Autor: Dražen Ciglenečki
Drugi krug lokalnih izbora popravio je raspoloženje u Vladi i SDP-u. Premijer Zoran Milanović ustvrdio je da svi, pa i on mogu iz tih rezultata izvući lekcije.
- Prije svega ja sam izvukao lekcije, a onda i svi drugi. A koje su to lekcije, zadržat ću za sebe, neke su dobre, a neke loše. Negdje pogriješiš, negdje pogodiš tamo gdje možda i nisi očekivao. U svakom slučaju, politika je nevjerojatno zanimljiv posao.
Nakon utakmice u kojoj njegova momčad nije briljirala, popularno je pitanje za trenera biste li ponovno sve isto napravili.
- Što se tiče lokalnih izbora, skoro bih sve isto učinio. Možda bih neke stvari promijenio.
Ali, to ćete zadržati za sebe.
- Tako je.
Koliki je vaš udio u SDP-ovim rezultatima na europskim i lokalnim izborima, i onim dobrim i onim lošim?
- Tamo gdje smo uspjeli, uspjeh je zajednički, a tamo gdje nismo, odgovornost je moja. Predsjednik sam stranke i normalno je da preuzimam odgovornost, svjestan toga sam se svojedobno i kandidirao za tu dužnost.
Kakva je vaša generalna ocjena lokalnih izbora?
- U prvom dijelu mandata, u uvjetima teške gospodarske krize, naši me rezultati ohrabruju i daju vjeru da smo na ispravnom putu. Kao i nakon parlamentarnih izbora, ove rezultate shvaćam kao načelnu podršku građana Hrvatske.
Objektivno, SDP nije mogao pobijediti u Zagrebu kojeg god da ste čovjeka postavili protiv Milana Bandića. Ne zato što je on bio dobar kandidat, daleko od toga, Bandić je zapravo jedan potpuno bezvezan tip. Ali, premalo je vremene prošlo otkad ste se razišli s njim i svaka vaša kritika Bandića izaziva logično pitanje birača: A zašto ste ga podržavali tolike godine, kad ne valja. Za to SDP nije imao protuargument.
- Nije baš tako, više puta sam i osobno o tome govorio. Osim toga, u SDP-u u Zagrebu ima puno novih ljudi koji s Bandićem nemaju ama baš nikakve veze. Mogu mirne duše reći da čak niti ja s njim nemam veze, naprosto sam ga naslijedio kao neku vrstu tereta. Ali, što je, tu je. Možda je, nakon što je Bandić istjeran iz SDP-a, trebalo predati mu i Holding, koji je on prije toga upropastio dugovima koje se više nije moglo servisirati, a onda je to prebacio na SDP. Možda je trebalo Holding ostaviti pod njegovom upravom da nastavi s njim upravljati kako zna odnosno kako ne zna i ne umije. Sebi mogu pripisati grešku što SDP to nije učinio nego smo preuzeli odgovornost za takav Holding. Ivo Čović je pet godina vodio Holding bez ijednog ozbiljnijeg skandala i afera, ali to izgleda nitko nije prepoznao.
Bandić tvrdi da zajedno sa Slobodanom Ljubićićem Kikašom mora spasiti Holding nakon Čovića.
- Samo naprijed. Kaže se: Ne pomagajte braćo, izgibosmo!
Nije li ipak tih tri i pol godine SDP-ovog odmicanja od Bandića bio prekratak period da biste građane okrenuli protiv njega?
- Ne mislim. Građani će imati priliku vidjeti što su izabrali.
Je li Ivica Račan dobro postupio kad je Bandića, nakon što je ovaj pijan bježao pred policijom, samo premjestio na poziciju dogradonačelnika, a već na izborima 2005. on je opet bio kandidat SDP-a za gradonačelnika?
- Tada nisam bio u vodstvu SDP-a i nisam prisustvovao sastancima na kojima se o tome odlučivalo.
Nije li to bio pravi trenutak da SDP riješi problem Bandić?
- Sada je to hipotetsko pitanje.
U kampanji za lokalne izbore 2009., vi ste govorili da su neutemeljene sve optužbe protiv Bandića za korupciju. Jeste li to stvarno tada iskreno mislili?
- Postoje dvije najpogrešnije shvaćene poslovice. Jedna je da se o ukusima ne raspravlja, a jedino o čemu se raspravlja su baš ukusi. Druga je takva poslovica da ono što se mora nije teško. Ono što se mora često je i najteže.
