Razgovarala Petra Maretić Žonja (Večernji list)
Od dolaska na čelo Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ministrica Anka Mrak-Taritaš pokrenula je čitav niz važnih projekata – legalizaciju, energetsku obnovu, oživljavanje POS-a... Nažalost, priroda je kriva za još jedan - obnovu poplavljenih područja u Slavoniji. Kako će se obnova provoditi i koliko će trajati, doznali smo iz prve ruke.
Najavili ste da poplavljeni dijelovi Slavonije od srpnja postaju veliko gradilište. Obišli ste teren, kakva je situacija?
-Voda se povukla sa svih područja i mi možemo početi raditi posao. Konstatirali smo da je za obnovu otprilike 3000 kuća i oko 7500 pomoćnih objekata. Ugrubo se mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj su one kojima je potrebna manja sanacija. Druga skupina su kuće koje traže ozbiljniju sanaciju i u trećoj su objekti koje ćemo srušiti i graditi nove. A takvih je oko 415. Međutim, neke su napuštene, nekim ljudima je to druga, stara kuća, na parceli... Tako da će se od svih tih 415 kuća zaista srušiti i nanovo sagraditi maksimalno 100-tinjak.
Je li realno očekivati kraj obnove za godinu dana?
-Je. Naša ideja je da kuće osposobimo za život u srpnju, kolovozu i rujnu da se ljudi mogu vratiti. Ostat će nam fasade, infrastruktura, neki zahtjevniji radovi, ali do idućeg ljeta naš je posao u tom dijelu Posavine gotov.
U prilog vam ide i Zakon o sanaciji poplavljenih područja, pisan doslovce preko noći. Što je u zakonu ključno?
-U Slavoniji se dogodila elementarna nepogoda koja je trajala i iza koje tamo više ništa nije isto. Po postojećim zakonima i procedurama obnova bi trajala i trajala. Trebali bismo ići u postupak javne nabave za izvođače, materijal. I da nemamo žalbe, taj postupak trajao bi mjesecima. Novi zakon odnosi se na sanaciju poplavljenih područja i donosi se na razdoblje od godinu dana. Primjerice, omogućuje da ljudi s poplavljenih područja ne plaćaju pretporez, da sve kuće koje napravimo imaju uporabnu dozvolu, javna nabava je pojednostavnjena. Mi danas trebamo raditi cjelovitu javnu nabavu. Zakonom smo omogućili skraćeni postupak u kojem se određuje najveći limit i kod kojeg možemo podijeliti, primjerice, 3000 kuća na šest javnih nabava. Taj su model koristili Nijemci, Česi i Slovaci kada su imali veliku poplavu. Naravno, sve će biti otvoreno, javno i transparentno.
Što je s ljudima koji žele novac, a ne obnovu kuće?
Od ponedjeljka šaljemo inženjere volontere na teren koji će obići sve kuće i napraviti zapisnike u kojima će stajati što točno na objektu treba napraviti. Vlasnik će to prekontrolirati, potpisati ako se slaže, a mi ćemo taj zapisnik pretvoriti u troškovnik s cijenama. I vlasnicima objekata ponuditi nešto manji iznos ako žele sami obnavljati svoju kuću.
Do sada ste posla dali geodetima i arhitektima. Evo, došli na red građevinari.
-Točno. Tu će biti posla za lokalne građevinare i dobro je da se angažiraju ljudi s tog terena i da ih potaknemo da rade i ostanu tamo.
Po nekim procjenama samo će obnova objekata stajati oko 400 milijuna kuna. U proračunu već postoji 200 milijuna od legalizacije. Što je s ostatkom?
-Iznos od legalizacije nije zacementiran. Rješavanjem predmeta imamo stalan dotok novaca. Ali koliko nam stvarno treba, u ovom trenutku zaista ne znam. Znat ćemo početkom srpnja, do kada ćemo sve troškove za svaku kuću staviti na papir.
Znači, cijela Hrvatska obnavlja Slavoniju s obzirom na to da će se obnova plaćati od legalizacije?
-Točno tako. Novac od legalizacije trebao se utrošiti na obnavljanje komunalne infrastrukture, izmjene prostornih planova, projekte gradnje. Međutim, u ovom trenutku svi se možemo složiti da je obnova prioritet i da možemo biti sretni da postoje sredstava kojima to možemo napraviti. Iz fondova solidarnosti moći će se obnavljati škole i drugi javni objekti i javna infrastruktura. Privatna imovina ne.
Koliko je do sada uopće legalizirano objekata?
-Imamo 130 tisuća pravomoćnih rješenja, a za još 30 tisuća samo čekamo uplatu. Dakle, 160 tisuća.
