Dežurni Vladin optimist Branko Grčić i u danima prve godišnjice članstva u EU još vjeruje u gospodarski oporavak do kraja njihova mandata, a razloge za optimizam u drugoj, trećoj i svakoj daljnjoj godini članstva nalazi u dobroj iskoristivosti fondova EU, znatno boljoj od prethodnika, ali još više u rastu izvoza, industrijske proizvodnje i oporavku najpogođenijih krizom - malih i srednjih poduzetnika, za koje Finini podaci pokazuju da stoje mnogo bolje od velikih tvrtki. Podlogu za takav oporavak, tvrdi, stvorila je upravo ova vlast.
• Godina je dana od učlanjenja u EU. S obzirom na to da smo ušli u najgore moguće vrijeme, ima li uopće pozitivnih učinaka članstva?
- U prvoj godini članstva, posebice u ekonomskom okružju kakvo je bilo u trenutku našeg ulaska u EU, ne može se očekivati velik pozitivni učinak. Porezni su prihodi s jedne strane manji zbog drukčijeg obračuna PDV-a na uvoz, smanjenja carinskih prihoda, negativnog utjecaja zbog promijenjenih vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama CEFTA-e, a s druge strane zbog obveza uplate novca u proračun EU. Pitanje je koliko su naše tvrtke uspjele iskoristiti pogodnosti jedinstvenog tržišta. Čini mi se da posljednji pokazatelji o rastu izvoza i industrijske proizvodnje mogu biti ohrabrenje da će budućnost donijeti vidljive pozitivne učinke. Uostalom, imali su ih sve nove zemlje članice, ali uz mnogo truda, prilagodbi i strpljenja. Kod izravnih financijskih učinaka, odnosno transakcija, zabilježili smo pozitivnu razliku.
Važno je da ipak nismo neto uplatitelji u proračun EU.
• Slabo smo iskoristili pretpristupne fondove, kako stoje stvari sa strukturnima? Kakva je iskorištenost, ne u odnosu na prethodnu vlast, već u odnosu na ukupni novac koji nam je na raspolaganju?
- Htjeli ili ne htjeli,
činjenica je da je u mandatu ove vlade učinjen golem pomak u korištenju EU fondova. Iz oporbenih redova neprestano pokušavaju umanjiti te rezultate, a dovoljno je reći da smo početkom 2012. bili na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, danas smo na 78 posto. Kada pretpristupnim fondovima prve generacije i IPA-e dodamo i strukturne instrumente,
podaci Nacionalnog fonda pokazuju da smo ugovorili milijardu eura ili 65 posto svih sredstava na raspolaganju, a isplatili smo 653 milijuna ili 42 posto. Sve započete projekte za razdoblje 2007.-2013. možemo realizirati do kraja 2016., pa će se tek onda moći govoriti o konačnom rezultatu.
• Strukturni su fondovi, za razliku od pretpristupnih, manje namijenjeni državi, više realnom sektoru, koji je efikasniji od države... pa u čemu je problem?
- Nije baš tako. U prvim godinama članstva najveći dio novca i dalje će ići u infrastrukturne projekte iza kojih stoji središnja i lokalna država. Ako pratite natječaje koji se objavljuju na središnjem državnom portalu strukturnifondovi. hr, lako možete vidjeti da su proteklih mjeseci objavljeni natječaji za velike infrastrukturne projekte i sheme dodjele nepovratnih sredstava. Dio ugovora na temelju tih natječaja i poziva za grant sheme već je potpisan, za dio njih potpisivanje se očekuje u idućim mjesecima. Sve ide svojim tijekom. Postoji i niz manjih projekata koji se provode kao i onih koji se pripremaju za iduće financijsko razdoblje. Dakle, jedno su priče oporbenih kritičara koji sami, kad su bili na vlasti, nisu pripremili dovoljno projekata za financiranje iz fondova EU, a drugo stvarno stanje na terenu i podaci Nacionalnog fonda. Uz to, ova vlada ulaže napore i sredstva u pripremu projekata za godine pred nama. I to je naša odgovornost i zadaća, a danas bi bilo mnogo lakše da su se i naši prethodnici tako ponašali.
• BDP je u padu i u prvome kvartalu ove godine. Je li to razlog što investicije više nisu glavna orijentacija?
