„To je zakon koji uključuje, a ne isključuje, koji različitost tretira na jedan inkluzivan, opet ću reći – ljudski način. Ništa manje, ali niti više od toga. To provodimo i provodit ćemo“, istaknuo je premijer Milanović dodavši da se isto odnosi na novi kurikulum obrazovanja u školama.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić predstavivši Konačni prijedlog zakona o radu podsjetio je pritom da je reforma radnog zakonodavstva jedna od mjera koje je Europska komisija predložila u preporukama za Republiku Hrvatsku, u okviru Europskog semestra, a kojima je cilj smanjenje segmentacije radnika na tržištu rada te fleksibilizacija sustava radnih odnosa. Naglasio je da su posljedice gospodarske krize nametnule potrebu poduzimanja određenih reformi koje trebaju sanirati loše stanje na tržištu rada, visoku stopu nezaposlenosti te visok udio sive ekonomije i nezakonitog rada. Ministar Mrsić izvijestio je da su pregovori sa socijalnim partnerima o novom tekstu zakona trajali godinu i pol dana. „Iako se nije uspjelo postići suglasje o cjelokupnom tekstu zakona, zahvaljujem im na trudu i uloženom vremenu kako bi zakon bio što bolji i primjereniji našem tržištu rada“, kazao je. Izrazio je uvjerenje da su prava u novom zakonu o radu uređena u korist i radnika i poslodavaca „Vjerujem da će izmjene koje donosi novi zakon osigurati zaštitu radnika, ali i omogućiti fleksibilniji radni odnos i mogućnost lakšeg i bržeg reagiranja na dinamičnom tržištu rada“, rekao je ministar Mrsić i nastavio: „Cilj zakona je sačuvati radna mjesta, smanjiti troškove rada, osigurati radnicima radno mjesto, smanjiti rad na crno, pojačati prevenciju te smanjiti represiju poslodavcima u odnosu na nepoštivanje propisa koji su manje društveno štetni te jasnije urediti kolektivne radne odnose“.
U odnosu na Prijedlog zakona o radu, u ovaj su Konačni prijedlog zakona unesene sljedeće izmjene: izmijenjene su i dopunjene odredbe koje se odnose na ustupljene radnike; izmijenjen je institut rasporeda radnog vremena, na način da radnik u tjednu može raditi najduže do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad (iznimno kada je to ugovoreno kolektivnim ugovorom radnik može raditi do šezdeset sati tjedno); izmijenjene su odredbe o dnevnom odmoru; dopunjene su odredbe o ustupanju radnika povezanom društvu; omogućen je dopunski rad radnika u najdužem trajanju do 8 sati tjedno i do ukupno 180 sati godišnje. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je da je intencija zakona o radu omogućiti više poslova.
„Nakon gotovo dvadeset i tri godine od rata, ovo je prva Vlada koja se uhvatila u koštac s ovom teškom, zahtjevnom i vrlo osjetljivom problematikom“, istaknuo je ministar branitelja Predrag Matić obrazlažući Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, dodavši da se zakon pripremao duže vrijeme. „A da smo napravili dobar posao, potvrda su zaključci konferencije održane u Londonu gdje smo se uvjerili da su naše ideje i ugrađena razina zaštite žrtava ispred međunarodne prakse“, naglasio je ministar. Predmetnim Prijedlogom zakona propisuje se sljedeće: definira se seksualno nasilje u Domovinskom ratu te se regulira utvrđivanje i priznavanje statusa osobama koje su to nasilje proživjele; osiguravaju se različiti oblici pomoći kroz Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata; osnažuje se postojeći institut psihosocijalne i zdravstvene pomoći koja se danas provodi putem centara za psihosocijalnu pomoć, regionalnih centara za psihotraumu, civilnih udruga i sl.; osiguravaju se prava na obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje žrtvama koje to pravo nemaju, omogućavaju im se redovni, godišnji liječnički sistematski pregledi, smještaj u Veteranske centre, te besplatna pravna pomoć oko ostvarivanja pravne zaštite, stvaraju se temelji za ostvarenje novčanih prava kao vida reparacije te se određuje osnivanje fundacije za isplatu novčanih prava.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola. „To je od onih zakona koji su svjetonazorski, ali ne revolucionarni. Koji nas usklađuju, ne forme radi, nego sadržajno s onim što već postoji u mnogim zemljama EU, onim zapadnijim – recimo to tako, ali u okviru nekakvog prosjeka“, kazao je predsjednik Vlade Milanović. Izrazio je uvjerenje da se radi o zakonu koji nikoga ne vrijeđa. „To je ljudski zakon, zakon koji uključuje, a ne isključuje, koji različitost tretira na jedan inkluzivan, opet ću reći – ljudski način. Ništa manje, ali niti više od toga“, istaknuo je. Premijer Milanović dodao je da se isto odnosi na novi kurikulum obrazovanja u školama. „To provodimo i provodit ćemo, a pred nama su još ozbiljniji zadaci od toga, koji se ne tiču svjetonazora, nego se tiču održivosti sustava i kvalitete i konkurentnosti koju ćemo dati svojim građanima i svojoj djeci“, zaključio je predsjednik Vlade. