Ragovarala: Gordana Simonović
U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava užurbano se priprema cijeli niz reformskih zakonskih prijedloga koji će s početkom zasjedanja Sabora ući u zakonodavnu proceduru. Ministar prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. posebno ističe pitanje poticanja rada nezaposlenih te uvođenje reda u sivoj ekonomiji.
- Za razliku od prijašnjih Vlada, mi nezaposlene koji povremeno rade u poljoprivredi, koji su u procesu obrazovanja, ne skidamo s evidencije. Istovremeno, razmatramo mogućnost proširenja rada uz vrijednosne kupone, odnosno da se njihova primjena sa sezonskog rada u poljoprivredi proširi i na druga područja. Poslodavci bi imali čistu sliku što su im sve troškovi, a građani veći izbor za privremene i povremene poslove.
Najavljujete i mjere za poticanje zapošljavanja mladih i dugotrajno nezaposlenih?
- Promjene idu za tim da neće biti potrebno dugo biti na Zavodu za zapošljavanje kako bi nezaposleni ostvarili pravo na mjere pomoći za zapošljavanje. Uočili smo da ima puno mladih ljudi koji nemaju radni staž u struci za koju su se školovali, ali imaju nekoliko godina radnog iskustva u nekoj drugoj profesiji. To im je dosad bila prepreka za prekvalifikaciju ili doškolovanje. To ćemo promijeniti.
Pripremate li i transformaciju Zavoda za zapošljavanje?
- Kao i HZMO, i Hrvatski zavod za zapošljavanje bit će regionalno ustrojen. Novi ustroj neće zahtjevati novo zapošljavanje, niti će povećati troškove sustava. Transformiraju se i iznutra jer će ubuduće na jednog savjetnika dolaziti 300, a ne kao dosad 600 nezaposlenih. Slijedeće godine ćemo veliku pažnju posvetiti samozapošljavanju. Ono je i sada moguće, ali na način koji ne pomaže ni nezaposlenima, ni državi. Dakle, HZZ bi trebao postati tihi partner svih onih koji pokušavaju pokrenuti posao tako da ih pravno i financijski savjetuje. Uvjeren sam kako će mnogi od onih koji su sada bez posla otvoriti ne samo prostor za svoj rad, nego će ubrzo početi i zapošljavati.
To su dosta optimistične procjene.
- Ako uz pomoć HZZ-a otvorimo recimo tisuću radnih mjesta, a ti ljudi zaposle po jednu ili dvije osobe, to je sveukupno 2-3 tisuće novih radnih mjesta. U Hrvatskoj, ili bilo gdje drugdje, teško je za očekivati da će doći investitor koji će odjednom zaposliti toliki broj ljudi. Nemojte podcijeniti mlade ljude koji su dosta poduzetni, imaju ideja, znanja i snage za takve korake. Uz to, započinjemo cijeli niz konzultacija s udrugama mladih, napose s Mrežom mladih Hrvatske jer želimo čuti njihove sugestije o aktivnoj politici zapošljavanja.
Najavili ste da ćete u suradnji s drugim resorima napraviti temeljitu analizu potreba gospodarstva za određenim profilom zanimanja. Jeste se konzultirali s poslodavcima?
- Poslodavci imaju dobro razvijen sustav razvoja i praćenja ljudskih potencijala, a mi smo sada angažirani na izradi kataloga zanimanja po standardima EU-a. Očekujemo da naše ministarstvo bude jedan od bitnih korektiva upisa za ona zanimanja za koja postoji potreba i koja se mogu zaposliti. Na taj bi način Ministarstvo rada postalo bitan partner i građanima i poslodavcima u kreiranju politika – od obrazovne do radne.
Predvidjeli ste kazne od 50 do sto tisuća kuna za rad na crno?
- Smatramo da će biti jednostavnije prijaviti radnika nego riskirati takve kazne. Za sezonski rad u poljoprivredi dovoljno je da se poslodavcu donese knjižica sezonskog radnika, na koju on naprosto zalijepi vrijednosni kupon. Takvu jednostavnost želimo postići i za druga područja.
Pregovori o minimalnoj plaći zapeli su. Što su glavne prepreke?
- Sada imamo Zakon i formulu za obračun minimalne plaće s kojom nitko nije zadovoljan. Vjerujem da ćemo tijekom rujna uputiti prijedlog novog zakona kojim bi se vodilo računa i o pragu siromaštva, broj uzdržavanih osoba, itd. Ako se socijalni partneri ne dogovore o minimalnoj plaći, odredit će ju Vlada jer se ona mora odrediti prije donošenja proračuna, a i kako bi svi poslovni subjekti mogli izračunati svoje troškove. Vodit će se računa da minimalac u nisko kumulativnim granama npr. tekstilnoj, drvnoj ili kožarskoj industriji ne dovede do gubitka radnih mjesta.
