Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar pozornost javnosti privukao je i prije nego što je u Saboru potvrđen za ministra. Ne samo činjenicom da je riječ o novoj osobi u Vladi već i izjavama o nekim od, za njegova prethodnika Željka Jovanovića, ključnih projekata poput građanskog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Prije ulaska u Vladu Mornar je izgradio uspješnu znanstvenu karijeru. Redovni je profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva na kojem je bio i dekan. Ni poslovi iz resora Ministarstva kojega odnedavno vodi nisu mu strani: bio je član, zatim i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, član Povjerenstva za provedbu državne mature te član Povjerenstva za provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
• Tema koja je obilježila prve dane vašeg mandata je građanski odgoj i obrazovanje. Uvodi li se od jeseni kako je bilo najavljeno prije nepuna dva mjeseca iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili ne?
- U nekom obliku će se sigurno uvesti. Ja apsolutno jesam za građanski odgoj, te teme su dobre. Međutim, za uvođenje kako je planirano postoje izvjesne prepreke. Najveća prepreka koju vidim mirnom, održivom uvođenju građanskog odgoja jest u Zakonu gdje piše da djeca u osnovnoj školi smiju sjediti šest sati. Ako uvedemo dodatni predmet negdje ćemo morati uzeti: sat hrvatskoga jezika, matematike, likovnoga ili tjelesnoga odgoja? Negdje ćemo satnicu morati umanjiti kako bismo poštovali ovu odredbu.
• Za uvođenje građanskog odgoja u šesti razred ne morate ništa skinuti.
- Za uvođenje u šesti ne moramo, ali što onda?
• Onda imate godinu dana da promijenite Zakon.
- Da promijenimo Zakon zato da bismo djeci povećali satnicu. Krasno! Moj stav i stav s kojim se slažu baš svi ljudi s kojima sam dosad razgovarao jest da su djeca ionako preopterećena. Prvenstveno treba rasteretiti tu djecu nepotrebnih sadržaja. Trenutna situacija u cijelom sustavu obrazovanja je takva da nastavnici imaju po nekoliko tema koje moraju obraditi na pojedinom satu, na sljedećem satu već sljedeće teme. Nema vremena za vježbanje, za usvajanje, za shvatiti to što se uči. Rezultati su porazni. PISA rezultati su očajni, rezultati na državnoj maturi su katastrofalni. Meni je problem što djeca ne znaju preračunati inče u centimetre tisuću puta kompleksniji i s tisuću puta većim posljedicama za gospodarstvo ove zemlje nego hoće li se građanski odgoj uvesti kao zaseban predmet ili kao međupredmetni sadržaj.
• Neuvođenje građanskog odgoja može imati posljedice po društvo ove zemlje, a gospodarstvo je samo dio društva.
- Tko govori o neuvođenju? A nisam ni primijetio da sam loš građanin iako u školi nisam imao građanski odgoj.
• Ima još nešto više od četiri milijuna građana.
- Ima i ogromna većina su dobri građani.
• Što znači biti dobar građanin?
- Cijeniti ljude oko sebe, komunicirati s ljudima oko sebe, zauzimati se za svoja i tuđa prava i stajališta, utjecati na vlast kroz aktivizam...
• Građanski odgoj je dio Plana 21 i njegovo uvođenje u škole je dio tog plana.
- Mislim da plan 21 ne govori o načinu provedbe.
• Ne, ali u dokumentu »Pola puta« koji je napravljen na polovini mandata Vlade piše da će nakon dvije godine eksperimentalne provedbe građanski odgoj biti uveden u sve škole od jeseni 2014. godine.
- Normalno bi bilo da za eksperimentalnom provedbom nekog programa slijedi evaluacija kako je to napravljeno, vanjsko vrednovanje gdje se s »placebo« skupinom uspoređuju učenici koji su slušali građanski odgoj. Nakon što se tako nešto napravi vidi se je li to dobro napravljeno ili nije. Eksperimentalna provedba podrazumijeva evaluaciju na kraju provedbe.
