Autor: Boris Vlašić
Premijer Zoran Milanović ljetuje u Bakarićevoj vili na Hvaru, državnoj rezidenciji od oko 200 kvadrata. Kaže kako mu nedostaje privatnost, ali da je bio spreman na to odricanje. U stvari se ne žali, ali to ne bi ni smio, prije svega zbog 350.000 nezaposlenih koji očekuju da on i njegova ekipa učine nešto kako bi se gospodarstvo pokrenulo a oni ponovno živjeli od svog rada.
Za Jutarnji govori o nezaposlenima, planiranim natječajima i investicijama, odnosima sa susjedima, zapošljavanju na vodećim pozicijama u poduzećima, odnosima u koaliciji i viziji Hrvatske sljedeće, ali i za deset godina.
Što radite kada ste na odmoru?
Čitam i radim. Cijelo prijepodne bio sam na mailu i telefonu. Razgovaram sa suradnicima, ministrima...
S Čačićem?
- Da, i s njime.
Zašto?
- S njime su uvijek vezani rokovi o kojima se govorilo pa, naravno, i očekivanja. Rokovi su postavljani optimistično, kako ih se i mora postaviti u ovakvoj krizi, ali ne i utopistički. Sljedeća godina će, vjerujem, biti bolja, očekujemo rast, i to nije vjerovanje nego to govore pokazatelji, a ova je godina vrijeme konsolidacije. Na nama je u stvari bilo, kako je to uvijek u politici ključno, s ekspertima za ekonomsku i industrijsku politiku utvrditi gdje su zapreke u sustavu. Koje su to prepreke rastu i ulaganju, zašto nema rasta? Ostavimo li globalnu krizu, za što smo rekli da nam neće biti izgovor, moramo prepoznati sebe. Za to nam trebaju ekonomski stručnjaci, teoretičari i praktičari. Kad se postavi dijagnoza, onda jedino politika može i smije donositi odluke u smislu recepture - što na pojedinu zemlju pozitivno utječe. Neka pravila funkcioniraju u jednim državama, u drugima ne. Nema jednog lijeka, antibiotika širokog spektra koji funkcionira za sve. Ka bi to bilo tako, onda bi sve funkcioniralo na isti način, ne bi bilo povijesti, politike ni različitosti društava.
Koliko smo blizu raspisivanja natječaja za velike investicije?
- Očekujem da će sve početi ove godine. Veliki projekti su Plomin, Luka Rijeka, željeznice. To su veliki projekti za Hrvatsku s naših četiri i pol milijuna stanovnika. I naravno, rušenje barijera, skidanje stigme s Hrvatske da je neprijateljska za ulaganja, posebno strana.
Turski veleposlanik nedavno mi je rekao da je vrlo teško ulagati u Hrvatsku...
- U tome ima istine, ali ima i standardnog pretjerivanja. Slično će vam reći vjerojatno većina veleposlanika. No, kad se govori o konkretnim situacijama, onda je to drukčije, stvarni problem eventualno postoji s jednim-dva ulagatelja. Administrativne procedure su u nekim slučajevima doista duge, ali nije tako samo u Hrvatskoj. Ovo nije izgovor. Na olakšavanju investitorima i poticanju investicija radimo i radit ćemo.
Objavili ste popis poreznih dužnika. Kako se uopće moglo dogoditi da tvrtke ne plaćaju milijunske iznose poreza?
- Ne znam, ali događalo se, i to redovito. Više se neće dogoditi. Ovo nije stup srama, nego poziv za buđenje.
Nije li zanimljivo kako Linić, koji je djelovao kao enfant terrible, ima javnu podršku svojih poteza?
- Čovjek je pun iskustva, znanja, ima silnu energiju i napokon, prvi put radi posao za koji je najkvalificiraniji.
Hoće li biti rebalansa?
- Prihodna dinamika proračuna je solidna. Moramo imati pravi odnos štednje i odgovornog odnosa prema javnim financijama tako da ne zagušimo potrošnju i da ne bude kontraproduktivno kao što je to u mnogim državama. E, to je odluka politike i na to ekonomska znanost nema, a i ne treba, znati odgovor. To se zove preuzimanje odgovornosti i to nije kockanje nego odluka. To naši prethodnici nisu radili nego su čekali da dođu izbori... U stvari, tko zna što su čekali.
