Razgovarao: Plamenko Cvitić
Premda je nedavno u jednom intervjuu rekao da mu je ovo zadnji ministarski mandat, čak i ako njegova stranka dobije sljedeće izbore, ministar financija Slavko Linić ne djeluje ni umorno ni bezvoljno. U velikom, ekskluzivnom intervjuu povodom 1500. broja Business.hr-a neumorno je i bez oklijevanja odgovorio na sva postavljena pitanja: od ocjene aktualne gospodarske situacije u Hrvatskoj, preko recentnog sukoba s bankarskim sustavom pa sve do čvrstog obećanja da će 2014. biti godina u kojoj će se sva plaćanja u državi odvijati u zakonskim rokovima.
Business.hr: Kao najbolje informirana osoba o stanju hrvatskih financija, kako biste opisali aktualnu gospodarsku situaciju? Na žalost, još je uvijek ogromna neizvjesnost, nema gospodarskog rasta, postoje teškoće oko državnih investicija u energetici i željeznici, a s druge strane privatni sektor je još daleko od toga da možemo reći da je osposobljen nakon krize. S izostankom gospodarskog rasta i s mjerama restrikcije, rezanja, umanjenja prava, mi smo u situaciji da građani žive teže, manje primaju, nemamo dovoljno potrošnje, i to su problemi i za vladu, i za građane i za gospodarstvo. Prema tome, u vrlo smo neizvjesnoj situaciji, jer bez gospodarskog rasta nema izlaza.
Business.hr: Dobro, ali kakve su naznake? Neki bankovni analitičari govore o oporavku Hrvatske do 2015. godine, vi ste lani kazali da će tek 2017. biti bolje...
Bez gospodarskog rasta nama samo rastu novi rashodi. Uz sve kritike da vlada ne radi, mi radimo, traje sanacija brodogradnje, pa sanacija željeznica, pa sanacija zdravstva, ali sve to samo donosi nove dubioze, nove dugove i nove deficite. A to su sve stari problemi koji dugo nisu bili rješavani. Raste dug, raste kamata, kamata stvara nove deficite, a i sam ulazak u Europsku uniju je nova obveza za državni proračun. U 2014. godini, skoro da i nismo trepnuli, a skoro četiri milijarde više rashoda. A ako nema rasta, onda bi trebalo rezati. Četiri i pol milijarde rashoda, dvije i pol milijarde kamata, eto već smo na sedam milijardi, pa vas pitam: gdje srezati? To je ta neizvjesnost. Takve deficite ne mogu prihvatiti ni strani kreditori, ni Europska unija, i bit ćemo u velikim problemima kad budemo razgovarali o prekomjernom deficitu.
Business.hr: Na kome leži odgovornost za gospodarski rast? Na privatnom sektoru? Investitorima?
U ove dvije godine vlada je načinila niz ustupaka da smanji rashodovnu stranu kod privatnog sektora Smanjili smo bruto plaće za dva indeksna poena, smanjili smo parafiskalne namete, pa smo na kraju odlučili da ne moraju platiti ni porez na dobit ako ju reinvestiraju. Odrekli smo se tri i pol milijarde kuna prihoda, koji bi nam u proračunu dobro došli. To je u dvije godine sedam milijardi kuna. A te olakšice smo dali da privatni sektor bude konkurentniji, da smanji rashodovnu stranu. Aktivno smo išli rješavati dubioze u nelikvidnosti i insolventnosti. Tri reprograma, pravo da otpišu kamate, pa smo na kraju išli i u predstečajne nagodbe, otpisujemo i do 70 posto svog potraživanja, sve samo da pomognemo privatnom sektoru. Prema tome, vrlo aktivnim mjerama smo dali mogućnost privatnom sektoru da se konsolidira. I zato očekujemo da on ponovno pokrene proizvodnju, i ono osnovno, da ide na europska tržišta, u izvoz.
Business.hr: Ali to sve se ne događa ili teče jako sporo...
Gospodarstvenici će na sve ovo reći: nije dovoljno. Ali onda se probajmo pitati: možemo li više? Ne možemo. Na Klubu izvoznika sam to jasno rekao, dosad smo nešto i mogli, ali u 2014. s novim obvezama jednostavno ne možemo ni kunu olakšica dati gospodarstvu i tražimo da se gospodarstvo sad konsolidira s unutarnjim rezervama.