- A što bi uopće osim investicija moglo biti u Vladinu fokusu. Pritom ne mislim samo na javne investicije, već prije svega na stvaranje uvjeta za promjenu trenda u kretanju privatnih ulaganja.
Imamo već neke pokazatelje o rastu poduzetničkih ulaganja nakon pet godina recesije i mrtvila. Prednjače male tvrtke. No ipak, u ovom trenutku glavni doprinos BDP-u dolazi od oporavka izvoza, što je najviše rezultat oporavka naših vanjskotrgovinskih europskih partnera. Nažalost, to nije bilo dovoljno da bi BDP rastao u prvom kvartalu na godišnjoj razini. Ali bar imamo pozitivnu stopu u odnosu na kraj 2013. U idućim kvartalima vidjet ćemo hoće li se taj trend stabilizirati i možemo li napokon utvrditi preokret i početak oporavka. Kad je riječ o privatnim investicijama, već sam govorio da je njihov pad temeljni uzrok krize, kao što je njihov rast ključ oporavka. Raznim aktivnostima na rasterećenju gospodarstva, smanjenju parafiskalnih nameta, poboljšanju poslovne klime, zakonskim poticajima ulaganja činimo sve da privučemo investitore.
Agencija za investicije i konkurentnost u svom portfelju ima 90-ak projekata vrijednih oko sedam milijardi eura. Jednako tako za zakonske poticaje ulaganja javilo se više od 300 poduzetnika.
Realizacijom tih investicija otvorilo bi se oko 25 tisuća novih radnih mjesta. Finini podaci o poslovanju 101 tisuće poduzetnika pokazuju da su oni 2013. u odnosu na 2012. povećali svoju investicijsku aktivnost za 14 posto, a i država je zadržala otprilike istu razinu kao u prethodnoj godini.
• Je li imalo pomogla ideja da svaki investitor dobije 'pratnju' koja će 24 sata na dan za njega krčiti šumu birokracije?
- Svaka ideja da se investitorima olakša put do realizacije investicije je dobrodošla. Agencija za pomoć investitorima zaista dobro radi, ali kapacitet agencije nije dovoljan. Morat ćemo više uložiti i u ljude te promidžbu investicijskih mogućnosti.
• Čini se da vlast još ide linijom manjeg otpora, pa umjesto da napokon sredi cijelu birokraciju - investitorima dodjeljuje 'štaku'. Gdje je to polučilo stvarni rast investicija?
- Točno je da na svim razinama moramo ubrzati, kako strukturne reforme, tako i sve druge aktivnosti koje donose boljitak građanima i jednostavnije poslovanje gospodarstvu. Izloženi smo velikoj konkurenciji susjeda u regiji kada je riječ o odabiru odredišta za inozemne investitore. Mi se reformiramo, a susjedi još brže i radikalnije. U nekim smo segmentima imali i lošiju startnu poziciju, primjerice nekonkurentna cijena rada, pa ćemo i svoju strategiju morati prilagoditi takvim okolnostima. A to znači više se orijentirati na kvalitetu, veću produktivnost i ulaganja koja sa sobom nose višu dodanu vrijednost.
• Premijer u posljednje vrijeme sve više govori o izvozu. Nije li prekasno za takav zaokret?
- Da razriješimo neke dileme. Nema komponente BDP-a koju bi trebalo u određenom vremenu preferirati ili zanemariti. Ali ono što je najviše uništeno u krizi jesu investicije. Odmah iza toga su industrijska proizvodnja i izvoz te posebno teško stanje građevinskog sektora koji se nije počeo oporavljati. Svemu tome treba posvetiti pozornost, jačati konkurentnost tih sektora i gospodarstva u cjelini.
Akcijskim planom koji je Vlada nedavno prihvatila naglašavamo važnost izvoza i nudimo mjere za poticaj jačanja izvoza.
• Kakve su procjene kretanja BDP-a do kraja mandata i na temelju čega su donesene?