Morali ste tada podržati Bandića, niste imali drugog izbora?
- Da, morao sam.
Zbog stranke?
- Da.
Neki ste dan, pak, rekli da znate nešto o Bandićevim koruptivnim aktivnostima.
- Ostajem kod toga.
Ne biste li možda to što znate trebali podijeliti s nekim, recimo s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem?
- Skupština Grada i SDP su o konkretnim nezakonitostima podnosili izvješća i prijave.
Imate li odgovor na pitanje zašto je Bandić još uopće na slobodi, nakon tolikih kaznenih prijava protiv njega i svih afera o kojima su novine detaljno pisale?
- Ne mogu o tome govoriti. DORH je neovisno pravosudno tijelo i potpuno samostalno u svojem radu.
Dok ste bili u oporbi vrlo ste kritično govorili o Bajiću.
- Kritički da, pljuvački ne. Kao premijer imam drukčiju vrstu odgovornosti.
Promijenili ste mišljenje o Bajiću ili sada jednostavno imate sužen manevarski prostor, pa se više ne bavite s njim?
- Rekao sam sve što mogu i smijem reći.
Za malo više od pola godine Bajiću završava mandat i, hoćete, nećete, morat ćete se baviti s njim. Hoćete li Bajiću dati još jedan mandat?
- Sve u svoje vrijeme.
Uistinu ste zadovoljni SDP-ovim rezultatima u Istri, nije to samo poza?
- Naravno, naši su rezultati tamo bolji nego ikad. Uostalom, SDP napokon ima u Istri prepoznatljivost, koju ranije nismo imali. Žao mi je što je tako bilo, možda smo trebali i prije djelovati, ali sad jesmo i SDP-ova županijska koalicijska lista na ovim je izborima osvojila više od 26 posto. Nikad to nismo imali. Osim toga, SDP sada ima u Istri jednog gradonačelnika i sedam načelnika.
Da, ali vaši kritičari kažu ranije ste u Istri imali vlast, a više je nemate.
- Dajte molim vas.
Vaš Peđa Grbin najavljuje da će SDP u Istri biti konstruktivna, ali žestoka opozicija. S obzirom da IDS postiji skoro samo u toj županiji, kako će funkcionirati Kukuriku koalicija na nacionalnoj razini ako će SDP biti žestoka oporba IDSU-u u Istri?
- O potezima SDP-a u Istri morati pitati Peđu Grbina, za kojeg sam uvjeren da će biti oštar, ali i konstruktivan i principijelan. Uostalom, niti smo svuda na lokalnoj razini u koaliciji s HNS-om ili HSU. Bitno je funkcioniranje koalicije na nacionalnoj razini, na nju smo se obvezali prije parlamentarnih izbora. A kad je riječ o toj koaliciji, odlično funkcioniramo s IDS-om u Vladi i Saboru. Nemam nikakvih prigovora, niti sam ih ranije imao. Svi koji su iz IDS-ove kvote ušli u izvršnu vlast, sjajno funkcioniraju.
A višetjedni vapaji Ivana Jakovčića da se sastanete s njim?
- U Istri je izabran novi župan, njemu su moja i vrata svih ministara otvorena, kao i ostalim županima. Zajedno možemo raditi za Istru. IDS-ov ministar Darko Lorencin sjajno se uklopio od prvog dana, a ne postoje niti problemi s dvojicom IDS-ovih zastupnika u Saboru. Gospodin Jakovčić nije prihvatio moj poziv da uđe u Vladu.
HNS je zabilježio vrlo solidne rezultate na lokalnim izborima. To će im vratiti samopouzdanje, a i dosad su vam bili težak koalicijski partner.
- Drago mi je zbog HNS-ovih dobrih rezultata. Evo, u Međimurskoj županiji HNS-ov kandidat pobjedio je našeg kandidata za župana, pa to ni na koji način ne remeti naše odnose u Vladi i koaliciji na nacionalnoj razini.
Ali, i dosad vam je HNS zaustavljao zakone, što će tek raditi s tom novom svijesti o vlastitoj snazi.
- HNS je vrlo dobar partner. Komparirajući to s traumatičnim iskustvima SDP-a iz Račanove vlade, ovo je bonaca. Teže je, primjerice, Davidu Cameronu s velikim klubom torijevskih zastupnika koji često i protestiraju, nego nama s koalicijskim partnerima.
