INTERVJU ministra Rajka Ostojića u Novom listu: Tražio sam od Linića da zdravstvo izuzme od novih rokova plaćanja

Ministar zdravlja Rajko Ostojić svoj je mandat, umjesto da čim prije provede najavljene mjere, započeo saznanjem da mu sustav raspolaže s daleko manje novca od onoga što je očekivao. Zasad ne zna reći hoće li biti proračunskih injekcija za pokriće dugova koje je zatekao, no neće ih se – kaže – riješiti preko noći.

Ne zvuči baš dobro kad ministar već na startu odustane od jednog od ključnih obećanja, onog o ukidanju zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od tri posto.

– Kad postavljate dijagnozu, činite to na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza, dakle na osnovu činjenica i argumenata. Tako sam i ja dao obećanje, koje i dalje mislim ispuniti, na osnovu, nažalost, netočnih izjava mog prethodnika da imamo najstabilniji financijski sustav u Europi. Ako je to tako, ako teče med i mlijeko, logičan je zaključak da napravimo civilizacijski pomak i umirovljenicima koji su cijeli život izdvajali za zdravstvo, ukinemo taj porez.

U svakom slučaju inzistirat ću da ga barem smanjimo za 50 posto, i to tijekom ove godine. Dakle, nisam odustao, već sam rekao da ćemo smanjiti doprinos, a do kraja mandata, rastom BDP-a, i ukinuti ga. Smanjenjem sa tri na 1,5 posto država bi izgubila nekih 20 milijuna kuna, što u odnosu na proračun od 22 milijarde kuna nije puno, a pošteno je.

Hoćete li dug HZZO-a u skoro vrijeme dovesti u zakonske rokove plaćanja, kad će se sanirati dug bolnica?

– Dug bolnica je 3,6 milijardi kuna, a bolnice imaju i dodatnih 1,4 milijardi kuna duga prema komitentnim bankama, za koji pretpostavljam da imaju novac. Pokriće tog duga je u pregovorima s ministrom financija. Upravo zbog toga smo se složili da HZZO ne može izaći iz riznice.

Naravno, HZZO treba pro futuro izaći iz riznice, kad se bude uredno i na vrijeme financirao. Međutim, za to nam nedostaje gotovo pet milijardi kuna. Kad se to dogodi, onda će skupština osiguranika na čelu HZZO-a vrlo jasno reći s koliko novca posluju i oni će određivati budžete. To će biti olakšanje svim budućim političarima da, napokon, imaju osiguravajuću tvrtku koja nije dio riznice.
A što je s pokrićem duga?


– To osim mene morate pitati i ministra financija. Promptno sam uputio dopis Slavku Liniću da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne bude čisti start. Sad se događa, što je potvrdio i saborski zastupnik HDZ-a Reiner u svom dopisu od prije mjesec dana, da kontinuirano od 2010. godine HZZO kasni s plaćanjima usluga za primjerice skupe lijekove, transplantacije i slično, od 30 do 60 dana u odnosu na ugovorene rokove.

Stoga su prosječni rokovi plaćanja KBC Zagreb prema dobavljačima narasli na 260 dana, u Osijeku čak 700 dana, u Rijeci skoro 500. To je začarani krug koji treba kirurški razrezati, postaviti na zdrave osnove i poštovati 60 dana. To zahtijeva vrijeme.

Hrvatsku godinama muči manjak liječnika, a ulaskom u EU taj bi problem mogao kulminirati. Jeste li se pripremili za »poljski scenarij«? Kako gledate na prijedloge da se plaće liječnika u osnovici izjednače sa sudačkim plaćama?

– Plaće liječnika, ako ih usporedimo s plaćama u EU jesu niske, ali su u usporedbi s drugim profesijama u Hrvatskoj relativno dobre, osim sa sudačkim. Nažalost plaće zdravstvenih profesionalaca se ne mogu povećati barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da rade. Liječnike obiteljske medicine stimulirat ćemo da više rade tzv. male zahvate te dobiju veću plaću, a liječnike u bolnici da napokon iskoriste svoje znanje i vještine.

Kako ćete onda riješiti problem manjka liječnika, hoćete li ih uvoziti s Istoka?

– Od pet grupa zdravstvenih profesija, u njih četiri već sad imamo manjak prema EU – to su medicinske sestre i tehničari, primalje, liječnici i farmaceuti, dok smo samo sa stomatolozima na istom nivou.

Očekuje se da će 2013. godine u prvoj godini ulaska u EU iz Hrvatske otići oko 500 liječnika i 1.500 sestara, ali će se njih pedeset posto i vratiti za godinu-dvije. Radim s kolegom Jovanovićem na tome da se podignu upisne kvote na svim zdravstvenim fakultetima. Uređena država pozorno gleda što joj nedostaje, kakvo je stanje na tržištu rada, i kad vidi da ima manjak nekog kadra, povisuje upisne kvote.

Dali ste do znanja da ćete, kad sadašnjim ravnateljima bolnica istekne mandat, imenovati nove. Odnosi li se to i na ravnatelja KBC-a Rijeka, Hermana Hallera?

– Svi ravnatelji čekaju završni račun. One za koje se utvrdi da su poslovali odlično nagradit ćemo, a one u čijim su bolnicama duge liste čekanja i imaju veliki minus na računu, morat će sukladno zakonu objasniti razloge lošeg poslovanja.

Kako u tom pogledu stoji riječki KBC?

– Liste čekanja u riječkoj su bolnici velike, među ostalim i na mamografiju. Danas sam potpisao nabavku novog mamografa i SPECT-a, dijagnostičkog uređaja koji se koristi u nuklearnoj medicini, a jedino ga riječka bolnica nije imala. Ta nam je bolnica, uz pulsku, na listi prioriteta za rekonstrukciju.