Gotovo cijelu godinu ste pregovarali sa sindikatima o uštedama i konačno potpisujete novi temeljni kolektivni ugovor. Što je novo u tom ugovoru?
Rekli smo da ćemo pregovarati sa svima, da neće biti tajnih dogovora mimo pregovaračkog odbora te da nećemo kupovati socijalni mir daljnjim zaduživanjem. To je očito izazvalo probleme jer je Vlada prvi put imala jasan stav da želi uštedjeti. Nismo pristali ni na odgođeni sindikalizam – dogovore koji će jednog dana nekom drugom doći na naplatu. Sve što je dogovoreno, ispunit će ova Vlada. U dijelu sindikata smo našli dobre partnere. S državnim službenicima i namještenicima smo se dogovorili nakon nekoliko runda pregovora, međutim sa dijelom sindikata javnih službi se nismo uspjeli dogovoriti najviše zbog njihovog zahtjeva da im se prava kojih se sada odriču vrate u budućnosti. Ne želimo stvarati obaveze koje ne možemo ispuniti, kao što nas sada čekaju stari sporazumi koje je potpisivala HDZ-ova vlada.
Jedan bivši pregovarač mi je rekao da je sindikatima jako odgovarao odgođeni sindikalizam jer su sa sljedećim Vladama uvijek imali dobre startne pozicije. Već su nešto imali potpisano, i mogli su ucjenjivati.
Jasno je da sindikati traže maksimalno, ali odgovorne vlade ne potpisuju ono što ne mogu ispuniti. Tako bismo mi, bez obzira kakva je situacija u zemlji, od 1. siječnja sljedeće godine trebali uskladiti plaće u javnim službama s plaćama u realnom sektoru s razinom temeljem Sporazuma o plaćama u javnom sektoru potpisnog davne 2006. godine. Prema Dodatku sporazuma potpisnog 2009 godine trebali bi plaće u javnim službama uskladiti sa plaćama u realnom sektoru iz 2008 što bi koštalo državu 1,6 milijardi kuna. Za to novca nemamo i predložit ćemo sindikatima da dijelove tog sporazuma ne primjenjujemo 2012 i 2013 godine. Naravno želimo da s porastom BDP-a rastu i plaće u javnim službama.
Zašto im ne predložite da se plaća usklade s plaćama u realnom sektoru na razini 2012.? Tako biste sigurno dodatno uštedjeli.
Želimo postići da to bude realan sporazum i da se plaće povećavaju u skladu s rastom gospodarstva. Stoga ćemo i predložiti izmjene postojećeg Sporazuma. Želimo i da osnovica plaće bude umnožak e "koeficijenta, osnovice i dodatka na godine staža, a da se svi ti silni dodaci koji su u prošlosti služili da se na umjetan način povećaju plaće bez diranja osnovice budu manji i da reflektiraju stvarne posebnosti radnih mjesta. Nije normalno da polovicu plaće čine dodaci koji se često i dupliraju. Moram kazati da smo u pregovorima o novom TKU za javne službe pronašli još bolje načine izračuna naknade za prijevoz te dogovorili da se svima isplate jubilarne nagrade, ali smo osnovicu za njih smanjili na 500 kuna. Također, dogovorili smo uskratu božićnice za ovu i sljedeću godinu te regresa za sljedeću godinu. Svi moraju shvatiti da je rad u javnoj službi privilegija jer su radna mjesta sigurna i plaće dolaze na vrijeme. To je nešto što ljudi u realnom sektoru mogu samo sanjati.
Spomenuli ste jubilarne nagrade. U sindikatima za njih kažu da je to nagrada za vjernost državnoj službi, a u realnom sektoru ih nazivaju da je to nagrada za manjak ambicije.
Moj stav je da treba nagrađivati izvrsnost. Jubilarna nagrada je uravnilovka. Trebaju godine da se izgradi sustav vrednovanja i nagrađivanja u upravi. Sustav vrednovanja je toliko iskrivljen da su mi kada sam preuzeo ministarstvo svi zaposlenici po ocjenama bili izvrsni što je jednostavno nemoguće i sasvim sigurno nije točno. Moramo uspostaviti novi sustav ocjenjivanja i nagrađivanja.
Kako?
Ima više modaliteta. U ovom ministarstvu smo već počeli provoditi pilot projekt ocjenjivanja zaposlenika. Svaki zaposlenik ima svoj dosje iz kojeg se vidi koliko je toga napravio, koja je kvaliteta njegovog rada. U dosje se unosi sva upozorenja na loše odrađen posao i prijedlozi za poboljšanja. Za godinu dana ćemo o svakome imati sliku koliko je i što radio.
Hoće li o tome ovisiti i visina plaće?
To nam je cilj. Visina plaće će ovisiti o tome koliko kvalitetno netko radi svoj posao. Naravno, moramo maksimalno isključiti subjektivnost. Ocjenjuju se zaposlenici ali i zaposlenici ocjenjuju svoje nadređene.
S kim je bilo najteže pregovarati?
Pregovori su uvijek teški. Samo je pitanje onoga što želite postići. Vlada je svoje stavove približavala sindikatima i obrnuto. Međutim, dio sindikata udruženih u Maticu ne može preći preko nekih svojih dogmi. Na žalost zbog toga smo izgubili dragocjeno vrijeme za usklađivanje TKU s granskim kolektivnim ugovorima.
Ministar Linić je proteklog vikenda rekao da nam agencija Fitch ne bi smanjila perspektive kreditnog rejtinga da smo uspjeli više uštedjeti. Doživljavate li to kao svoj osobni poraz?
Ne bih rekao da je to poraz nego jednostavno u procesu pregovaranja dio sindikata nije želio shvatiti realnost situacije. Sve smo mogli dovršiti u srpnju i nismo trebali čekati kraj godine. Nismo uspjeli u 2012. godine napraviti uštede koje smo mogli, ali smo postavili dobar temelj za budućnost.
Koliko će s novim kolektivnim ugovorima biti ušteda u odnosu na prošlu godinu?
Ukupno oko milijardu i pol kuna, a ministri obrazovanja i unutarnjih poslova su smanjili plaće za 600 milijuna kuna.
Kakav je osjećaj probuditi se i pomisliti uštedio sam milijardu i pol kuna?
Ne mislim da sam išta uštedio. Jednostavno smo sveli troškove u ono što možemo pokriti. Za taj novac bismo se morali dodatno zadužiti, a to bi dovelo u pitanje našu vjerodostojnost, slijedio bi pad rejtinga i još skuplje zaduživanje. Odricanja nisu ugodna, ali da bismo održali plaće i radna mjesta morali smo to napraviti.
Učitelji i zdravstveni radnici su nedavno štrajkali. Što će biti s njihovim plaćama?
Štrajk je legitimni način pritiska i s tim nemamo nikakvih problema. Želim naglasiti da će se vratiti famozna uredba 3-5-7-9%, koja je povećavala koeficijent u skladu s godinama staža, ali ne kao privremena uredba nego kao trajno rješenje. Vrlo brzo ćemo, u dogovoru sa socijalnim partnerima, u sklopu granskih pregovora otvoriti i to pitanje. Nadam se da će pregovori biti uspješni i da će se plaće u prosvjeti povećati.
Kada u prvom kvartalu sljedeće godine?
I prije.
Vijesti iz medija