Business.hr: Vi ste svojevrsni fenomen ove vlade: prevladava dojam da ste u sukobu s mnogima, a povjerenje građana u vas ipak raste, čak ste po popularnosti odmah iza predsjednika države.
Polazim od toga da vrlo jasno iznosim stavove i politike vlade, ne taktiziram, ne izlazim s nejasnim stavovima. Očito građani žele čuti istinu, ono što ih čeka, ali i koliko tko mora svemu tome doprinijeti.
Business.hr: Čini se da jedino s bankama nikako ne možete naći zajednički jezik?Ako godinu dana pregovarate o mogućem izgledu Zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje u pregovorima jasno naznačavate da moramo zaustaviti ekspanziju kredita prema građanima jer ju nisu u stanju servisirati, jer su prezaduženi, postali su siromašni, preko 650.000 blokiranih računa, sve je to razlog daje vlada zaključila da mora nešto učiniti. Ocijenili smo da to možemo samo određujući maksimalne kamate i na stambene i potrošačke kredite, da ograničimo i troškove koji se vezuju na to, da odredimo maksimalne ukupne troškove kredita, jer to je uostalom i europska praksa, da su građani slabija stranka u odnosu na banke, i da je država ta koja je dužna zaštititi građane od te lošije pozicije. Sebi smo dali u obvezu da probamo riješiti problem prevelikih troškova po nekim kreditima, poput švicaraca, gdje su eskalirale tečajne razlike. Tu smo ponudili određena rješenja, no kod banaka prevladava stav da im nije pravo da kontroliramo troškove kredita, nije im pravo da utvrđujemo maksimalne kamatne stope, niti što smo se usudili regulirati neka rješenja oko švicarskog franka. Otpor kod nenamjenskih kredita, odnosno minusa, tu oni žele punu slobodu. Budimo iskreni, neki su prešli sve granice: prijete nam, vrijeđaju nas, koriste i neke vaše kolege novinare koji su naplatnom spisku udruge banaka i koji nas pokušavaju i osobno vrijeđati i blatiti. To je sramotno za bankarski sustav, ali u svemu tome manje se uočava da oni zapravo prijete građanima. Kažu: nećemo vas kreditirati, smanjit ćemo kreditiranje, napustit ćemo vas... To su sramotne prijetnje. Ipak ima ijedna dobra stvar, nisu sve banke iste. Ministarstvo financija komunicira s mnogim bankama, recimo Erste banka već dvije godine primjenjuje određene klauzule koje smo mi predložili, dakle taj bankarski sustav je bio odgovoran prema svojim komitentima. Ili Hypo banka, već su se pripremili na promjene. Dakle, postoje banke koje se ozbiljno bave ovim promjenama, pripremaju se na to i ne galame. Ali dio neodgovornih predsjednika uprava nekih drugih banaka pokušavaju zaštititi svoje pozicije ili, ako hoćete da sad ja budem malo bezobrazan, žele zaštititi svoje bonuse. Njima je vlastiti prihod očito bitniji i od statusa banke i od građana. I zato im jasno poručujem: što su oni glasniji, neodgovorniji, to će i obrana vlade u ovom slučaju biti vrlo vrlo okrutna. Jednostavno nećemo dozvoliti ovakvo ponašanje u Hrvatskoj.
Business.hr: Vratimo se gospodarstvu. U javnosti se sve češće spominju snažniji rezovi, hoće li ih biti? Naš glavni problem je mali broj zaposlenih. Kad mi budemo sutra imali blizu dva milijuna zaposlenih, riješit će se problem nedostajućih sredstva u mirovinskom fondu koji generira najveći dio deficita. I opet se vraćamo na osnovno rješenje: gospodarski rast. A to su investicije, veća proizvodnja za izvoz. Sve ostalo vlada već radi iz godine u godinu: reže plaće, reže materijalne rashode, intelektualne usluge, subvencije. S rezanjima plaća u državnom sektoru smo došli ispod prosjeka plaća u privatnom sektoru, sa subvencijama smo došli do najniže razine. I naš sad problem nije rezanje, nego novi rashodi, jer svaka reforma košta. A provodimo reforme koje netko nije deset godina htio taknuti. Nije naš problem nedovoljno rezanje, nego prevelika brzina novih rashoda, koje stvaramo sa reformama.