- Znate da smo u proceduri prekomjernog deficita. Donijeli smo Program konvergencije, Nacionalni program reformi, imamo preporuke Europske komisije, niz mjera radi pokretanja rasta i fiskalne konsolidacije. Proračunski manjak moramo svesti u zadane okvire, a u kontekstu svih tih mjera je i kretanje BDP-a. U ovoj godini očekuje se zaustavljanje negativnog trenda, u 2015. projiciran je rast od 1,2 posto te u idućim godinama od 1,3 i 1,5 posto.
U kratkom roku pokretač oporavka bit će izvoz. Nadamo se da će rasti i investicije. Kad je riječ o osobnoj potrošnji, oporavak će ovisiti o stvaranju novih radnih mjesta i povećanju raspoloživog dohotka, a fiskalna konsolidacija i reduciranje javne potrošnje u iduće tri godine sigurno neće pozitivno pridonositi BDP-u. No neke se stvari jednostavno moraju odraditi. 'Žrtve' u kratkom roku trebale bi otvarati perspektivu rasta u srednjem i dugom roku.
• Unatoč proceduri prekomjernog deficita sav se trud i dalje grupira na prihodima, rashodi se još ne diraju. Kako ćete uravnotežiti proračun ako neće biti novih poreza niti mijenjanja visine stopa?
-
U mandatu ove vlade neće biti novih poreza ni za građane ni za tvrtke, a mjere fiskalne konsolidacije su i na prihodnoj i rashodnoj strani. Otprilike pola-pola. Čak bih mogao reći da indikatori s početka ove godine pokazuju da će veći doprinos konsolidaciji biti na strani rashoda s obzirom na to da imamo određene probleme s prihodovnom stranom proračuna. Jednako tako, sve više pozornosti morat ćemo posvetiti strukturi i efikasnosti proračunskih rashoda.
• Ipak, govori se o smanjenju PDV-a na prehrambene proizvode?
- S obzirom na stanje i kretanje prihodovne strane proračuna i posebno prihoda od PDV-a morat ćemo jako dobro razmisliti o bilo kakvim promjenama tog tipa u kratkom roku. Mislim da ćemo se strogo držati mjera predviđenih Programom konvergencije.
• Nije li to dobra ideja s obzirom na to da potrošnja pada?
- Ma ideja je super, no je li provediva u ovome trenutku? Eto, i od oporbe slušamo kako bi oni smanjivali poreze, a da nitko od njih ne kaže kako će u tom slučaju osigurati održivost proračuna. Da, u dugom roku svi ćemo poduprijeti takve ideje. Pogledajte Talijane. Najprije su stabilizirali javne financije, prošli kroz EDP proceduru i sada razmišljaju kako iskoristiti novu situaciju za porezna rasterećenja i poticaje potrošnji. Drukčije neće ići ni kod nas, nerealno je.
• Da država ne zna kako bi sve držala pod kontrolom, pokazuje i primjer 'outsourcinga'. Najprije se digne ruka 'za', a zatim za 'ne'. Zašto?
- Istina je da se pod pojmom 'outsourcinga' od početka krije reforma dijela javnog sektora koja bi na kraju trebala povećati efikasnost pružanja različitih usluga i ostvariti moguće uštede. Pritom je razmatrano nekoliko modela, od kojih je 'outsourcing' samo jedan.
Dakle, nije Vlada odustala od reforme kao takve, već je umjesto modela 'outsourcinga' izabrala drugi - 'spin-off'. Nastavljamo raditi na detaljima tog modela i javnost ćemo vrlo brzo izvijestiti u kojem smjeru i na koji će način reforma ići dalje.
• Svejedno se stječe dojam kao da su sve ideje testirane probnim balonima u javnosti, pa tek onda i u zakonima...
- Ako mislite na spomenutu reformu, onda to doista nije bio slučaj. U Vladi se već dugo razgovara o tome, napravljene su ozbiljne analize sustava, definirani gabariti mogućih reformi, ponuđeno nekoliko različitih modela, ministarstva su se izjasnila većinom za model 'spin-off' i sada idu sljedeći koraci... Nimalo jednostavan posao, a posebno uz pritisak dijela javnosti koja je obično deklarativno za promjene i reforme, a kada reforme pokucaju na prag, onda činimo sve da zadržimo 'status quo'. To je naš problem i s time ćemo se suočavati i dalje.
razgovarala: Gordana Gelenčer
Vijesti iz medija |
Govori i izjave |
Ekonomija