• Određena istraživanja o znanju učenika koja su ukazivala na potrebu uvođenja su predstavljana.
- Ne govorim o tome treba li građanski odgoj uvesti ili ne. O tome uopće nema diskusije. Građanski odgoj ćemo uvesti. Točka. Istraživanja su otkrila da djeca ne shvaćaju što je to građanin, a je li napravljena evaluacija, testiranje učenika koji su učili taj građanski odgoj u eksperimentalnoj provedbi i uspoređen njihov uspjeh s učenicima koji ga nisu učili ili su ga učili na drugi način? Je li igdje objavljeno kakvi su rezultati javne rasprave o građanskom odgoju koja je pokrenuta?
• Ona je završena prije mjesec dana.
- Nisam još vidio rezultate.
• Sada ste ministar, na čelu ste institucije koja bi sve pristigle komentare na javnu raspravu trebala objaviti, potom ju obraditi i objaviti što se od toga prihvaća, a što ne.
- Jeste li ikada radili javnu raspravu?
• Ne. Znam da je to velik posao i to mi razumijemo, a vama je jasno da ne moram imati razumijevanja zato što je to velik posao.
- To je velik posao, imamo zabranu zapošljavanja a ja ne mogu i ne želim narediti ljudima da ne idu doma spavati. Ljudi u ovom Ministarstvu rade mnogo više nego što javnost percipira. Javnost, na žalost, ima percepciju državnih službi kao neradnika s velikim plaćama, a ni jedno ni drugo nije točno. Radimo najbolje što možemo. Čudim se svima koji očekuju da ću ja kao ministar, a danas mi je četvrti dan na tome poslu, odjednom riješiti apsolutno sve tekuće, goruće probleme. Njih ima mnogo i to neusporedivo značajnijih od građanskog odgoja.
• Jeste li svjesni da odluku o građanskom odgoju morate donijeti u roku od nekoliko dana.
- Jesam.
• Obuka nastavnika za taj predmet je već počela.
- Dobro je da ste načeli tu temu. U Zakonu piše da predmetnu nastavu u osnovnoj školi održavaju učitelji koji su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij odgovarajuće vrste. Tko su ti učitelji i kojim je aktom propisano koji su to odgovarajući studiji za držanje nastave građanskog odgoja? Trenutna je situacija takva da će predavanje građanskog odgoja pasti na one nastavnike koji ovaj čas nemaju punu normu. Hoće li ta takva nastava biti kvalitetna? Nadalje, nisam vidio udžbenik po kojem će se predavati, nisam vidio pozitivne recenzije za taj udžbenik, nisam vidio rezultate javne rasprave jer još nisu sistematizirani, a cijela javnost od mene očekuje da bez jasnih parametara brzo donesem odluku. Mislim da je odlučivati bez parametara jako opasno.
• Jest, samo što smo zaključili da imate malo vremena da odlučite.
- Zašto? Što će se suštinski dogoditi, hoće li naš BDP drastično pasti ako mi građanski odgoj uvedemo sljedeće godine?
• Ne moraju svi predmeti u školi imate veze s BDP-om.
- Samo preispitujem koje bi to bile katastrofalne posljedice ako se odgodi. Ali neće se odgoditi, mi ćemo to uvesti.
• Prije nego što ste postali ministar otvorili ste i temu zdravstvenog odgoja. Kazali ste da ćete zatražiti prijam kod kardinala Josipa Bozanića i nadbiskupa Želimira Puljića, predsjednika HBK. Jeste li zatražili prijam i kojih je, kako ste kazali »nekoliko rečenica«, sporno u programu?
