Ministar financija Slavko Linić danas je, govoreći o Nacionalnom prijedlogu reformi i Programa konvergencije RH 2014.-2017., rekao da je učinjen ogroman napor u procesu predstečajnih nagodbi u kojima je cijeli sustav gospodarstva rasterećen od enormnog iznosa dugova. „Ocjenjujemo da više nema potrebe omogućavati da se reinvestirana dobit ubacuje u obrtna sredstva. Nastavak procesa predstečajnih nagodbi ide i dalje. Prema tome, u procesima predstečajnih nagodbi sad ćemo rješavati problem obrtnih sredstava, a što se tiče reinvestirane dobiti, sama riječ govori, očekujemo investicije“, rekao je ministar.
Ministar je ponovio da je prošle godine, umjesto očekivanih 6,4 posto BDP-a, deficit bio 4,9 posto te da to dokazuje da je Vlada ozbiljna u programima fiskalne konsolidacije od 2012. godine. Europska komisija očekuje od Hrvatske strukturne mjere za smanjenje deficita, koji se treba smanjiti za 2,3 posto. „Ako poštujemo preporuke, tada je Hrvatska u procesu prekomjernog deficita, s pravom Vlade da bira mjere i poteze kako će smanjiti deficit“, naglasio je ministar financija. Ministar je objasnio da je 2012. godina bila uspješna jer je značajno smanjen deficit, a ulazak u Europsku uniju, novi rashodi, nove obveze, a u isto vrijeme, manji prihodi, doveli su do prekomjernog deficita. „Mjesec i pol dana je izostao PDV na uvoz, trošarine su morale biti smanjene da nam ne bježe kupci u susjedne zemlje, a s druge strane tu je i pitanje carina koje smo ukinuli“, pojasnio je i nastavio: “Prema tome, manji prihodi, veći rashodi, to je nešto što je trebalo nadomjestiti“.
Ministar je kazao da, bez gospodarskog rasta, uplaćivanje 3,6 ili 3,8 milijardi u proračun EU predstavlja stravičan udar, a svaki projekt koji Vlada financira je opet novi izdatak - to su sve rashodi, a nema prihoda. „Svaka mjera je ogromni teret za gospodarski rast, to je smanjenje potrošnje države, ali i smanjenje potrošnje građana. Vlada je našla mjeru, malo na prihodovnoj, malo rashodovnoj strani i to se zove umijeće upravljanja deficitom“, nastavio je ministar naglasivši kako će zbog toga biti teško ostvariti gospodarski rast od 0 posto. „Zato se Vlada bori ovim mjerama oko razduživanja. Proces razduživanja gospodarstva ide dobro, 40 tisuća radnih mjesta će biti sačuvano i ogroman iznos će biti razdužen u gospodarstvu. A to znači pojačana obrtna sredstva i ulazak novih partnera“, naveo je ministar i kazao da Vlada sada počinje ozbiljan proces razduživanja građana, čije dugove treba smanjiti za 7 milijardi kuna, kako bi počeli trošiti, jer ako ne bude trošeno, nema rasta gospodarstva. Mjere ekonomske politike su i razduživanje građana. „Prema tome, ako netko kaže da Vlada ne radi, radi. Imamo ekonomske mjere kako vratiti natrag potrošnju, koja će ipak oporaviti gospodarski rast, pokazali smo u godini dana da to možemo provesti u privredi i sada ćemo zajednički dokazati da i na građanima možemo to provesti.“
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Ekonomija