Nedavno ste procijenili kako će broj nezaposlenih rasti do kraja godine da bi se s proljećem iduće godine trendovi preokrenuli.
- Hrvatska ima bimodalne trendove nezaposlenosti – vrhunac je u proljeće i jesen, a smanjuje se za ljetnog sezonskog zapošljavanja. Sadašnji je rast posljedica svega onoga što se nije činilo, npr. smanjenja javne potrošnje, određenih zakonskih izmjena, itd. kakve je od tranzicijskih država provela Poljska, u vrijeme dok se u Hrvatskoj tvrdilo kako nema krize. U lipnju i srpnju zaposleno je više ljudi na sezonskim poslovima nego lani, ali ni to nije bilo dovoljno da kompenzira novi priljev ljudi koji su završili obrazovni ciklus ili onih koji stižu evidenciju HZZ-a zbog gašenja radnih mjesta.
U realnom sektoru svakodnevno se gase radna mjesta, Vlada tvrdi kako je puno učinila za privredu a poslodavci uzvraćaju kako je to nedovoljno. Je li istina, opet, negdje po sredini?
- Mislim da je Vlada puno napravila za realni sektor, ali gospodarstvenici to nisu bili spremni prihvatiti i preuzeti svoj dio rizika. Preko dvije milijarde kuna oslobođeno je smanjenjem zdravstvenog doprinosa, a kritike kako poduzetnička klima nije dobra tek je izgovor za nedostatak poduzetničke inicijative. Mora se priznati da je veliki problem što privatnih investicija nema, a s njima se kasni i u javnom sektoru. Željeli smo ih pokrenuti što prije, ali prethodno najavljivani projekti naprosto nisu bili spremni. Predviđam da će se u idućoj godini složiti dvije stvari – da će poduzetnici snažnije pokrenuti proizvodnju i da će krenuti javne investicije. Nezaposlenost može padati samo ako se otvaraju nova radna mjesta.
Iz vašeg resora stižu najave reformi, prije svega Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na koji način?
- HZMO je dugo godina bio skriven od očiju javnosti pa nam se i mogla desiti afera s invalidskim mirovinama. Sistem rukovođenja postavljen je tako da je od vrha do provedbe postavljeno pet razina kontrolora i činovnika koji ništa nisu radili. U projekciji reforme HZMO od 164 osobe iz rukovodećeg kadra ostaje njih 64, a u funkcijama Zavoda se ništa ne mijenja. HZMO se mora približiti umirovljenicima i poslodavcima, čemu će doprinijeti i bolje dostupne informacije.
Koje se još promjene pripremaju?
- U povijest odlaze radne knjižice, a uvode se e-knjižice. Povezujemo HZMO sa svim relevantnim ustanovama kako bi se izbjegle isplate penzije umrlih, umirovljenici potvrde za dopunsko zdravstveno osiguranje neće trebati jer su umreženi HZMO i HZZO, odlukom Vlade prestaju se izdavati oko 190 tisuća bespotrebnih rješenja za dječji doplatak u slučaju kada u godini dana nije bilo promjene u statusu osiguranika,… Eto, jednostavna rješenja kojima se postižu financijske uštede. Uz to, HZMO će biti ustrojen na 5 regionalnih centara, ali u racionalizaciji vjerojatno neće biti gubljenja radnih mjesta.
I vi i drugi ministri stalno ističete kako neće biti smanjenja broja zaposlenih u državnom sektoru i nekim segmentima javnih servisa iako ekonomski analitičari i poslodavci upozoravaju kako bez toga nema generalnog smanjenja cijene rada?
- Nije bitno da li imate više ili manje ljudi nego da s manje novca posložite sustav tako da najkvalitetnije obavite posao za građane. Ako i bude viška ljudi, za njih će se naći najbolji prostor u drugim dijelovima uprave, npr. možda će biti viška pravnika u HZMO-u, ali u samom ministarstvu ih nedostaje jer u cijelom segmentu nadležnom za mirovinski sustav imamo svega sedam ljudi. To dosad nije bio slučaj jer su u HZMO-u plaće bile daleko veće nego u ministarstvu, što će sada biti usklađeno. Već se počelo s tim poslom, pa su tako u Agenciji za isplatu radničkih potraživanja plaće smanjene za u prosjeku 30 posto jer su koeficijenti dodjeljivani nezakonito. Moguće su racionalizacije i uštede ako stvari postavite jasno i transparentno.