- Zatražio sam razgovor, do njega još nije došlo. Nadam se da ću se s njima sresti sljedećih tjedana. Prije svega želim otvoriti dijalog, predočiti stajalište Ministarstva, saslušati njihovo mišljenje. Ono mi je značajno, crkva na ovim prostorima funkcionira 2.000 godina, vjernici čine značajan postotak nacije. Nije li značajan aspekt građanskog odgoja uvažavati i drukčije mišljenje? Ako je doista problem u formulaciji, u nekom konkretnom rodno-spolnom kontekstu, puno je manji problem dogovoriti se i razgovarati nego ići jednostrano.
• Neka druga formulacija može biti nekom drugom neprihvatljiva. Kao ministar nećete se moći prilagođavati svakome?
- To mi je jasno, ali kao ministar imam odgovornost da to što učinim bude prihvatljivo većini.
• Zdravstveni odgoj ne možete promijeniti, ako ćete mijenjati, za sljedeću školsku godinu.
- Opet, hoće li zdravlje nacije biti ugroženo ako se uvođenje četvrtog modula prolongira za sljedeću godinu, posebno zato što taj modul po svom sadržaju prije pripada građanskom odgoju?
• Ali zdravstveni odgoj je uveden, postoji odluka o tome. Ako želite nešto mijenjati u četvrtom modulu potrebno je pokrenuti cijelu proceduru koja se ne stigne obaviti do rujna.
- Što će se to pogubno po standard hrvatskih građana dogoditi ako se malo prolongira?
• Ništa.
- Točno.
• Zašto onda mijenjati i prilagođavati?
- Zato da se unaprijedi.
• Hoću reći da je zdravstveni odgoj uveden, za razliku od građanskog.
- I građanski odgoj će biti najesen uveden. Ponavljam: bit će uveden. Na neki od načina, tako da ne kršimo zakon, tako da ne nastane ustavna tužba jer je nekome omogućeno predavanje građanskog odgoja, a drugome nije s »tankim« obrazloženjem, tako da nećemo imati problema s udžbenikom koji još ne postoji, koji se neće stići tiskati, pa će biti objavljen samo u elektroničkom izdanju, što znači da će s pravom prigovarati oni koji nemaju računalo ili pisač.
• Mislite da je vaš prethodnik Željko Jovanović kada je prije dva mjeseca najavio uvođenje građanskog odgoja to sve skupa loše pripremio?
- Ne, ne želim reći da je to loše pripremio. Samo želim reći da u ovom trenutku nemam sve činjenice temeljem kojih to mogu odgovorno i bezrezervno na taj način pustiti na jesen u život.
• Nacionalna strategija obrazovanja je dokument koji je na čekanju. Prošao je dugotrajnu i opsežnu javnu raspravu, navodno je zaglavio negdje oko užeg kabineta Vlade. Kakva je budućnost tog dokumenta?
- On će vrlo skoro ići na usvajanje. Tom dokumentu svatko može naći neku zamjerku, imam ih i ja. Međutim, to je sigurno najkvalitetnija strategija koja je ikad dosad napravljena. Ona naglašava upravo ono o čemu govorim, a to su zastarjeli, neprilagođeni nastavni programi koje treba temeljito promijeniti, koji se neće temeljiti samo na činjenicama nego na funkcionalnoj pismenosti. Nova škola treba stvoriti osobe sposobne za cjeloživotno učenje.
• Kad očekujete usvajanje tog dokumenta?
- Uskoro, ne mogu precizno reći kada. Mogu reći da ću učiniti sve što mogu da to bude što prije. Ta strategija treba pokrenuti nešto što je puno značajnije i od građanskog i od zdravstvenog odgoja, a to je pitanje kurikuluma.
• Već ste govorili da želite pokrenuti promjenu kurikuluma. Vaš mandat će trajati godinu i pol, što će biti dalje ne znamo. Koliko je realno u godinu i pol pokrenuti priču o kurikulumu?
