Autor: Damir Petranović
Prošlog tjedna gospodarski tim Vlade predstavio je dio rezultata svog rada i, ukratko, objavio da 'idemo naprijed, ali stidljivo'. Potrošnja je nešto malo porasla, industrijska proizvodnja nešto manje pala, a investicije su navodno višestruko povećane. Jeste li zadovoljni svojim dosadašnjim radom, kao i radom kolega u Vladi?
- Znam da radimo maksimalno odgovorno u nimalo lakim uvjetima, te da će svi naši napori i mjere koje poduzimamo u restrukturiranju hrvatskog gospodarstva i uvođenju reda biti sve vidljiviji. Naravno, u ekonomiji se ništa ne događa preko noći i ne ovisi sve o nama zbog čega je potreban oprez u prognozama, ali s obzirom na stanje koje smo zatekli u državnim financijama i recesiju u zemljama koje su naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri, mislim da možemo biti zadovoljni s ohrabrujućim pokazateljima koji su zabilježeni u drugom kvartalu. Primjetno je okretanje trendova u pozitivnom smjeru. Tako podaci iz svibnja pokazuju rast prometa u trgovini na malo realno za 1,7 posto i to nakon 14 uzastopnih mjeseci pada, a valja znati da je osobna potrošnja najveća i ključna komponenta u strukturi BDP-a. Značajno je i što smo u prvom polugodištu javne investicije povećali za čak 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, a povećana su i direktna strana ulaganja koja prema podacima Hrvatske narodne banke u prvom tromjesečju prelaze 460 milijuna eura i šest puta su veća nego u istom razdoblju lani. Evidentan je i oporavak izvoza osobito u dijelu usluga, pretežito turističkih, što svjedoči rast broja dolazaka gostiju preko 5 posto i broja noćenja od gotovo 5 posto. Zadnjih nekoliko mjeseci ohrabruje nas i rast ukupne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti za gotovo 60 tisuća ljudi. Pri tom je ključno da rast zaposlenosti nije uvjetovan samo sezonskim utjecajem. Nakon više mjeseci opadanja dolazi do blagog rasta zaposlenosti u industriji, a bitno je usporen pad građevinarstva, prije svega zahvaljujući bržoj dinamici i većoj vrijednosti javnih investicija. Dakle, to su značajni pokazatelji da se stvari mijenjaju nabolje. Dakako, da je pred nama još puno posla, ali vjerujem da će mjere koje poduzimamo na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta u ovoj i idućim godinama dati rezultate.
Ipak, čini se da je pad BDP-a i ove godine neizbježan?
- Značajni pomaci u drugom kvartalu na tragu su naših očekivanja da će u drugoj polovici ove godine BDP rasti, a na razini cijele godine biti oko ili nešto iznad nule. Naša strategija je poznata. Provodimo fiskalnu konsolidaciju, strukturne reforme i restrukturiranje gospodarstva u svrhu očuvanja radnih mjesta, a sve to uz pokretanje investicija u javnom i privatnom sektoru trebalo bi dovesti do gospodarskog rasta. Krajnji efekt svega što radimo mjerit će se doista stopom rasta BDP-a, a kao što sam rekao za sve je potrebno vrijeme. Nije popularno govoriti o teškom nasljeđu koje nam je ostavila prethodna vlast ali to je činjenica. Negativne stope rasta prethodnih godina kao i nepovoljnu ekonomsku situaciju u zemljama u našem okruženju s kojima najviše poslujemo također treba uzeti u obzir. Ali, kažem, drugi kvartal donio je naznake promjene trendova i to je dobro, to nas ohrabruje u naporima, pokazuje da smo na dobrom putu gospodarskog oporavka.
U javnosti se stvara dojam da je najagilniji čovjek u Vladi ministar Slavko Linić, odnosno da svoj posao 'ubiranja novca' obavlja najkonkretnije, za razliku od Vas, Ivana Vrdoljaka i Siniše Hajdaša Dončića?
- Svatko od nas koji smo u Vladi radi svoj posao, svima nam je cilj potaknuti gospodarski rast, poboljšati poslovnu klimu i standard građana. Linić uvodi reda u javne financije, kontrolira proračunske rashode i nastoji postići fiskalnu disciplinu u naplati poreznih prihoda te smanjiti sivu ekonomiju i tzv. poreznu evaziju. No ta dobra priča ima svoju granicu, tamo negdje gdje počinje gušiti i gospodarstvo i potrošnju građana. Zato je ključ upravo u oporavku gospodarstva, rastu i stvaranju temelja za bolji standard i rast potrošnje građana, a to otvara novu perspektivu. Da bi se to dogodilo potrebno je opet probuditi investicije u Hrvatskoj, a to je ono što radimo ja i moji kolege iz gospodarskih resora. Ne želim biti pretenciozan, ali mi se čini da je stvaranje novog u ovom trenutku najveći izazov i da je zato posao nas iz gospodarskih resora izuzetno težak. A u konačnici, o tome će ovisiti prihodna strana proračuna i stabilnost javnih financija.
