Projekt izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice novi ministar zdravlja i bivši ravnatelj HZZO-a prim. dr. Siniša Varga smatra temeljnim preduvjetom za financijsko ozdravljenje hrvatskog javnog zdravstva.
Projekt izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice novi ministar zdravlja i bivši ravnatelj HZZO-a prim. dr. Siniša Varga smatra temeljnim preduvjetom za financijsko ozdravljenje hrvatskog javnog zdravstva. Razgovarali smo 72 sata nakon njegova službenog imenovanja u Grožnjanu, gdje je ministar prvi put na tribini i okruglom stolu u sklopu tečaja Mediji i zdravlje javno govorio o ostalim prioritetima i prvim koracima na novoj funkciji.
Počnimo od pacijenata, mogu li se nadati kraćim listama čekanja?
- Nismo zadovoljni dosadašnjim načinom rada odjela u Ministarstvu koji je bio zadužen za taj posao i tu ovlast ćemo prenijeti na HZZO, da bi 2.400 radnika, kao velika vojska, analizirali pacijenta po pacijenta, doktora po doktora, sestru po sestru, vidjeli gdje šteka i gdje nastaju liste čekanja. To želimo suzbili u vrlo kratkom roku.
Hoće li poskupjeti participacije osiguranicima koji ne plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje?
- U idućih godinu dana ne planiramo dirati u participacije. Ono o čemu se može razgovarati je gornji limit godišnje participacije, koji je sada 2.000 kuna, a mogao bi se povisiti na 3.000 kuna, kako je nekad i bilo. Međutim, ako dođe do povećanja gornjeg limita participacije, neće se dirati cijena police dopunskog.
Doprinos koji se izdvaja iz plaća za zdravstvo prije dvije godine smanjen je s 15 na 13 posto, a od 1. svibnja ove godine opet vraćen na 15 posto. Ima li rezultata?
- Problem je što ta razlika između 13 i 15 posto, koja u ovoj godini iznosi 1,8 milijarda kuna, ne dopire do zdravstvenog sustava. Dapače, rebalansom državnog proračuna sredstva su nam smanjena za 710 milijuna kuna, što je samo generator novih dubioza i dugova i iziskuje nove sanacije u budućnosti, a to je ono što hoćemo izbjeći izlaskom iz riznice. Planiramo, međutim, ukinuti doprinos za zdravstvo umirovljenicima.
Bez obzira na visinu mirovine?
- Da, želimo svim umirovljenicima vratiti kako je bilo prije uspostave tih dodatnih nameta na mirovine, negdje 2009., 2010. godine.
Bolničkim liječnicima ste najavili ukidanje smjenskog rada, povratak dežurstava i pripravnosti. Kada bi to i zakonski moglo stupiti na snagu?
- Tijekom lipnja to moramo riješiti. Treba vidjeti iziskuje li to promjenu zakona ili je dovoljan naputak Ministarstva kako da bolnice, naročito one u sanaciji, urede odnose između smjenskog rada i dežurstva. Naime, zakonske odredbe su prilično jasne i u skladu s europskom legislativom, to se mora poštovati.
Što to znači, jeste li ili niste za ukidanje smjenskog rada?
- Jesam, ali moramo poštovati sve zakonske odredbe i po pitanju dopunskog rada, odnosno prekovremenih sati. Ako to bude iziskivalo hitne zakonske promjene, ići će u Sabor po hitnom postupku.
Za dogradnju pulske Opće bolnice konačno je zatvorena financijska konstrukcija, neki dan dobivena su jamstva Vlade i za drugo kreditno zaduženje, ono kod HBOR-a. Što mislite o tom projektu?
- Apsolutno ga podržavam. Pula i čitava Istra predugo su čekali izgradnju nove bolnice. Oni koji su dugo u ovome, znaju da sam načelno podržavao ideju da se nova bolnica gradi u krakovima Istarskog ipsilona, dakle u Kanfanaru, a ne u Puli. Svima je jasno zašto, ali odluka je donesena i bolnica će se graditi u Puli. Pulska bolnica u svom sadašnjem obliku uistinu jedva da može primati pacijente, i infrastrukturno, i po pitanju opreme, i svega ostalog. Na sreću, zdravstveno osoblje je vrlo kvalitetno i jako dobro radi u danim okolnostima.
Osim pulske bolnice, vaš prethodnik ministar Ostojić među prioritete uvrstio je i izgradnju bolnice u Rijeci, potpisan je i ugovor o privatno-javnom partnerstvu. Podržavate i taj projekt?
- Bio sam prisutan na izlaganju o arhitektonskim rješenjima za novu bolnicu u Rijeci i znam prilično o tome. Činjenica je da su nam potrebni ili privatno-javno partnerstvo, ili strukturni fondovi EU-a jer danas još rijetko koja moderna europska država u takve velike infrastrukturne investicije ide vlastitim proračunskim sredstvima.
U Zagrebu je golema koncentracija i bolnica i najsuvremenije medicinske opreme i najboljih specijalista. Jeste li pobornik decentralizacije zdravstvenog sustava?