Kako vam se čini vaš najveći konkurent, HDZ?
- Ne komentiramo odnose u drugim strankama niti opoziciju. Sve što sam imao, rekao sam o njima.
HDZ-u se sudi zbog korupcije, ali su i dalje politički konkurentni. Nema puno takvih primjera u Europi. Njihovi birači jednostavno ne dopuštaju da HDZ propadne, zabrinjava li vas to?
- Dobro ste dijagnosticirali HDZ.
Niste zabrinuti zbog nevjerojatne žilavosti HDZ-a?
- Ne, ja sam predsjednik SDP-a, stranke čija je koalicija pobijedila na svim izborima u zadnjih pet godina, osim na europskim izborima na kojima je HDZ-ov blok dobio nekoliko tisuća glasova više.
Sindikalni štrajk je u zadnji trenutak otkazan. Niste pomišljali da se ipak uključite u pregovore sa sindikatima i pokušate ih osobno uvjeriti da su njihovin zahtjevi nerealni?
- U našoj Vladi postoji jasna podjela poslova i odgovornosti. Drukčiji smo od HDZ-a, što mnogi malo teže prihvaćaju. Naša Vlada funkcionira bolje nego HDZ-ove, a moji ministri, konkretno Mirando Mrsić, naravno da su u stalnim konzultacijama sa mnom.
Vjerujete li da građani razumiju da se ne može trošiti novac kojeg Hrvatske nema?
- Siguran sam da su odmah razumijeli, a sada sve više i prihvaćaju.
Vilim Ribić nedavno je ustvrdio da se Hrvatska još može zaduživati.
- Ne može. Hrvatska se više ne može zaduživati za tekuću potrošnju, to bi bio put u propast.
Hrvatski građani, čini mi se, teško prihvaćaju da Vlada ne može sa četiri, pet mjera u kratkom roku pokrenuti ekonomiju, otvoriti nova radna mjesta, povećati plaće...
- To nije bilo moguće niti u vrijeme nasilne kolektivizacije u SSSR-u. Vlada ne može preko noći mijenjati živote ljudi i dobro je da ne može. Jer, u tom bi slučaju nestalo slobode i jedan bi mislio za sve. Vlada je tu da stvara uvjete za investicije, rast gospodarstva i nova zapošljavanja i mi to radimo.
HDZ kaže da su se pred kraj njihovog mandata stvari počele popravljati, Hrvatska je izlazila iz krize, a otkad je promijenjena vlast opet smo u minusu.
- S tim uopće nema smisla polemizirati. Iza sebe su ostavili potpuni nered prikriven iza Potemkinovih sela, a danas je HDZ stranka koja nema apsolutno nikakvih ideja, osim plana da se buše tuneli ispod Jadrana, što je montipajtonovski.
Nećemo bušiti tunele, ali što je s drgim investicijama koje bi država trebala pokrenuti? Ombla je otpala, Plomin stoji, iz Katara nema nikakvih informacija o gradnji LNG-a...
- Sve su to ogromni projekti čija realizacija nije brza. Ali, događa se niz malih stvari, koje možda nisu toliko atraktivne. Nakon izborne pobjede dočekala nas je potpuna pustoš vezana za investicije. Zar mislite da bismo zaustavljali projekte da su oni postojali?
Projekt Ombla je postojao.
- Tu su stvari puno kompleksnije nego se čini.
Osigurano je već bilo i financiranje tog projekta.
- Ono je i dosad osigurano na neki način, ali moramo sve uskladiti sa strogom europskom regulativom očuvanja prirode što je prethodna Vlada propustila.
Zaštita okoliša ipak nam je preča nego investicije?
- Jednako je važno jedno i drugo. Kao i poštivanje svih propisa.
Osim sindikalista, nezadovoljni su s vama i poslodavci, ali iz posve suprotnih razloga. Dok sindikati zaposlenih u javnoj i državnoj upravi traže zadržavanje nekadašnjih materijalnih prava, poslodavci vas napadaju jer niste smanjili državnu upravi i srezali plaće u njoj.
- Nije baš tako. Poslodavci znaju biti kritički, ali nisu toliko napadački nastrojeni kao neki javni sindikati. Mislim da smo ipak u dijalogu imali argumente jače od njihovih kritika.
U svakom slučaju, da se malo više priklonite ne bi se možda govorilo da su svi digli ruke od Vlade, i poslodavci i sindikati.