- Mislim da je realno. Već sam pokrenuo. Štogod se dogodilo po isteku mog mandata, ja neću dobro spavati ako nisam ništa radio. Mogao bih se postaviti na način »super, sad 18 mjeseci neću raditi ništa, a pisat će mi se da sam bio ministar«. Ali neću. Po meni realno je da se u godinu i pol naprave kurikulumi koji bi mogli za to vrijeme proći čak i javnu raspravu. Ako netko nakon toga odluči da to sve skupa nije dovoljno dobro, pa krene ispočetka, ja sam svoje napravio i pred sobom i javnošću bit ću miran.
• Znate da je to kompleksan, dugotrajan i mučan posao.
- I spreman sam se s tim uhvatiti u koštac.
• Novi kurikulumi ne mogu biti spremni za školsku godinu 2015/16.
- To ni ne očekujem. Vrlo rado ću sljedećem ministru, iz koje god stranke bio, pripremiti teren, sve što treba za uvođenje novih kurikuluma. Svjestan sam da se u 18 mjeseci oni ne mogu uvesti. Nakon javne rasprave, slijedi pitanje novih, možda digitalnih udžbenika, edukacije nastavnika. Tranzicija između osmogodišnje i devetogodišnje osnovne škole koja je predviđena Nacionalnom strategijom dugotrajan je proces.
• Što želite s novim kurikulumom, koja vam je osnovna ideja?
- Osnovna ideja je stvoriti osobe koja znaju misliti i koje neće samo reproducirati činjenice. Nećemo izbaciti činjenice, ali ćemo njihov broj značajno smanjiti. Pogledajte nastavni plan i program kemije za osmi razred. Ako se tamo preskoče triacilgliceroli, djeca koja tako završe osmi razred neće biti lošiji limari, novinari, glazbenici, pravnici. Oni koji će htjeti dalje učiti kemiju imaju srednju školu u kojoj će dopuniti ta znanja, a može ih se, valjda, i na fakultetu nešto naučiti. Problem je u tome što su u izradi kurikuluma glavnu riječ vodili ljudi iz akademskih krugova koji su imali poriv da skoro sve što znaju stave pred tu djecu.
• Kako ćete kadrovski popuniti ministarstvo, imate ispražnjena dva pomoćnička mjesta i mjesto zamjenika ministra?
- Svi koji su htjeli ostati su ostali. Radim na tome da se ekipiramo. Ta su mjesta sve prije nego atraktivna novcem, radnim vremenom, odgovornošću koja taj posao nosi, a i mnogima se treba zamjeriti. Taj posao je barem pet puta potplaćen u odnosu na ono što bi trebao biti. Plaća ministra je tek nešto veća od plaće sveučilišnog profesora, a količina posla i odgovornosti je neusporediva. Ono što dobiju ministar, predsjednik, premijer, nije dovoljno ni za naknadu za duševne boli koje trebate otrpjeti zbog svih, u većini slučajeva neopravdanih, napada.
• Niste morali biti ministar.
- Nisam morao, ali sam to prihvatio s jednim jedinim ciljem: da pokrenemo kvalitetne promjene koje će donijeti dobrobit na dugi rok.
• Ministar ste u koalicijskoj vladi, iz kvote ste SDP-a iako niste član stranke. Koliko ste bliski SDP-u ili njegovu svjetonazoru.
- Što smatrate pod tim svjetonazorom?
• Recimo liberalnu politiku kad je riječ o ljudskim pravima i slobodama i nekakav ostatak klasične socijaldemokratske politike kad je riječ o zaštiti radnika i utjecaju države na ekonomiju što znači ograničavanje liberalizma u ekonomiji.
- Što se ljudskih prava i sloboda tiče, jesam. O ekonomiji imam vlastito mišljenje. Prešli smo u liberalni kapitalizam prenaglo i bez kontrole i osjećamo posljedice. Nikad ne bih prodao HT, Inu, sve što se dosad prodalo.
• Bili ste protiv privatizacije?
- Protiv takve privatizacije. Da je profit HT-a ostao u Hrvatskoj, mogao je bitno popraviti našu ekonomsku situaciju. Umjesto toga mi uzimamo skupe kredite.
