Piše: Ružica Mikačić
Prvi gosti koji su već stigli u većem broju na proljetni odmor, naznačili su početak ovogodišnje predsezone. Hoteli se otvaraju, privatni smještaj obavlja zadnje pripreme, a vijesti s tržišta su takve da daju razloga za optimizam na pragu novog velikog turističkog posla koji je pred Hrvatskom. Koliko smo spremni, kakvo je stanje bookinga, na čemu još valja poraditi, pitanja su koja smo postavili prije Uskrsa
Veljku Ostojiću, ministru turizma, koji se nada boljem turističkom prometu i većoj zaradi od ove godine.
- Predsezona je počela prošlog vikenda. Kakav turistički promet očekujete s obzirom na to da je Uskrs dva tjedna ranije nego lani?
- Prema anketi koju je Ministarstvo turizma nedavno provelo među 38 najvećih turističkih tvrtki, u predsezoni možemo očekivati pozitivne rezultate turističkog prometa. Kada je riječ o travnju, on bi, prema sadašnjim pokazateljima, trebao biti na prošlogodišnjoj razini. Kao što ste rekli, uskrsni vikend je ove godine puno ranije nego prošle, kada su ga turisti nerijetko spajali s praznikom 1. svibnja, pa ih je teško uspoređivati. Termin ovogodišnjeg blagdanskog vikenda najsličniji je istom vikendu 2009. godine pa, uzmemo li u obzir sadašnje najave, ove bismo godine mogli očekivati bolje rezultate od onih ostvarenih te godine.
- Hoće li kalendarski raniji Uskrs značiti i veću “travanjsku rupu” do 1. svibnja kada se očekuje novi veći val gostiju?
- Prema najavama kojima sada raspolažemo s naših vodećih emitivnih tržišta, booking zasada ide dobro. Primjerice, njemački turoperatori su me izvijestili kako su gotovo svi u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježili porast predbilježbi za Hrvatsku u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kako ističu, ove godine očekuju veći broj njemačkih turista u Hrvatskoj. U ovu smo godinu ušli optimistično i u njoj očekujemo fizičko ostvarenje turističkog prometa na razini prošle godine, uz povećanje prihoda od 3 do 5 posto.
- Kakvo je stanje prodaje sada, koliko posto od ukupnih kapaciteta za sezonu je dosada već prodano? Kakav je booking za svibanj i lipanj? Koji su kritični termini ove sezone?
- Dosad je prodano otprilike dvije trećine ukupnih kapaciteta u organiziranim dolascima, a to nam je temelj za jedan umjereni optimizam za cijelu sezonu. Kumulativno gledano imamo bolji booking nego lani u isto vrijeme, a i individualni turistički dolasci prate taj trend zanimanja. Ono što je sada vidljivo jest problem zadnjih 20 dana lipnja koji se loše prodaju. Zato smo sredstva za udruženo oglašavanje produžili u namjeni do početka srpnja kako bismo potaknuli promet na kraju lipnja. Tržište je vrlo živo, stvari se mijenjaju iz mjeseca u mjesec i mi s cijelom strukom pratimo stanje i u hodu mu se prilagođavamo odlukama i pratećim aktivnostima. Mislim da bi na isti način trebale raditi i lokalne sredine.
- Kako Vi doživljavate činjenicu da je većina turističkih mjesta još ovih dana raskopana, s velikim komunalnim radovima i nespremna za prve goste? Dokle se Hrvatska može tako “švercati” u predsezoni, hoće li nam to gosti i dalje opraštati?
- Kada je riječ o građevinskim radovima, termin njihova izvođenja, odnosno zaustavljanja u nadležnosti je lokalnih samouprava. Idealno bi bilo kada bi građevinski radovi u turističkim središtima bili obustavljeni s početkom turističke sezone, odnosno od Uskrsa. No, moramo biti realni, postoje projekti koje zbog veličine i zahtjevnosti nije moguće dovršiti u tim rokovima. U obzir moramo uzeti i činjenicu da je velik dio tih radova vezan upravo uz unapređenje turističke infrastrukture, odnosno uz poboljšanje uvjeta za boravak turista. Ipak, treba biti svjestan toga da takvu eventualnu neugodnost gostu valja nadoknaditi nečim drugim. U protivnom će nam to jako zamjeriti.
- Najveći broj neprivatiziranih turističkih tvrtki je u Dalmaciji. Nekoliko posljednjih vlada i ministara obećavalo je taj posao privesti kraju. Namjeravate li Vi to ipak napraviti u sljedeće dvije godine? Kako?
- Mislim da nema razloga da država bude vlasnik turističkih kompanija. Stoga je pitanje privatizacije neprivatiziranog državnog portfelja u turizmu jedan je od ključnih programa u ovom mandatu Ministarstva i želja nam je riješiti ga u sljedeće dvije godine. Pritom će se svakoj tvrtki individualno pristupiti budući da isti model nije primjenljiv za sve tvrtke. U prva tri ovogodišnja mjeseca obavio sam već brojne razgovore s potencijalnim ulagačima i mogu reći da interes postoji i za dalmatinske turističke kuće, od Korčule, preko Podgore, Živogošća, Makarske i drugih.