- Zanimaju nas građani, to će vam reći najprizemniji populisti, pa rijetko koristim tu frazu, ali u konačnici doista presuđuje njihova volja. Ne želim nikakva umjetna savezništva jer u takvim aranžmanima kad tad ti okrenu leđa.
Što vas je priječilo da u prvoj, možda ključnoj godini svake vlade, povlačite neke odlučnije poteze? I sami ste priznali da vam je žao što niste više smanjili plaće.
- Mislim da smo mogli to napraviti. Sada je kasno. Šok gospodarske krize nije ispočetka bio tako jak kao u drugim državama i to je prethodnu vladu uljuljkalo u uvjerenju da se još nekoliko godina mogu nastaviti zaduživati i gomilati javni dug, a da će se stvari promijeniti same po sebi. Kad smo mi preuzeli vlast, bilo je već pomalo kasno. Ni danas još nemamo potpuno jasan odgovor na to što je trebalo napraviti u smislu fiskalne konsolidacije. Možda bi veće rezanje plaća dodatno ugušilo privatnu potrošnju. Razgovarao sam i s mnogim poslodavcima koji su me odgovarali od toga.
Lijepo je čuti iskreno priznanje da premijera da mu nije poptpuno jasno što treba napraviti. Ali, građani uglavnom očekuju jasne odgovore i rješenja.
- Nije ni vladama Španjolske, Italije ili Francuske potpuno jasno što točno učiniti, da je onda bi se zemlje vodilo na autopilotu.
U zadnje vrijeme često govorite da stanje u Hrvatskoj ne može biti bitnije bolje dok se ne popravim situacija u našem okruženju. Na papiru to izgleda razumno, ali ljudi koji nemaju posao ili jedva preživljavaju s plaćom teško mogu biti zadovoljni obećanjem da će bolje živjeti kad se oporave Italija i Slovenija. Od hrvatske Vlade očekuju da im osigura bolji život.
- Slažem se, u tome se i sastoji izazov i prokletstvo politike. Ali, to je tako, put koji smo odabrali je govoriti istinito o stanju, ne uljepšavati stvarnost. Hrvatska nije izolirana zemlja, ovisimo o inozemnim inputima i to je naša realnost. Ponavljam, Vlada ne može otvarati radna mjesta, ali stvara uvjete za to.
Često ističete da je vaša Vlada pro biznis.
- Točno. Tako promoviramo Hrvatsku i pokušavamo privući kapital.
Doživljavaju li nas takvima, recimo, europski premijeri s kojima se sastajete u Bruxellesu?
- Ljudi koji me bolje znaju vjeruju da je naša Vlada pro biznis raspoložena. Ali, bio bih sretan kad bi se općenito Hrvatsku počelo pozitivnije doživljavati. Nažalost, još uvijek nas u svijetu više doživljavaju kao korumpiranu i zatucanu zemlju, sigurno ne zbog mene i moje Vlade. Percepcija se teško mijenja, lako se pročuti po zlu, glupostima i ekscesima, to ide preko noći. Postoje još uvijek određeni stereotipi o Hrvatskoj. Trudimo se mijenjati ih.
Još je jedan lajtmotiv vaših javnih istupa, uvođenje reda. Zar vam i ovi lokalni izbori nisu pokazali da Hrvati ne cijene naročito red, pa su dobro prošli mnogi kandidati koji su u prošlosti kršili neka pravila?
- Da, to je također jedna od izbornih lekcija. Takvih će ljudi uvijek biti, ali ja i dalje vjerujem da većina hrvatskih građana želi živjeti u redu i po jasnim i nadasve pravednim pravilima. Da u to ne vjerujem, ne bih se niti dana bavio politikom. Nisam ovdje sigurno radi bogaćenja ili svoje lijepe slike u javnosti nego isključivo zbog toga što vjerujem da se neke stvari mogu promijeniti i da za to postoji potencijal u hrvatskom društvu.
U svakoj vladi ima dobrih, prosječnih i nešto lošijih ministara. Niti vaša vjerojatno nije izuzetak, međutim vi ipak odbacujete bilo kakve promjene u Vladi. Doduše, četiri člana su zbog različitih razloga već ranije otpali. Sada se nakon lokalnih izbora obnavljaju javni zahtjevi za rekonstrukciju Vlade.
