Ministarstvo obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti tiskalo je publikaciju pod nazivom «Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća» autora: prof. dr. sc. Jakova Gelo (koji je ujedno i urednik publikacije), prof. dr. sc. Anđelka Akrapredovitih profesora na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ivana Čipindipl. oec., znanstvenog novaka na istoj Katedri.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti tiskalo je publikaciju pod nazivom «Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća» autora: prof. dr. sc. Jakova Gelo (koji je ujedno i urednik publikacije), prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, redovitih profesora na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ivana Čipina, dipl. oec., znanstvenog novaka na istoj Katedri. Glavna i odgovorna urednica publikacije je Jadranka Kosor, dipl. iur., potpredsjednica Vlade RH i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a recenzenti su: prof. dr. sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, potpredsjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Publikacija je nastala kao rezultat višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta «Razvoj stanovništva i promjene obiteljskih struktura u Hrvatskoj» koje je proveo Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Jakova Gelo, a kojega je sufinanciralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Svrha provođenja ovoga projekta bila je sustavna i sveobuhvatna analiza demografskih procesa tranzicijske faze razvoja društva, točnije povijesno-demografskog razvoja čimbenika koji utječu na biološku reprodukciju, bračnost, obiteljske strukture, natalitet, mortalitet, strukturu kućanstava i obitelji, prostorni razmještaj stanovništva i slično, zatim razrada sadržaja za simulacijske modele budućih demografskih procesa u Hrvatskoj te razrada učinkovite populacijske politike u Hrvatskoj.
Knjiga se sastoji od šest poglavlja: I. Kretanje ukupnog stanovništva Hrvatske –razmatra kretanje rezidencijalnog stanovništva, promjene u prostornom razmještaju stanovništva i u naseljskoj strukturi Hrvatske u 20. stoljeću; II. Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj – u ovom se poglavlju razmatra prirodno kretanje stanovništva, promjene u dinamici i strukturi rađanja, kretanje stope ukupne rodnosti, demografske odrednice promjena rodnosti, kretanje smrtnosti dojenčadi, promjene u ukupnoj razini i strukturi umiranja itd.; III. Selidbe i hrvatska selilačka bilanca – ovdje se razmatra kretanje selilačkog salda stanovništva Hrvatske u 20. st., broj, podrijetlo i sastav doseljenika; IV. Kretanje dobno-spolne strukture u Hrvatskoj – ovo poglavlje daje pregled promjena u strukturama i kontingentima stanovništva Hrvatske tijekom 20. st.; V. promjene obiteljskih struktura u Hrvatskoj – ovo se poglavlje bavi ekonomsko-socijalnim odrednicama promjena u obiteljskim strukturama, dok se VI. poglavlje bavi Projekcijama stanovništva Hrvatske i donosi niz vrijednih i informativnih tabela i grafikona s pripadajućim brojčanim podacima.
Svrha tiskanja ove publikacije bila je upoznavanje stručne i šire javnosti, državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, javnih i drugih ustanova, nevladinih organizacija te ostalih društvenih subjekata u RH s dobivenim rezultatima navedenog znanstvenog istraživanja koje pridonosi promicanju i afirmaciji spoznaja o ukupnim demografskim kretanjima i posljedicama takvih promjena na strukturu obitelji, kao i o potencijalnim utjecajima na daljnja kretanja u odnosu na stopu prirodnog prirasta, participaciju fertilnog i radno sposobnog stanovništva te stanovništva starije dobi u ukupnoj populaciji stanovništva Republike Hrvatske.
Provedeno istraživanje i tisak publikacije «Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća» predstavljaju veliki doprinos provedbi mjera Nacionalne obiteljske politike, nastojanjima u izradi i donošenju Nacionalne populacijske politike, te daljnjoj ustrajnosti u provedbi programske orijentacije Vlade Republike Hrvatske kojom se obitelj stavlja u središte interesa državne politike.
Pisane vijesti