- Možete li nam reći nešto više o tome tko bi bili potencijalni investitori?
- Zanimanje za njihovu kupnju iskazano je i od poznatih hotelskih kompanija u Hrvatskoj, ali i od novih potencijalnih “igrača” u hrvatskom turizmu. Sada je najvažnije napraviti sve od Vlade i zakonodavstva da se skrati procedura oko toga posla. Jednako je važno napraviti evaluaciju vrijednosti tvrtke, da se njezina vrijednost ne iskazuje statično kroz “kvadrate” površine, nego realno po osnovi toga koliki se biznis u tom prostoru i na toj lokaciji može napraviti. Optimist sam prema prvim informacijama koje sam dobio od zainteresiranih ulagača. Bilo je i inicijativa za radničko dioničarstvo i te ćemo prijedloge također ozbiljno razmotriti i ne isključujemo ih kao mogućnost.
- Najavljujete i priželjkujete povećanje prihoda od turizma za 3 do 5 posto. Koliko je to realno u situaciji gdje su cijene naših usluga ostale manje-više na lanjskoj razini, a recesija uzima danak u potrošnji gostiju na odmoru?
- Mislim da su cijene naših usluga ipak povećane u ovoj godini za visinu inozemne inflacije, a to je negdje barem za tri posto. Točno je da recesija ima svoje posljedice u prihodima i mi smo toga svjesni, ali imamo razloga biti optimisti i vjerovati da će turistički radnici znati naći način da svoje usluge učine kvalitetnima do mjere da gostu to neće biti teško platiti. Vjerujem da ćemo nastaviti trend rasta prihoda od turizma i u ovoj godini od 3 do 5 posto i da ćemo u 2012. dosegnuti željenih 7 milijarda eura, odnosno oko 300 milijuna eura više negoli se procjenjuje da smo uprihodili lani. Što se fizičkog prometa tiče, bez novih kapaciteta i načelnog preobraćaja sadašnjeg privatnog smještaja, teško je očekivati rast u odnosu na lani.
- Privatni iznajmljivači su Vam zamjerili što njihova predstavnika nema ni u novom sazivu Turističkog vijeća. Kako da se ipak čuje njihov glas u odlučivanju, što bi trebali napraviti?
- To što predstavnik iznajmljivača nije u Vijeću ne znači da Ministarstvo na bilo koji način ignorira taj dio naše ponude ili da o njima ne vodi računa. Oni su doista snaga i veliki potencijal našeg turizma, ali za razliku od drugih strukovnih udruga hotelijera, kampera, agencija, oni nisu dovoljno snažno organizirani da bi se na jednome mjestu čuo njihov glas, a to je ipak nužno. Sugeriram im osnivanje jedne jake nacionalne udruge. » Planirali ste u ovoj godini dati 32 milijuna kuna potpora i poticaja u turizmu. Koji od tih programa biste posebno izdvojili kao zanimljiv malim turističkim poduzetnicima i sredinama? - Budući da je povećanje konkurentnosti turističkog sektora u fokusu interesa Ministarstva turizma, svih smo osam programa izravno ili neizravno kreirali upravo s tim ciljem, te za njih ukupno osigurali fond od 32 milijuna kuna.
Posebno ću istaknuti neke od noviteta – program „Inovativni turizam“, u sklopu kojeg ćemo poticati stvaranje novih, inovativnih proizvoda u turizmu te novih ideja za proširenje turističke ponude. Malim poduzetnicima mogao bi biti zanimljiv i program „Korak više“, usmjeren na jačanje ponude s ciljem produženja sezone te na pripremu projekata turističke infrastrukture i projekata za fondove EU-a. Jedna od novosti je i što smo prvi put uveli sufinanciranje „energetskih pregleda“ i ekocertificiranje. Posebnu pažnju ćemo usmjeriti i na turistički slabije razvijena područja te smo za njihov snažniji razvoj, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, ukupno izdvojili više od 15 milijuna kuna.
- Jeste li sredstvima udruženog oglašavanja uspjeli motivirati strane partnere na veće programe u predsezoni i posezoni?
- Budući da nam je jedan od prioriteta produžiti sezonu, odnosno ojačati predsezonu i posezonu u hrvatskim odredištima, sredstva udruženog oglašavanja prvi put smo usmjerili isključivo u ta razdoblja. Time smo, vjerujem, poslali jasnu poruku partnerima te ćemo na tome i dalje sustavno raditi, a rezultati, vjerujem, neće izostati. Hrvatska će se ubuduće nastojati pozicionirati i kao prepoznatljivo vikend-odredište, za što već ima osnovne uvjete - kvalitetnu prometnu infrastrukturu i kontinuirana ulaganja u kvalitetu ponude. Dodatne napore usmjerit ćemo na razvoj posebnih oblika turizma poput gourmet, bike, golf, kulturnog i slično kako u kontinentalnom, tako i u priobalnom dijelu.
Vijesti iz medija