Što je s praznim košuljicama? Vlasnici su masovno predavali samo zahtjeve za legalizaciju.
-Naši ljudi misle da su time sve riješili. Zato koristim i ovu priliku da im kažem da će od poziva imati rok, dva puta po 30 dana. Toliko ih čekamo. Ali kada jednom odbijemo zahtjev za legalizaciju, objekt se više nikad neće po tom zakonu moći legalizirati, a od jeseni počinjemo odbijati zahtjeve. Treba krenuti i s tim.
Zbog kompliciranog geodetskog projekta imali ste problema s izdavanjem građevinskih dozvola.
-Morate znati da je neusporedivo manje zahtjeva za dozvole nego što je to bilo lani, a da ne kažem 2009. godine ili 2010. Od prošlog tjedna mogu pratiti kako svi zahtjevi idu i nisam vidjela nijedan čisti zahtjev za novu dozvolu. No nadam se da će se i taj naš građevinski sektor okrenuti u jednom času. Geodetski projekt je izazvao malo nedoumica. Činjenica je da je projekt bio prekompliciran. Napravili smo izmjene pravilnika i mislim da to sada više nije problem.
Ali taj geodetski projekt građane i dalje skupo stoji. I više od 20 tisuća kuna za prosječnu kuću. Što moraju odmah platiti.
-Ne moraju. Oni mogu to platiti u ratama kao i sve ostalo. Uvijek je problem u jednom lobiju. Ako netko visoko drži cijenu, cijena će biti visoka. A geodeti vrlo visoko drže te svoje cijene. Nije prihvatljivo da arhitektonsko-građevinski projekt temeljem kojega možete napraviti kuću i geodetski projekt imaju istu cijenu što je danas slučaj.
A koja je realna cijena geodetskog projekta?
-Mislim da više od 7-8 tisuća kuna za prosječnu kuću ne bi trebao biti. I svi dajemo na rate pa ne vidim razloga da geodeti moraju sve naplatiti odmah.
Što je s e-dozvolama? Gdje funkcioniraju?
-Ovaj čas e-dozvole se izdaju u Međimurskoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Od 1. srpnja će raditi još Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska, a od jeseni i sve druge. Do kraja godine očekujem da će svi uredi izdavati e-dozvole.
Imate još godinu i pol do kraj mandata. Puno ste toga pokrenuli. Idete li s još nečim novim?
-Htjeli bismo da kraj četverogodišnjeg mandata završimo s novom Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine i državnim prostornim planom kao osnovom. Imamo dobru tradiciju prostornog planiranja. I neke od novih smjernica ići će u smjeru vrlo kontrolirane gradnje u obalnom pojasu koja bi trebala biti vezana samo uz opći interes i eventualno otvaranje većih gospodarskih zona. Treba definirati željezničke pruge kada je riječ o infrastrukturi i vidjeti lokacije vezane uz hidropotencijale.
Znači ništa od velikih hotelskih kompleksa?
-Ne. Hrvatska prednost kao turističke destinacije su gradovi, tradicija, Mediteran... Dakle manji hoteli, butik hoteli dolaze u obzir, a idemo prema tome da bivše napuštene vojne objektima prenamijenimo i transformiramo u neke druge vrijednosti.
Kako gledate na rekonstrukciju Vlade?
-Za godinu i pol dana se može jako puno napraviti. Ako je premijer ocijenio da je sad vrijeme da neke od suradnika promijeni, ima potpuno pravo to i činiti. I tu nitko od nas ne treba dvojiti, sumnjati. Ali naš je stav da se sada moramo okrenuti snažnijem prezentiranju našega rada i intenzivnijoj komunikaciji s građanima.
Što radite da podignete rejting HNS-a?
-HNS ima bogatu povijest, ali i problem zahtjevnog biračkog tijela. Birači su stranku uvijek prepoznavali kroz jake pojedince. Razgovaramo o problemima. Imamo jake pojedince, rezultate, ali na vrlo nizak rejting itekako utječe naša pozicija partnera u vladi, kao i politička scena na kojoj se učestalo pojavljuju nove stranke. HNS se treba vratiti politici i propagirati svoje politike i temeljne vrijednosti. Tu smo se malo izgubili.
Strahujete li od Čačića i njegovih spavača u Saboru?
-Ratko Čačić će očito formirati svoje politike i stranku. Zasad ne vidimo da će promovirati nove ljude i ideje. Život stranke čine ljudi koji dolaze i odlaze, ali HNS, koji ima više od 40.000 članova, to ne destabilizira. R. Čačić ide svojim putem koji nije put HNS-a.
Vijesti iz medija