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako Konačni prijedlog zakona održava realni društveni kontekst u kojem se nalazi Republika Hrvatska u pogledu odnosa prema položaju istospolnih zajednica u hrvatskom društvu. „Konačni prijedlog zakona jasno odražava svijest da je potrebno sveobuhvatno regulirati položaj istospolnih zajednica kako bi se uklonile postojeće prepreke njihovoj društvenoj jednakosti te ispunile navedene ustavne i europske pravne obveze“, dodao je ministar. Pojasnio je i kako ovaj zakon odražava i obvezu jednakog dužnog poštovanja prema svim građanima kako u izjednačavanju istospolnih zajednica s pravima priznatim heteroseksualnim zajednicama, tako i na razini simbolike kao što je, na primjer, način i postupak sklapanja životnog partnerstva. Ministar Bauk podsjetio je i na činjenicu da dobar dio građana ima određenu bojazan ili skepsu u pogledu značajnih intervencija u način na koji je tradicionalno uređen obiteljski život u hrvatskom društvu. „Bez obzira smatra li netko takav stav utemeljenim ili ne, činjenica je kako se radi o legitimnom demokratskom pravu na drugačije mišljenje. Demokratski kompromis očituje se u tome da se uvodi institucija životnog partnerstva kao forma zajedničkog života istospolnih osoba, a da institucija braka i dalje ostane ograničena na zajednicu heteroseksulanih osoba“, pojasnio je. Dodao je kako je u tom smislu osigurana jednakost prilika u pogledu praktičnih stvari za hetero i istospolne zajednice, a razliku u njihovoj formi odražavaju različite tradicije izgradnje zajedničkog života. Govoreći o razlikama koje postoje u pogledu prava, ministar Bauk je rekao da se one, u prvom redu, odnose na položaj djece. „Najveća razlika je u samom nazivu instituta – brak, što je sada i ustavna odredba i zajednica dviju osoba istog spola, zakonom uređena, koja nema pravo na posvajanje djece“, dodao je i naglasio: „Vjerujem da je ovo zakon koji će manjini donijeti nešto bolje, a većini neće donijeti ništa gore“.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, kojim se, prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, uvodi ravnoteža između ovrhe kao „surovog i hladnog mača sustava“ i mehanizama za zaštitu građana koji u situaciju ovrhe nisu došli svojom krivnjom. Govoreći o novinama, ministar je naveo vraćanje instituta opomene, odnosno obveze da se građane upozori da će nad njima biti uvedena ovrha. Izvijestio je da se skraćuju i uvode čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti moraju provoditi pred sudovima, a uvode se i vijeća pred prvostupanjskim sudovima kako bi se što više takvih predmeta rješavalo u prvom, a ne u drugom stupnju. Posebno je istaknuo da se javnim bilježnicima ujedno uvodi obveza da rješenje o ovrsi dužnicima moraju proslijediti u roku 30 dana, da se ne bi, kao dosad, događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena. Ovrhe se oslobađaju neki prihodi, poput darova za djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce se oslobađa obveze da knjigovodstveno provode ovrhe na plaće.
Obrazlažući Odluku o donošenju plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić pojasnio da se Plan intervencije donosi kako bi se ispunila obveza propisana Uredbom 994/2010. Parlamenta i Vijeća, a koja uređuje postupke i mjere za uklanjanje i sprečavanje negativnih posljedica o funkcioniranju države u slučaju kriznih stanja u samoj opskrbi plinom.
Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš predstavila je Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Kazala je da riječ je o programu energetske obnove s detaljnom analizom, koji je izrađen sukladno direktivi EU. „Ono što je karakteristično za naš prostor je da imamo dvije klimatske zone koje su izrazite –mediteranska i kontinentalna, i tako je ovaj program i strukturiran. Da se vidi razlika koju imamo i razlika koju je potrebno napraviti“, kazala je. Pojasnila je da su ovim programom definirani i načini kako smanjiti potrošnju energenata, fosilnih goriva i električne energije. Ministrica je navela da je, osim energetskih troškovnih i emisijskih ušteda, bitna i indirektna i direktna korist. „Direktna korist bit će u direktnom zapošljavanju građevinskog sektora, a indirektna u poticanju industrije građevinskog materijala, prvenstveno u proizvodnji određenih instalacijskih energetskih sustava, uređaja te njihovih dijelova“, zaključila je ministrica Mrak Taritaš.
Pisane vijesti
