"Nismo šokirani izvješćem MMF-a, dapače - mnoge teme koje su navedene u izvješću bile su predmet razgovora s predstavnicima MMF-a u Zagrebu. Vlada ustraje na ostvarivanju tri ključna cilja: fiskalna konsolidacija, reforme i gospodarski rast." - izjavio je potpredsjednik Grčić na konferenciji za novinare.
"Naime, sve što radimo upravo je u smjeru u kojem se potencira i u izvješću MMF-a - mi jednostavno moramo ostvariti fiskalnu konsolidaciju, reforme i gospodarski rast. Imamo problema s financiranjem, privatni sektor se zadužuje i u ovakvim uvjetima teško je ostvariti gospodarski rast. Pronalazimo mehanizme kojima ćemo stimulirati rast kreditne aktivnosti te smanjiti ili kompenzirati rizike bankarskog sektora, bilo kroz HBOR ili HAMAG.
"Odluka o povisivanju dobne granice za mirovine nije odluka Vlade, ali o njoj razgovaramo, kao i o Zakonu o radu. Ministar Mrsić pokrenuo je tu raspravu sa sindikatima i poslodavcima, a na isti način se o mogućim izmjenama u mirovinskom sustavu razgovara s umirovljeničkim udrugama i ostalim predstavnicima umirovljenika. Neke promjene u mirovinskom sustavu će se sigurno dogoditi, čak i kada bi se ova mjera produljenja radnog vijeka na 67 godina donijela sada, ona ne bi stupila na snagu prije 2017. godine, istaknuo je.
Osvrnuo se i na dio izvješća u kojem se kaže da "pri osmišljavanju mjera za ublažavanje uvjeta kreditiranja građana treba ostaviti dovoljno prostora za konkurentno poslovanje banaka".
Prijedlozi vezani uz mogućnost interveniranja u kamatne stope i ograničavanje minusa na dopuštena prekoračenja po tekućim računima su neke od ideja o kojima se vodi javna rasprava i sigurno je da će se i kod ove mjere, kao i kod nekih drugih aktualnih stvari, kao što je zakon o strateškim investicijskim projektima, uvažiti i određene primjedbe i prijedlozi izneseni u javnosti, rekao je Grčić.
Na pitanje zašto se neke promjene u Hrvatskoj provode prilično sporo, kazao je da se kod reformskih procesa ne mogu preko noći donositi mjere koje imaju dalekosežne posljedice. Kada je pak riječ o fiskalnoj konsolidaciji i fiskalnom sustavu, odnosno javnim financijama, odluke su se donosile puno brže, što je i rezultiralo uštedom od pet milijardi kuna na deficitu za 2012. godinu, istaknuo je Grčić.
Kazao je i da nije realno očekivati da bi se već ove godine deficit mogao smanjiti na razini od 2,5 posto BDP-a, kako to preporučuju iz MMF-a, ali da je realno očekivati da će se to dogoditi u idućim godinama.
Pisane vijesti