Hoće li nam trebati MMF i u kakvom aranžmanu?
- Ne vjerujem. Ne kažem da neće, ali ne vjerujem. Situacija u Hrvatskoj je teška, ali nije dramatična. Naše banke su stabilne ali su pasivne.
Je li se sastala Kukuriku koalicija nakon izbora?
- Nas četvorica u stalnom smo kontaktu, sastajemo se. Ne pod reflektorima, za to nema potrebe. SDP je, kao najveća stranka preuzela vodstvo i političku odgovornost, HNS je kao koalicijski partner, predstavljen u izvršnoj vlasti kroz svog predsjednika, ta komunikacija je svakodnevna, a to je važno s obzirom na iskustvo Račanove Vlade kada predsjednik ključnog koalicijskog partnera, HSLS-a, nije ušao u izvršnu vlast.
Koliko je HNS, odnosno Čačić, velik uteg za Vladu. Čačićev rejting je vrlo loš...
- U to ne želim ulaziti niti mu preko medija dijeliti lekcije kako komunicirati s javnošću, ali vidim da radi svoj posao 24 sata dnevno, mislim kako ga dobro radi i da je kompetentan. Mislim da izgara za taj posao i da radi za javno dobro, za javni interes.
Otoci su teško dostupni turistima, jeftinije je otići u Maroko na tjedan dana nego trajektom do Lastova i nazad do Splita.
-Jesu, ali bez obzira što sa Hrvat i premijer izabrat ću uvijek Lastovo. Maroko da, za pogledati kao nama egzotičnu zemlju, ali ljetovanje na Jadranu pruža puno više. Turistima nisu vjerojatno zanimljivi samo resorti s jednim spomenikom nego i ljudi. To znači i smještaj, mjesto gdje relativno kvalitetno žive isti ljudi kao i u Europi, Hrvatska je sigurno zemlja, a lijepa na način da se može nazvati nacionalnim parkom Europe. Što se otoka tiče, ono što nam nedostaje jesu kvalitetni hoteli, oni sa 4+ zvjezdice.
Koliko se radi na tome?
-Radi se jako mnogo i na razini državnog portfelja i privatnih investicija kojih će sigurno biti. Dubrovniku je uspjelo postati destinacija za goste koji žele hotele sa pet zvjezdica. Dubrovnik je, uz Opatiju, jedna od destinacija u Hrvatskoj koja je zadana da bude takva. I svi su hoteli, i u okolici, od Slanog do Orašca, građeni da budu takvi. Kakav im je rezultat? Odličan! Imaju dvoznamenkasti rast u vrijeme krize, a za to je zaslužan uglavno entuzijazam pojedinaca. Da se Dubrovnik orijentirao na hotele s tri zvjezdice danas bio bio u krizi s gostima niže platežne moći. Jelsa, Stari Grad, Vis, to su mjesta kojima trebaju dobri hoteli. Fali nam kvalitetnih hotelskih kapaciteta.
Zašto Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, nije smanjio izdatke svog ministarstva, a njegov kolega Kotromanović se, kako je objavljeno prije nekoliko dana, upustio u taj posao?
-Ostojić je naslijedio Augijeve staje, treba biti Herkul da bi se to počistilo bez obračuna. Za to treba vremena, nije to jednostavno. Zastoj oko izmjena Zakona o policiji onemogućio je orave reforme.
Govorili smo o Dubrovniku do kojeg se autom dolazi prelazeći granicu s BiH. Što će biti s time, kako će se riješiti taj problem?
-Ugovori se moraju poštivati, a ako ih se ne želi ratificirati nakon što ih je potpisao ovlašteni predstavnik države, a to je po ondašnjem Ustavu bio Predsjednik Republike, onda iz njih treba potpuno istupiti. To su jedine opcije.
Ugovor za Clean start
Koje su posljedice?