• Imate kredit?
- Imam, trebao mi je za završetak kuće koju sam gradio. Bilo bi dobro da je država zadržala te velike kompanije kao poluge razvoja. Najgore što sada možemo napraviti je početi prodavati šume, vode. To bi nas zbilja dovelo u ropski položaj, jer kod nas si nitko neće moći priuštiti Hrvatske vode, a netko iz svijeta bi možda mogao. To su moja osobna mišljenja, ali sad smo već prešli u domenu ministra gospodarstva.
• Dolazite iz svijeta koji nije politika. Koliko ste spremni postati političar? Vidjeli ste da je HNS reagirao na aktualnu raspravu o građanskom odgoju.
- Nisam spreman postati političar. Ministar jest politička funkcija, ali ja je shvaćam kao stručnu, koja ima mogućnost i odgovornost pokrenuti pozitivne promjene.
• Kako ćete to raditi bez jakih političkih mišića?
- Zasigurno teže, jer nemam stranku iza sebe. Nadam se, ipak, da ću od premijera imati potporu. Kada smo razgovarali bih li ja prihvatio ovu poziciju, što je za mene bilo zbilja iznenađenje, rekao mi je da očekuje samo da polako i uporno guram to što pričam.
• Poznate li premijera od ranije i je li rekao kako je došao do toga da vam ponudi mjesto ministra?
- Ne poznajemo se otprije, nismo nikada razgovarali prije toga. Rekao mi je da je o meni puno čuo i da mu se svidjelo to što govorim i ponudio mi je mjesto ministra. Moja je prednost u tome što ako me politika odbaci, vratit ću se tamo odakle sam došao, u akademsku zajednicu.
• Traju neki veliki projekti koje sveučilišta realiziraju uz pomoć Ministarstva i lokalne zajednice. Posljednjih godina dosta je investirano u kampus u Rijeci, a na redu je uređenje Borongaja kao kampusa zagrebačkog sveučilišta. Što će biti s ta dva projekta: s jedne strane je Rijeka, vjerojatno najdinamičnije sveučilište u Hrvatskoj u posljednjih petnaestak godina, a s druge strane je zagrebačko kao najveće i pred kojim je što se Borongaja tiče najveći izazov od urbanističkog do financijskog?
- Tu se vide razlike između riječkog, puno integriranijeg sveučilišta, gdje rektor ima mnogo veću moć, i zagrebačkog. Postoje projekti uređenja Borongaja, ali nisam siguran u volju fakulteta da se presele tamo. Kad sam bio kandidat za rektora i razgovarao s dekanima, pitao bih ih »biste li vi prešli na Borongaj«. Odgovor je uglavnom bio »ni slučajno«. Osim toga, za kompletno preseljenje svih fakulteta na Borongaj trebalo bi bar milijardu eura, a ne znam bi li to bilo pametno načiniti.
• Koliko vam je blizak Plan 21 i Program rada Vlade kojega trebate provesti?
- Strategija i poslovi koje smo započeli oko osuvremenjivanja su s time u skladu. Kvalitetniji sustav obrazovanja pokrenut će gospodarstvo. Htio bih urediti i neke odnose koji nisu sasvim uređeni danas, poput financiranja sveučilišta. Uvesti lump sum, odnosno cjeloviti iznos za sveučilišta.
• Bili ste dekan, biste li pristali na lump sum i jeste li svjesni kao ministar da se sveučilište, posebno zagrebačko, iznimno efikasno opire promjenama?
- Apsolutno bih bio za lump sum jer to otvara neslućene mogućnosti. Što se drugog dijela pitanja tiče, to je točno. Ići ćemo u promjene, ali bitke koje su unaprijed izgubljene ne kanim voditi. Nametati pravnu integraciju zagrebačkom sveučilištu u ovako kratkom roku je nemoguća misija.
Razgovarao Tihomir Ponoš
Vijesti iz medija |
Odgoj i obrazovanje