- To je tako, u ciklusima mediji ili kojekakvi analitičari otvaraju priče o rekonstrukciji Vlade, prijevremenim izborima, trećem političkom putu... Neki su ministri otišli, njihove su zamjene odlične, mogu reći da je Vlada vrlo kompaktna. Naročito u usporedbi s Račanovom, prvom u koju je SDP vodio. Imam visoko zadovoljstvo odnosima u Vladi i timskim duhom. Što se, pak, tiče kompetencije ministara, ova je Vlada bitno, ali baš bitno bolja od prethodnih HDZ-ovih Vlada. Naravno, neki su ministri uvijek bolji od ostalih, no ja objektivno ne vidim rupa u Vladi.
U javnosti vas se stalno potiče da nekakvim stručnjacima ojačate pojedine resore.
- Na primjer?
Gospodarski resori.
- Ekonomija je najkompleksnija društvena disciplina, morate znati matematiku, sociologiju, psihologiju, povijest, skoro sve. A onda moraju biti još i dobri organizatori i politički lideri. U mojoj je Vladi puno realiziranih i kompetentnih ljudi raznih profesija, a vlada stručnjaka još je jedna mudrolija poput trećeg puta. Adminstracija mora biti stručna, a onda njoj mogu biti nadređeni i političari ako hoćete opće prakse. Sada u Vladi ima ljudi koji su se dokazali kao političari u izbornim ciklusima, na terenu, kao i onih koji su u pravilu imali profesionalne karijere, bili sveučilišni profesori, vrhunski diplomati, menadžeri privatnih firmi. Nisu oni slučajno ovdje dospjeli.
Stavljate ruke u vatru da je vaša ekipa sposobna izvesti Hrvatsku iz krize?
- Vjerujem u to.
Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić predložio je da imate posebnog čovjeka za reforme, koji bi se samo time bavio.
- I još da uvedemo ministarstvo smiješnog hoda. Svi mi radimo na reformama. Ali baš svako ministarstvo. Neki ljudi ne razumiju da procesi u politici nisu kao dobro uređenom, monopolističkom poduzeću. Zalažem se za jasne protokole i procedure, ali oni ne mogu biti isti u Microsoftu i u Vladi. Dovoljno vam je doći na sastanak Europskog vijeća koji traje cijelu noć i odmah shvatite zašto je to tako. A tamo doista ne sjede šarlatani i varalice.
Vas kritiziraju desni analitičari, lijevi analitičari, nekadašnji partijski intelektualci... Jedan od potonjih, Danko Plevnik, svojedobno urednik u Komunistu, glasilu Saveza komunista, napisao je i svojevrstan manifest o tome kako treba maknuti Milanovića jer inače ljevica nema šansi na idućim parlamentarnim izborima.
- Njegova ljevica nema, ali ova naša moderna, libertarijanska ljevica itekako ima izgleda. Gledajte, velika većina tih ljevičara na koje mislite, uz časne iznimke, rezenira po principu - ima li mene tute, gdje se ja to mogu ugraditi. To nema veze s analitikom.
Činjenica je da je dosta njih, što bi narod rekao, jela iz ruke Sanaderu. Zašto im vi niste ponudili malo zobi?
- Nisam čuvar u zoološkom vrtu nego premijer.
I Račana su ti pravi ljevičari optuživali da je prodao socijaldemokraciju, da je napustio lijeve pozicije. Ali, u u vašem su slučaju te optužbe daleko intenzivnije, strastvenije.
- Inače sam sklon polemikama, ali sada jednostavno nemam vremena za ovakvu vrstu polemika. Bit će, međutim, prilike da se tim poznavateljima europskog društva objasni što je danas ljevica, što je socijaldemokracija, što je libertarianizam i kako se mi u to uklapamo. Jedan dio tih ljudi, osim što su frustrirani, žive i u sredini 20. stoljeća.
SDP se može uspoređivati s drugim europskim strankama ljevice?
- Itekako. Mi smo izrazito demokratska stranka, jedina istinski demokratska stranka u Hrvatskoj. Razlika između SDP-a i njemačkog SPD-a vrlo je mala. Možda smo mi malo liberalniji, ali to je posljedica naše povijesti i transformacije društva. A razlika između HDZ-a i njemačkog CDU-a je nebo i zemlja. To što radi HDZ, ljudima iz stranke Angele Merkel ne bi ni na pamet palo da zauste. Njemački demokršćani su vrlo pristojni, odgovorni ljudi, a ne galamdžije i seoski bukači.
