Na početku današnje, 167. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Zoran Milanović zahvalio je dosadašnjim ministrima zdravlja te obrazovanja, sporta i znanosti, Rajku Ostojiću i Željku Jovanoviću na dosad obavljenome poslu.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova predstavio je, a Vlada potom usvojila, Konačni prijedlog zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije. Nadzor nad primjenom zakona i provedbom programa, mjera i aktivnosti iz pojedinih upravnih područja provodit će nadležna središnja tijela državne uprave o čijem će izvršenju čelnici na mjesečnoj razini izvješćivati Vladu.
Potpredsjednik Ostojić naglasio je da saniranje posljedica katastrofe zahtijeva izuzeće od redovnog propisanog postupka javne nabave, na način da se odredbe propisa o javnoj nabavi ne primjenjuju na nabavu roba, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova koja EK objavljuje u Službenom listu EU. Prijedlogom zakona, nastavio je, omogućuje se zapošljavanje nezaposlenih s područja pogođenih poplavama kroz program javnih radova zaključivši kako će zakon važiti godinu dana od njegova stupanja na snagu nakon čega se na poplavljenim područjima očekuje uspostava potpunog prijašnjeg stanja.
Vlada je donijela i Odluku o provedbi pripremnih radnji u svrhu obnove stambenih zgrada oštećenih poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije koje se sastoje od pregleda, procjene i određivanja zgrada koje je zbog oštećenja potrebno ukloniti i njihovog označavanja opasnim te od utvrđivanja građevinskog oštećenja zgrada u svrhu njihove obnove. Za izradu kriterije za provedbu obnove na temelju kojih će se, nakon utvrđivanja i procjene šteta, provoditi obnova zaduženo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Ministar Lalovac istaknuo je da će se usvojenom odlukom o pomoći poslodavcima i samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa na područjima zahvaćenim poplavom obuhvatiti ukupno četrdesetak pravnih osoba, sedamdesetak obrta, devedesetak obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji obavljaju samostalnu djelatnost te oko 120 fizičkih osoba koji ne obavljaju djelatnost ali su obvezni sami za sebe plaćati doprinose. Ukupno će biti isplaćeno 16 milijuna kuna, a sav teret preuzima Vlada RH.
U Hrvatski sabor upućen je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o kaznenom postupku te su dodane odredbe kojima je cilj daljnje jačanje kontrole nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Ministar Ranko Ostojić posebno je istaknuo jasno definiranje slučajeva u kojim se može primjenjivati ovlast kolokvijalno nazvana „izlistavanje kontakata“.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila ključni operativni dokument za budući razvoj bolnica koji se, prema riječima Rajka Ostojića, čekao 20 godina - Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.- 2016. godine.
Planom je obuhvaćena 31 bolnica i predstavlja jednu od dugoročnih reformskih mjera Vlade Republike Hrvatske, a ujedno je operativni dokument razvoja nužan za otklanjanje nagomilanih nedostataka funkcioniranja bolničkog zdravstvenog sustava.
U svom, kako je istaknuo, posljednjem govoru na sjednici Vlade, dosadašnji ministar zdravlja istaknuo je ponos što su uspjeli zaštititi najranjivije skupine stanovništva – djecu i starce. Podsjetio je da je prije dva dana otvorena dječja psihijatrija, a nedavno i dječje klinike u Splitu, Rijeci i Zagrebu.
Ministar je naveo da će se ostvarenjem Nacionalnog plana povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvaliteta i učinkovitost pružanja bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova. Za postizanje ciljeva nužna je uspostava nove mreže bolničkih ustanova zasnovane na četirima regijama zdravstvenog planiranja i funkcionalnoj integraciji pojedinih bolnica.
Na kraju izlaganja ministar Ostojić zahvalio je svojim dosadašnjim kolegama na suradnji i poželio uspjeh u provedbi svih započetih reformi.
Ministrica Mrak Taritaš predstavila je Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina, istaknuvši da je Hrvatska dosad bila jedina europska zemlja koja nije imala regulirano ovo područje. Ovom će se Uredbom prvi put u Republici Hrvatskoj urediti temeljna pitanja procjenjivanja vrijednosti nekretnina, i to: tko može procjenjivati nekretnine, na temelju kojih podataka i kojim metodama, a nakon procjene svih dobrih i loših strana ove Uredbe, ona pretvoriti u zakon. „Nepostojanje pravnog akta koji bi uređivao pitanje procjene vrijednosti nekretnina, neovisno o vlasništvu dovelo je do neodrživog stanja u prometu nekretnina“, istaknula je ministrica te dodala, „a danas usvojenom Uredbom omogućit će se jasan, transparentan i jednoznačan pristup procjenjivanju vrijednosti nekretnina što je osobito bitno za podizanje stupnja pravne sigurnosti i s time povezanog poboljšanja investicijske klime.“
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja predstavila je i Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine koja je važna za razvoj građevinske industrije.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić predstavio je Projekt pod nazivom Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica, vrijedan 760 milijuna kuna, koji je proglašen strateškim projektom Republike Hrvatske. Njime će se riješiti problem zbrinjavanja otpada četiri županije: Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Krapinsko-zagorske.
Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Branko Grčić, predstavio je Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku u Državni proračun RH za 2014. godinu, istaknuvši kako je to jedna od ključnih mjera za rješavanje fiskalnog deficita jer će pridonijeti da se lakše realizira plan prihoda u ovoj godini. Odlukom se utvrđuje da većina trgovačkih društva u državnom vlasništvu, ili u kojima država sudjeluju u vlasništvu, uplaćuju 60 posto ostvarene dobiti u Državni proračun, sukladno udjelu države u temeljnom kapitalu društva.
Potpredsjednik Grčić naveo je da su u Odluci sadržane i iznimke - trgovačka društva koja će uplatiti manje od 60% dobiti, a isto tako, istaknuo je, postoje i trgovačka društva koja će u Državni proračun uplatiti 100 posto ostvarene dobiti.
Pisane vijesti