-Sve ide iz početka, druga strana, a to je BiH, onda nije ničim obvezana, a to za Hrvatsku znači potencijalno otvaranje niza neuralgičnih točaka koje su već riješene. Moramo biti svjesni da pogrešnom odlukom otvaramo Pandorinu kutiju i da to pitanje nećemo zatvoriti niz godina.
Što je sa slovenskim zahtjevom da pitanje Ljubljanske banke uđe u dio sukcesije kako bi, zauzvrat, Slovenija ratificirala pristupni sporazum?
- Ono što je Slovenija radila Hrvatskoj mi sigurno nećemo raditi našim istočnim susjedima, barem dok sam ja predsjednik Vlade, ali to ne znači da nećemo braniti hrvatske interese. Što se tiče Slovenije, mi smo pristupni ugovor potpisali, ispunjavamo svoje obaveze i očekujem da će sve države ratificirati Ugovor. Mi smo jedna od najstabilnijih država u regiji, imamo jasan smjer, poštujemo dogovoreno i ne vidim razloga da preostale zemlje ne ratificiraju naš Ugovor. No, mnoge su države u koncepcijskom problemu i to je uvijek pitanje, kako se postaviti.
Kako će Hrvatska izgledati za godinu dana?
-Za godinu dana ovo će mjesto izgledati isto, ali za deset godina, i tome ću posvetiti svoju političku karijeru, želim da Hrvatska bude zemlja s jasno definiranim pravcima razvoja i sektora rasta, a to su turizam, poljoprivreda i određene tehnološki napredne industrije. I razvijenim prometom, naravno. Luka Rijeka i Hrvatska imat će nekoliko milijuna kontejnerskih jedinica. To je strašno važna stvar za nas. Vrlo brzo ćemo odlučivati čiji kapital će to biti jer će interes, uz LNG terminal na Krku, biti velik, moći ćemo birati, čak i u krizi, a to je velika stvar. Novca ima, ali je velika konvulzija i strah. Ulaže se samo u vrhunske projekte, a to je vrhunski projekt. Hrvatska će biti u mogućnosti čak ubirati i položajnu rentu iz toga, a to mogu rijetki. Mjesta kao što je Hrvatska ima malo na svijetu, a naši su ljudi u stanju biti dobri gospodari vlastite sudbine. Vjerujem u hrvatsku pamet, kreativnost i upornost.
Kakvu Hrvatsku ste zatekli? Nije bilo celan starta…
-Usput, dodijeljen je ugovor za to. Proveden je rigorozan javni natječaj, troškovi su nekoliko milijuna kuna a ne 30, i to se radi. Ali, mi nismo imali vremena za čekanje, morali smo donositi odluke od prve minute. Krenuli smo iz low starta, sprinta, a ne s clean startom. Zatekli smo ukočeno društvo i isto takvo gospodarstvo kojemu treba dati novu energiju. Ne govorim u knjigovodstvenom nego koncepcijskom smislu.
Poznajete li vi nekoga tko je ostao bez posla?
-Kako ne, većina mojih rođaka u Dalmaciji je bez posla. Ja im, kao predsjednik Vlade, ne mogu izravno dati posao jer ne funkcioniram na taj način. U pravilu, najteže je u pronalaženju posla onima s nižim obrazovanjem, ali i mladima koji traže prvi posao.
Hrvatska je prije krize imala oko 230.000 nezaposlenih. Hoće li se taj broj popeti na 400.000?
-Ne bih se upuštao u prognoze te vrste. Mislimo da se u ovoj godini to neće dogoditi, da će infrastrukturni zahvati pomoći građevinskom sektoru a da će slijedeća godina biti bolja.
Poznajete li nekoga iz SDP-a bez posla?