U intervjuu BBC-ju branili ste HDZ, tvrdili ste da oni nisu ekstremni nacionalisti.
- To je moja državnička dužnost. Ako treba braniti i opoziciju.
Desni vas analitičari, s druge strane, najviše prokazuju kao čovjeka koji nije domoljub nego srbofil koji je Vladu nakrcao Srbima, pa ih u njoj ima 30, 40 ili čak više posto. A hrvatskom narodu namećete jedan izopačeni, protuprirodan svjetonazor.
- Super.
Izdvojen je slučaj Aleskandra Kolarić, ona je čak članica SDP-a, a dere po vama ustrajno kao Maksim po diviziji.
- Ona je članica SDP-a?
Kaže da je.
- Onda valjda je. Nemam se vremena baviti onima koji svoje ambicije i frustracije komuniciraju kroz medije umjesto kroz rad i rezultate.
Koliko primate k srcu sve te kritike?
- Nimalo. Svatko, naravno, voli da ga se hvali, ali kad to čine budi oprezan i pazi tko te hvali. Pokušavam svakoga saslušati što govori, ali toga puno ima, naprosto si diskriminirajuća meta frustracija, kompleksa, nerealiziranih ambicija, izgubljenih poslova, razbijenih dugogodišnjih talova... Puno ih se, kažem, pokušava ugraditi, a ja im velim - ne bu išlo.
Koliko god vaši kritičari bili ideološki raznorodni, u jednom se svi slažu, a to je da ste arogantni u javnim nastupima i skloni vrijeđanju političkih protivnika.
- Kojih?
Ne znam, Ruže Tomašić.
- To što sam loše nazvao lošim i opasnim po društvo nije uvreda. Da, to je zlo i pozivanje na najniže instinkte. Toga sam se uvijek užasavao i protiv toga ću se uvijek boriti. Ali, to nisu uvrede, slušam što se govori, a ne tko.
Ali, hrvatska politička scena nije navikla na tako izravan govor.
- To je, nažalost, ta bizantska kultura o kojoj sam govorio. Pojasnit ću, nisam mislio na Justinijanov ili Konstantinov nego na zreli Bizant koji je sinomim za spletku i trulež. Žao mi je jedino da su se svi uhvatili za Bizant, ali ne i za nordijska pravila koja vidim kao naš ideal i cilj.
Kako god, niti jedan hrvatskih premijer, računajući one iz devedesetih i ove recentnije, nije bio predmet toliko kritika. Jedna Jadranka Kosor nije bila omiljena u javnosti, ali je ipak imala bolji tretman u medijima nego vi. Pogotovo je nisu skoro svaki dan trančirali na javnoj televiziji kao vas.
- Kad ste na vrhu, onda ste meta svih.
Svi su premijeri bili na vrhu.
- Ali, naš je način drukčiji, uvjeren sam ispravniji. Ne sklapam dilove, ne potkupljujem ljude, ne govorim im ono što žele čuti nego ono s čim se svi mi moramo suočiti. Znam da su ljudi naviknuti da ih se korumpira na svaki način, i emotivno. Ja za to nemam vremena.
Kad smo kod HTV-a, je li izbor Gorana Radmanan bio pogrešan? Taj je čovjek stalno u nekim aferama, a informativni program HTV-a je profesionalno ruglo.
- Neke stvari primjećujem, neke ne, imam drugog posla. To je bila odluka klubova SDP-a i HNS-a, gospodin Radman dobio je u Saboru relativno široku podršku i ima odgovornost prema tim ljudima. Što se Vlade tiče, naša je nadležnost plan restrukturiranja HRT-a, a ne biranje suradnika ili urednika. Svatko je odgovoran u okviru svojih nadležnosti.
Hoćete li, kad bude referendum o ustavnom reguliranju braka, pozvati građane da glasuju protiv?
- Nije mi jasna ta inicijativa, ne znam čemu ona. A sam referendum je u nadležnosti Sabora.
Pustit ćete da taj referendum prođe mimo vas?
- Ponavljam, nadležnost je Sabora.
Ne plaši vas ta konzervativna revolucija u Hrvatskoj?
- Nije to revolucija nego pokušaj koji je uobičajen oko polovice mandata lijevo-liberalnih vlada u Hrvatskoj da se društvo svjetonazorski dijeli i lomi.
Vijesti iz medija