Kad ste spomenuli agencije, mogli bi vam iz njih uzvratiti kako one i privređuju na tržištu?
- Da, ali njima je država dala monopol za neke poslove.
Beneficirani radni staž odlazi u povijest, ali će se nadomjestiti drukčijim modelom. Kakvim?
- Mi sada imamo 84 kategorije beneficiranog staža, među kojima su i zanimanja koja više ne postoje npr. ložač parne lokomotive pa nam predstoji nomotehničko čišćenje zakona, a zatim ćemo sa stručnjacima proći sva zanimanja i vidjeti za koja je on potreban. Potreban je za vojsku ili policiju, pa će za njih, kao i za sve druge za koje se pokaže potreba, mirovine biti regulirane na drugačiji način, vjerojatno putem posebnih fondova u sustavu HZMO-a. Poticat će se i prekvalifikacije jer je jasno da netko tko radi za tkalačkim strojem ne može raditi do 65 godine života. Sve je to najuže vezano i za pitanje invalidskih mirovina, koji također moramo riješiti.
U kojem smjeru idu prijedlozi?
- Pri HZMO-u osnivamo Centar za medicinsko vještačenje u kojem ćemo okupiti stručnjake i vještake koji će raditi na drugačiji način nego do sada. Praksa je da ljudi dođu na ocjenu radnih sposobnosti i dobiju rješenja što ne smiju raditi. Nas ne zanima što netko ne smije, nego što smije raditi pa će se prema tomu odrediti profesionalna rehabilitacija kako se ne bi odlazilo u mirovinu, nego radilo do punog staža. Primjerice prošle godine smo imali samo 26 slučajeva profesionalne rehabilitacije. Premalo!
Hrvatska ima prevelik broj invalida rada, Zakon o zaštiti na radu puno je puta mijenjan, ali je stanje sve teže. Što se planira učiniti?
- Najprije ćemo donijeti neke izmjene postojećeg, a zatim krenuti u izradu cjelovitog i modernog zakona koji će pružiti maksimalnu zaštitu radnicima jer je previše ozljeda. Dakle, zaštita radnika, ali i oslobađanje poslodavaca od troškova za, recimo, procjene rizika od ozljeda na radu i ine papirologije. Takve studije koštaju od 3 do 5 tisuća kuna, a njima se ništa ne prevenira nego samo opterećuju troškovi poslovanja.
Imate puno planova za reforme. U kojem bi roku one mogle biti provedene?
- Vjerujem da ćemo planirane mjere završiti do kraja ovog mandata. No, nije važna samo ideja i želja da nešto učinite, nego je važno da sve to i funkcionira. Jer, ako reforme ne profunkcioniraju, kao da ih i niste pokrenuli.
Sindikati kažu da ste tvrd pregovarač, a neki od sindikalnih vođa tvrde kako pribjegavate “silom, ucjenama, pritiscima”, pa vas tuže na Pantovčaku,…?
- Dio ljudi iz sindikata misli da će moći nastaviti s dosadašnjom praksom npr. dogovora ispod stola, odlazaka u Banske dvore u kasnim noćnim satima… Ovaj pregovarački odbor je pregovarački odbor Vlade. Pregovarački okvir mu je zadala Vlada, ali unutar njega ima samostalnost u odlučivanju. Za dio sindikata to je očito novost u kojoj se nisu snašli. Mi smo pregovarali u dobroj vjeri, ali manjak sredstava za plaće i materijalna prava ne mogu se probiti.
OKVIR
Uz prijedlogo da se u isti prostor smjeste HZMO i Zavod za zapošljavanje, pa i HZZO kako bi se smanjili troškovi hladnog pogona i bolje organizirao posao, planirate i kraće rokove za prijave u mirovinski sustav?
- Već se naveliko radi na analizi, što u konačnici treba smanjiti režijske troškove i najamnine. Uz to, radimo na prijedlogu da poslodavci u roku od 24 sata prijave svoje zaposlenike. Dosad je rok bio osam dana, odnosno postojeći Zakon o radu omogućavao je da se radnik i poslodavac dogovore da će se dogovoriti. Po našem prijedlogu od 1. siječnja 2013. godine prijava se mora obaviti u roku od 24 sata. To će biti i svojevrsni udar na sivo tržište rada. Prijave će se moći obaviti putem interneta, a razmatramo i druge mogućnosti.
Vijesti iz medija