Još prilikom preuzimanja vlasti objavljeno je da će Linićeve mjere imati pozitivan učinak 'jedino u slučaju da gospodarski ministri obave svoj dio posla, odnosno ukoliko investicije značajno porastu i BDP prestane padati'? Nije li možda i kontraproduktivno u ovom trenutku snažno inzistirati na poreznoj presiji, jer ona 'ubija' potrošnju?
-To je to o čemu vam govorim. Dobra mjera. Mi inzistiramo na uvođenju fiskalnog reda, a paralelno radimo na tome da pojačamo javne investicije na koje imamo izravan utjecaj i potaknemo privatne investicije indirektno, kroz jačanje poslovne klime i uvođenje raznih poticaja, pa i zakonskih rješenja za rušenje barijera investitorima. Podsjetio bih vas kako je za razliku od naših poduzetnika koji često govore o prevelikom poreznom opterećenju, Europska komisija u ocjeni našeg ekonomskog programa navela da je ukupni udio poreza u BDP-u u Hrvatskoj manji od prosjeka EU-a. Općenito, udio poreza u BDP-u u Hrvatskoj iznosio je u 2011.godini 32 posto i znatno je manji u odnosu na prosjek EU-a koji iznosi 38,8 posto. No, neovisno o tome, mi želimo i dalje rasterećivati gospodarstvo, posebno u dijelu parafiskalnih nameta. Priprema se njihovo smanjivanje ili ukidanje. Međutim, posebno zabrinjava ogroman procijenjeni udio sive ekonomije do 40 posto, a što ima izrazito negativne učinke na prihodnu stranu proračuna, ali istovremeno unosi nesigurnost u procjenu ključnih makroekonomskih indikatora. Pitanje je koliki je postotak sive ekonomije koji se uključuje u BDP i da li odgovara stvarnosti, te kako bi izgledali omjeri deficita, javnog duga i sličnih kategorija prema BDP-u u slučaju kada bi isti bio korigiran za stvarni, vjerojatno veći udjel sive ekonomije nego što je to trenutno slučaj.
Pristupni fondovi bili su najavljivani kao ključni poticaj rastu gospodarstva, kakvi su trenutni rezultati njihovog korištenja? Postoje li podaci o prvih šest mjeseci ove godine i je li poznat omjer između privatnih i državnih projekata?
-Krajem 2011. godine, kad smo preuzeli vođenje Vlade, zatekli smo ugovoreni iznos pretpristupne pomoći IPA od 37 posto ukupno dodijeljenih sredstava, uspjeli smo taj iznos dignuti na 80 posto. Sa 252 milijuna eura koliko je bilo ugovoreno u pet godina, mi smo u godinu i nepunih sedam mjeseci ugovorili više od toga i dosegli ugovoreni iznos od blizu 520 milijuna eura. Ili, ako gledamo što je dosad plaćeno, povećali smo realizaciju sa 19 posto koliko je bilo krajem 2011. na 47 posto u drugoj polovici srpnja, odnosno sa blizu 127 milijuna eura na preko 300 milijuna eura.
Što se tiče strukturnih fondova, oni su nam dostupni od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Već tog prvog dana, 1. srpnja, Europska komisija odobrila je dva velika projekta vrijedna oko 140 milijuna eura od čega je EU udio blizu 103 milijuna eura. Znate već da je riječ o poboljšanju vodne infrastrukture u Osijeku i sustavu odvodnje i uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Poreču. Ukupno je spremno devet velikih projekata, pojedinačno vrijednih iznad 10 milijuna eura, a ukupno više od 580 milijuna eura od čega se iz EU fondova planira sufinancirati preko 430 milijuna eura.
Ulaskom u EU imat ćemo puno više natječaja za prijavljivanje projekata, znatno više mogućnosti za poduzeća. Procedure će biti jednostavnije, svi natječaji će biti na hrvatskom jeziku, primjenjivat će se hrvatski zakon o javnoj nabavi.
Moraju li se i privatni projekti prijavljivati preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i ako ne, kako se onda to kontrolira?
