se točan broj stranih državljana koji bi sada mogao podnijeti zahtjev, ne može znati.
Tako procjenjuju da bi - uz pretpostavku da taj broj bude za 30 posto veći od do sada primljenih zahtjeva, odnosno da ga podnese oko 5.500 stranih državljana - potrebni iznos za naknadu bio veći, oko 980 milijuna kuna.
Naknada oduzete imovine može se provesti na tri načina – ako je moguće povratom u naravi, zamjenskom nekretninom, a ako to nije moguće - naknadom (npr. dionicama ili obveznicama).
Naknada će se isplaćivati od početka 2015. godine i kroz 20 godina, a u tim će se rokovima isplaćivati i obveznice Republike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Strani su državljani, objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa RH, izjednačeni u svojim pravima s hrvatskim državljanima glede naturalne restitucije, osim kada se to protivi drugim zakonima prema kojima stranci ne mogu steći pravo vlasništva na nekim vrstama nekretnine, npr. nad poljoprivrednim zemljištem i sl.
Izmjene zakona također kao uvjet za naturalnu restituciju, davanje u vlasništvo, predviđaju i postojanje uzajamnosti u stjecanju prava vlasništva na nekretninama između Hrvatske i države čiji državljani podnose zahtjev.
Zahtjev za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine mogu podnijeti i zakonski nasljednici prvog nasljednog reda (svaki nasljednik može ostvariti naknadu samo za svoj nasljedni dio) kao i posvojenici koji su zakonski nasljednici prvog nasljednog reda.
Pravo na naknadu oduzete imovine neće, primjerice, imati strani državljani koji uz strano imaju i hrvatsko državljanstvo i tako su mogli ostvariti naknadu, a neće ga imati ni stranci kojima je pitanje obeštećenja za određenu imovinu već bilo riješeno nekim od međudržavnih sporazuma.
Isto tako za državljane država koje su na svom području provodile konfiskacije, nacionalizacije i sl. (npr. bivša Čehoslovačka ili Mađarska, Rumunjska, bivši SSSR i sl.), predviđen je uvjet uzajamnosti, odnosno oni će moći ostvariti pravo na povrat pod uvjetom da je takvo pravo dano hrvatskim državljanima u tim državama.
Pisane vijesti