-Poznajem mnogo SDP-ovaca bez posla. Neki pitaju gdje smo mi jer vide stranku kao izvor posla. Pitaju-gdje su naši? Naši su na vrhu piramide, tamo gdje se preuzima odgovornost upravljanja nekim složenim sustavima. Ali, sve ostalo nema veze sa strankom. Mi smo drukčiji, nismo HDZ. Kada se postavljaju direktori, ako imamo odgovarajuće stručne i sposobne ljude u stranci, onda ćemo ih imenovati, ali ako ih nemamo onda će to biti oni koji nemaju veze sa strankom, ali su stručni. Jer naša je odgovornost. Tako je i u slučaju Zračne luke Zagreb. Ako je odgovornost naša, onda i osobe koje se predlažu nose tu odgovornost. Ne može biti jasnije i transparentnije. I u najmanju je ruku potpuno promašeno nazvati uhljebljenjem prelazak Krunoslava Šamsa, nestranačkog načelnika Sektora u ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture koji je tamo 10-tak godina i stručnjak je za koncesije te je radio na tom ugovoru, na mjesto zamjenika direktora Zračne luke kako bi u ime države kontrolirao provođenje koncesije. To su podvale. Nije mi jasno zašto je za to mjesto raspisan natječaj, čovjek je, pojednostavljeno rečeno, trebao otići u prekomandu.
Pardon, ali svi vidimo ministra kojemu frend napiše CV i taj bi nam trebao biti dobar za ministarstvo, a nije u stanju napisati svoju biografiju?
-Nemojmo prosuđivati ljude prema jednom zafrkantskom CV-u greškom postavljenom na web vlade. Taj CV je bio u fileu, zajedno s drugim podacima, a bio je ranije namijenjen nekoj zafrkanciji za jedan portal. To je došlo u Službu za odnose s javnošću gdje rade i ljudi koji su došli i odlaze s ovom Vladom, ali i oni koji su došli puno ranije. Dogodila se pogreška i stavljen je pogrešan CV. On ima respektabilno znanje i iskustvo bez obzira na godine. Jedan je od boljih iako nije bio planiran.
Nedostaje li vam Mirela Holy?
-Ne mogu govoriti u kategorijama. Čujemo se, vidimo, imali smo prijateljski odnos a vjerujem da ćemo imati i dalje.
Kako je Novinić uspio postati šef agencije, djeluje kao čovjek koji s jednog na drugi posao prelazi bez problema, ali i bez zadržavanja. Nije li on primao dvije plaće, u Holdingu i na televiziji?
-Koliko znam, nikada nije primao dvije plaće. Čekao je nekoliko mjeseci da potpiše ugovoru Holdingu i kako se to nije dogodilo, otišao je. Taj je čovjek Čačićev odabir, ali Čačić isto tako nije stavio stranačku osobu nego osobu koja je dovoljno kvalitetna da može na isti način, kvalitetno napraviti posao. Tako Čačić funkcionira, a tu je procijenio da je pronašao odgovarajuću osobu.
Do kada ste na Hvaru?
-Još nekoliko dana.
Kako je ljetovati na Hvaru?
-U kući je ugodno…
Jeste li talac u zlatnoj krletki?
-Privatnost je, naravno, bitno narušena, no to je promjena s kojom sam računao.
Je li djeci dosadno, nemaju društvo?
-Istina je, ovdje nemaju stalnu ekpiu. Ponekad se vidimo s frendovima i to je to.
Vidite se s frendovima? Tko su frendovi, Tedeschi?
-Nismo se vidjeli otkako sam došao. Čuli smo se u par navrata, vjerojatno ćemo se ovdje i uspjeti vidjeti na nekoj kavi.
Zašto toliko vozite bicikl? U stvari, koliko je to često? I, nije li to malo bizarna situacija da ste kao premijer čuvana osoba a onda sjednete na bicikl i jurite 70 km/h? Pad pri toj brzini bio bi vrlo neugodan i opasan.
-Ne vozim baš toliko često, jednom tjedno, toliko da se investicija isplati.
Dobro, ovaj je bicikl bio jeftin, ako je to bicikl koji ste vozili prije nego ste postali premijer…
-Ne, nije to više taj bicikl. Kupio sam novi, a onaj koji sam dobio od frenda, dao sam sinu. A vozim, kao što rekoh, jednom tjedno. Na Sljeme. Kilometraža nije velika, ali je visinska razlika u pitanju, tisuću metara. Penjem se makadamom i kroz šumu. Ne spuštam se 70 na sat nego sproije i po dobrom asfaltu. Ne vozim specijalku, nego brdski bicikl, pa su i brzine nešto manje. Vozim kontrolirano, nisam baš sklon toj vrsti hazarda.
Vijesti iz medija