- Natječaje će objavljivati resorna ministarstva dok je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koordinacijsko tijelo i provodit će samo dio operativnih programa. U tijeku je izrada programskih dokumenata i definiranje prioriteta financiranja za razdoblje 2014.-2020. Godišnje će nam na raspolaganju biti oko 1,3 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koji otvaraju veliku šansu i poduzetnicima za financiranje projekata u skladu s tematskim ciljevima EU. Želimo ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, uključiti što više ljudi na tržište rada, osigurati što bolje obrazovanje i stjecanje vještina, smanjiti siromaštvo. Veliku pozornost dajemo i području zaštite okoliša i prirodnih resursa gdje je očekivano ulaganje preko 4 milijarde eura do 2020., te u prometnu, ovaj put željezničku infrastrukturu s ulaganjem od oko 3 milijarde eura do 2020. Također, želimo jačati administrativne kapacitete i imati učinkovitiju javnu upravu, uz porast uključenosti civilnog društva i socijalnih partnera.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je da se rast mora zasnivati na privatnom kapitalu i investicijama. Zašto je Vladi trebalo skoro dvije godine da shvati da se rast ne može temeljiti na državnim investicijama već na privatnim ulaganjima?
- Jasno nam je od početka da su privatne investicije ključ oporavka. Otkad sam sredinom studenoga prošle godine preuzeo vođenje Vladine Koordinacije za gospodarstvo i investicije, to stalno ističem. Pad privatnih investicija od gotovo 40 posto ključni je uzrok gospodarskog pada. Javne investicije držimo stabilizatorom dok se ne pokrenu investicije u privatnom sektoru. Osjećamo da je preokret blizu i da će privatni sektor krenuti skoro u novi investicijski val, a mi ga u tome želimo snažno poduprijeti. I tu smo dosta napravili, počevši od porasta javnih investicija, o čemu sam već govorio, do pokretanja privatnih investicijskih projekata za koje su otklonjene barijere nakon što su se pojedini investitori obratili Agenciji za investicije i konkurentnost, odnosno kad su se našle na dnevnom redu Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije. U portfelju AIK-a je trenutno 75 projekata ukupne vrijednosti od oko 6,8 milijardi eura i s planiranih više od osam tisuća zaposlenih. Naravno, to nisu svi projekti u Hrvatskoj već samo oni koji su se javili Agenciji za pomoć države u njihovoj realizaciji.
Može li se 'običan čovjek' prijaviti na fondove EU i zašto ti natječaji nisu objavljeni na vašoj stranici - ili ako jesu, zašto nisu objavljeni tako da ih se jednostavnije može naći?
- Sve potrebne informacije mogu se naći i na internetskim stranicama. Uz to, sva tijela državne uprave imaju osobe za informiranje koje su dužne pružiti kvalitetnu i relevantnu informaciju, a moje ministarstvo provodi i edukacije. Uskoro ćemo pokrenuti i portal o strukturnim fondovima, na kojem će biti objedinjene sve informacije o mogućnostima koje pružaju EU fondovi. Evo da spomenem kako se do kraja prvog kvartala 2014. očekuje pokretanje 14 javnih natječaja za dodjelu većeg broja pojedinačnih potpora kroz koje će krajnjim korisnicima, najviše poduzetnicima i nevladinim udrugama, biti na raspolaganju 120 milijuna eura.
U korištenju EU novca važno je imati projekte koji su usmjereni na rast i razvoj, poboljšanje socio-ekonomskih uvjeta u sektorima koji su prepoznati kao strateški na razini države i EU te koji doprinose ispunjenju nacionalnih razvojnih ciljeva ali i ciljeva strategije Europa 2020. Nadalje, važno je poštovati procedure, a neophodno je i nacionalno sufinanciranje. Mi radimo na stvaranju zalihe kvalitetnih projekata, primjerice na naš ovogodišnji poziv za prijavu projektnih ideja regionalnih razvojnih projekata zaprimili smo njih gotovo 400. Privodimo kraju obradu i vrednovanje, nakon čega ćemo objaviti koji su ušli u krug onih kojima ćemo pružiti tehničku pomoć i sufinancirati izradu projektne dokumentacije. Između ostaloga, dogovorili smo suradnju s UNDP-om, čiji će konzultanti, nazvali smo ih „lovci na projekte“, na terenu, konkretnije na područjima od posebne državne skrbi, snimati projekte čiju razradu ćemo potom podržati. Isto tako radimo na aranžmanima s razvojnim bankama, posebice HBOR-om kako bi oni koji se budu natjecali za EU projekte lako osigurali potrebni nacionalni dio financiranja.
Hoće li u korištenju europskog novca Hrvatska biti fokusirana samo na 'sitnije' projekte, poput lokalne infrastrukture, ili ima i veće ambicije? Je li izgledno financiranje Pelješkog mosta iz tih sredstava? Što je sa željeznicom?