- Dva su ključna projekta Svjetske banke koja je u zadnje dvije godine provodilo Ministarstvo zdravlja – masterplan bolnica i dugoročno planiranje kadrova u zdravstvu. To su dva usko povezana dokumenta, a to znači da u zemlji koja je relativno mala i s relativno malo stanovnika nemamo dobro raspoređene niti zdravstvene ustanove, niti zdravstveno osoblje. Veliki sam pobornik da se svi poslovi obavljaju na najnižoj mogućoj razini i tek po potrebi dižu na višu razinu. To znači da se niskodiferentni medicinski postupci, poput operacija mandula, kile ili žučnih kamenaca, što više obavljaju u općim bolnicama, a visokodiferentne operacije, recimo tumora, u kliničkim bolničkim centrima. Na taj način rasterećujemo vrhunsku medicinu, a dajemo puno posla općim bolnicama što im osigurava ekonomsku opstojnost.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti uveli ste novi model koncesijskog ugovaranja. Kakvi su rezultati?
- Ponosni smo na novi model ugovaranja koji smo predložili, a struka prihvatila. Danas imamo više od 95 posto svih obiteljskih liječnika i doktora stomatologije, ginekologa i pedijatara ugovorenih na primarnoj razini, a mogli su birati između starog i novog modela. Rezultati su vidljivi – smanjen je pritisak na specijalističku zdravstvenu zaštitu, na laboratorije, pametnije se propisuju lijekovi i stvaraju uštede pa smo mogli skupe pametne lijekove za liječenje karcinoma bubrega, sarkoma, melanoma... staviti na listu lijekova. Prepoznati smo i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji: njihov ured u Barceloni koji se bavi financiranjem sustava zdravstva, hrvatski model ugovaranja primarne zdravstvene zaštite kao vrlo uspješan predlaže ostalim europskim državama.
Jesu li ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dovoljno opremljene za sve više dijagnostičkih postupaka i pretraga koji se sa specijalističke spuštaju na primarnu razinu?
- S obzirom da smo dijapazon usluga koje obavljaju primame ordinacije povisili s 15 na 170 usluga, liječnici su prepoznali svoju ulogu u sustavu zdravstva i velika većina njih kupila je EKG aparate, spirometre, oksimetre, mjerače glukoze u krvi... Naše ordinacije primarne zdravstvene zaštite puno su bolje opremljene u zadnjih godinu dana. Jedino još čekamo domove zdravlja jer je velik nesrazmjer između opremljenosti koncesijskih i ordinacija u vlasništvu županija. Vjerujemo da će i županije prepoznati važnost primarne zdravstvene zaštite na svojim terenima da bi smanjile pritisak na svoje županijske bolnice.
Istrane s pograničnog područja uz Sloveniju zanima zašto se još ništa nije dogovorilo sa susjedima da i hrvatski osiguranici, koji su samodoprinosom sudjelovali u izgradnji bolnice u Izoli, mogu koristiti njihove usluge i kad nisu hitnoće u pitanju.
- Znam sve o tom problemu i vjerujem da će nova ekipa u Ministarstvu zdravlja do kraja godine imati rješenje ne samo za izolsku, već i za bolnicu u Mostaru koja je također građena hrvatskim novcem. Isto tako bismo u sjevernom dijelu istočne Slavonije imali određene sporazume s bliskim bolnicama u Mađarskoj. Osiguranicima u pograničnim područjima koja su udaljena od hrvatskih bolnica moramo poboljšati dostupnost zdravstvene zaštite.
Masteplan bolnica tek je usvojen na Vladi, a već je na reviziji. Što u njemu mislite mijenjati?
- Nema dokumenta koji ne može pretrpjeti izmjene i dopune. Ne mogu konkretno reći što će se mijenjati. Ministar sam tek kratko i u tom vremenu smo pokrenuli tim ljudi koji vrši reviziju Masterplana, dokumenta od 1.800 stranica.
Hoćete li imati više političke hrabrosti od svojih prethodnika i zatvoriti neke bolnice? Svima je ipak jasno da postojeći sustav nije financijski održiv.
- Dugo se govorilo da je velika nesreća što imamo bolnice paviljonskog tipa. U današnjim ekonomskim okolnostima i političkom okruženju vrlo je teško da bi došlo do zatvaranja bilo koje bolnice. Međutim, itekako ima prostora za zatvaranje pojedinih paviljona unutar bolničkih kampusa. Na taj način može se smanjiti utrošak energije, postići veća koncentracija osoblja na jednom mjestu što daje podršku i smjenskom radu tamo gdje se može organizirati. Imamo previše cigli i crepova za broj stanovnika i za bolesti od kojih boluju, to troši jako puno novca, a on nam je itekako potreban za kirurški ugradbeni materijal, lijekove, neposredno liječenje pacijenata.
Neki uz vas vežu amerikanizaciju i privatizaciju javnog zdravstva, s obzirom da ste bili savjetnik Svjetske banke za reformu hrvatskog zdravstva.
- To su posve neutemeljene, čak i uvredljive optužbe. Kao socijaldemokrat apsolutno sam oponent bilo kakvih primisli da bih bio protiv javnog zdravstva i sustava solidarnosti. Načelo svih 28 članica EU-a su sustavi zdravstva bazirani na solidarnosti, tako da je tvrdnja da bih ja ili bilo tko drugi u hrvatskom zdravstvenom sustavu bio za uvođenje amerikanizacije bilo gdje u Europi deplasirana je i neutemeljena objeda.
Razgovarala: Duška Palibrk
Vijesti iz medija |
Govori i izjave |
Zdravlje