- Već sam spomenuo da će najveći dio novca ići na obnovu i izgradnju željezničkih koridora Vb Rijeka-Botovo i X granica sa Slovenijom do granice sa Srbijom, zatim u 10-tak regionalnih odlagališta otpada i ogroman broj vodovodnih sustava i sustava odvodnje. Devet velikih, već pripremljenih projekata, o kojima sam govorio, svjedoče da ima prostora za sve u skladu s dogovorenim ciljevima iz 11 tematskih područja. Očekujemo od Europske komisije vrlo brzo odobrenje za projekt izgradnje drugoga kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, ukupne procijenjene vrijednosti preko 190 milijuna eura. Što se tiče Pelješkog mosta, čekamo dovršetak studije predizvodljivosti koja treba reći koja je opcija povezivanja dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske najprihvatljivija, a onda slijede pregovori o sufinanciranju iz EU fondova. Ja se nadam da će to biti upravo Pelješki most.
Smeta li Vam, kao Dalmatincu, katastrofalno loša željeznička veza sjevera i juga države? Zašto se, barem kad se radi o ovom dijelu infrastrukture, gotovo svi novci ulažu u zagrebačko područje i sjeverozapadnu Hrvatsku? Hoće li Zadar ili Split - a o Dubrovniku da ne govorimo - ikada dočekati pristojan vlak?
- Kao članu hrvatske Vlade važno mi je da se svaki dio Hrvatske razvija, pogotovo moramo voditi računa o onim manje razvijenima. Hrvatske željeznice i resorno ministarstvo zacrtali su planove na obnovi željezničkih pruga i modernizaciji vlakova, a novac iz EU fondova uložit će se u skladu s prioritetima vezanim za razvoj europskih prometnih koridora koje sam spomenuo. Međutim, to ne znači da se neće ulagati i u druge željezničke pravce, ali pretežito iz domaćih izvora. Ulaganja u željezničku infrastrukturu u narednih par godina otvaraju novi razvojni ciklus Hrvatske, kao što su to u prethodnom vremenu bile autoceste.
Upravo Vaša, Splitsko-dalmatinska županija, apsolutni je rekorder po broju nezaposlenih. Nezaposlenost je dvostruko veća nego u Zagrebu. Ima li pomoći?
- Dobar je znak što se u drugom kvartalu nezaposlenost počela smanjivati ne samo zbog sezonskog utjecaja već i porasta zaposlenosti u drugim sektorima. Javne investicije koje smo pokrenuli, a koje su dijelom i u Dalmaciji, tome doprinose. Kroz predstečajne nagodbe i u Dalmaciji će se sačuvati znatan broj radnih mjesta.
Pomažemo u izradi projektne dokumentacije za 13 regionalnih razvojnih projekata s područja Dalmacije, kao i cijelog niza drugih manjih projekata. Korištenje besplatnih i bespovratnih sredstava iz EU fondova prilika su za sve nas, a iskustva drugih zemalja članica pokazala su da članstvo u EU donosi i rast direktnih stranih investicija. Uz to, prema podacima Agencije za investicije u Dalmaciji se priprema ukupno 31 projekt vrijednosti 3,65 milijardi eura, a kroz njih je planirano zapošljavanje više od 2600 ljudi. No, poruka je svima da ne može Vlada sama rješavati gospodarske probleme, da je potreban snažniji angažman svih u javnom i privatnom sektoru, a da će Vlada biti uvijek uz njih kao potpora.
Kako komentirate izjavu ministra branitelja Freda Matića da onima koji vode državu treba više hrabrosti i da bi se trebali ugledati u hrvatske branitelje koji su donijeli Hrvatskoj pobjedu u ratu?
- Držim da radimo časno i odgovorno svoj posao, da donosimo odluke, pokrećemo nove projekte i da polako ali sigurno stvaramo temelje novog, restrukturiranog i efikasnijeg hrvatskog gospodarstva. To je najbolji način da u miru nastavimo bitku za bolju Hrvatsku, da idemo putem za koji su se u ratu izborili hrvatski branitelji.
Što vi osobno mislite o davanju autocesta u koncesije i koja je alternativa –hoće li biti smanjenja mirovina?
- Kad smo predstavljali rezultate radnih skupina u drugom kvartalu, rekao sam da monetizacija autocesta nije naš hir. To je jednostavno potreba. Moramo spasiti javne financije. Javni dug je u četiri godine krize povećan za 75 milijardi kuna dok su samo kamate na taj dug porasle 4,5 milijarde kuna. Građani trebaju znati da se za gradnju autocesta država skupo zaduživala, a da je financiranje u malom dijelu bilo bazirano na proračunu. I danas imamo ogromni dug koji tvrtke koje brinu o autocestama nisu u stanju vraćati. Davanjem autocesta u koncesiju, najam trebali bismo ostvariti jednokratne prihode kojima bi vratili dio glavnice duga i značajno smanjili troškove kamata. Važno je reći da ceste u ovom modelu ostaju u vlasništvu hrvatske države, nema riječi o rasprodaji. Uostalom, već imamo slične aranžmane s autocestom u Istri ili Zagreb-Macelj koji već godinama funkcioniraju.
Vijesti iz medija