Business.hr: Ali nezaposlenost ne može riješiti samo privatni sektor? Privatni sektor od vlade dobiva pomoć u konsolidaciji nelikvidnosti i insolventnosti, i to na sve moguće načine. S druge strane smanjujemo rashode u privatnom sektoru. Sto očekujemo? Da oni vide svoj interes da u Hrvatskoj povećaju proizvodnju i da krenu prema izvozu ili nekim investicijama. Nema li tog interesa, onda ćemo imati problem. Možemo mi imati kratkoročni efekt sa državnim investicijama, ali tu nema dvojbe ni kod nas ni kod znanstvenika: privatni sektor mora osigurati stabilnost gospodarskog rasta. Gdje je zalutao novac privatnog sektora? Možemo li se oporaviti od bezveznog trošenja novca u imovinu, stanove, poslovne prostore, zemljišta ili prenamjenu zemljišta? Fali proizvodnje. Prema tome, možemo li još smanjiti zdravstveni doprinos? Možemo. Ali onda moramo uvesti i porez na nekretnine. Ako želimo privatni sektor učiniti još konkurentnijim, morat ćemo progresivno oporezivati imovinu van funkcije. Ovog trenutka se tome, a ja to ne razumijem, najviše opiru gospodarstvenici i dio nekih političkih opcija u Hrvatskoj, pa eto još imaju vremena to zajednički raspraviti.
Business.hr: Što je glavni razlog što u Hrvatskoj nema pravih, velikih investicija?Dosad smo rješavali strukturne probleme u brodogradnji. Nema novog ulaganja jer se trenutno bavimo zbrinjavanjem viška, smanjenjem broja zaposlenih, restrukturiranjem proizvodnje. Godinu dana smo potrošili na restrukturiranje željeznice, izdvajanja djelatnosti, zbrinjavanja ljudi, i tek sad pripremamo investicije u putničkom i teretnom prometu. U energetici imamo HEP, koji ima problem ekologije, jer i u ovom trenutku imamo velike otpore zaštitnika ekologije koji niti jedan projekt ne ocjenjuju dovoljno dobrim, i zato kasnimo i ne ide. O Ini bolje i da ne govorimo, imamo strateškog partnera s kojim se sukobljavamo, umjesto da ulažemo. A da s tim krenemo, hidroelektranom ili obnovom rafinerija ili sa željezničkim prugama, to vam je već dva indeksna poena gospodarskog rasta.
Business.hr: Neki kažu da vladi nedostaju vizije, i sami ste rekli da je situacija neizvjesna?
Mi i sada imamo jasne projekcije. Država mora krenuti u krupne investicije u željeznici, energetici, čak i u alternativne izvore energije. Nismo bezveze dali međustopu za turizam, sad očekujemo značajna ulaganja u četvrtu ili petu zvjezdicu mnogih hotela, produljenje radnih dana hotela na više od 200 dana, stoje onda i produljenje sezone. To su glavne okosnice. Značajne novce vlada je uložila i u HBOR, da tamo krenemo sa financiranjem proizvodnje za izvoz. Vidite i koliko potpore smo dali privatnom sektoru. Zato ja ne bih rekao da nemamo viziju ili rješenja. Ono stoje istina jest činjenica da tako nismo radili zadnje 23 godine i stvorio se enormni dug. Zato smo donijeli strategiju privatizacije, krenuli s privatizacijom zadnjeg, financijskog sektora, pripremamo i koncesioniranje autocesta, to su sve strategije ka smanjenju duga koji je naš najopasniji destabilizirajući faktor. A da ne govorimo o tome da nema rasta, pa stalno moramo rezati, pa imamo štrajk jednih, drugih, pa neposluh poljoprivrednika. Dakle ne može se reći da nemamo strategije, vizije i gospodarski program. Negdje se jasno i vide rezultati, recimo nelikvidnost smo spustili sa 45 na 34 milijarde, imate sad posljednje izjave pojedinih gospodarstvenika da nema više problema u nelikvidnosti, država plaća sve svoje obveze na vrijeme, ostaje još sad jedan dio zdravstvenog sustava za isfinancirati, pa ćemo moći da država baš sve svoje obveze plaća na vrijeme. Proveli smo i racionalizacije u sustavu, pa se sad možemo okrenuti ka investiranju. Prve su željeznice, a sutra to već očekujemo u zračnom prijevozu, moramo jasno definirati što je nama zagrebačka zračna luka...
Business.hr: Dakle ipak ste optimist?
Da, uvijek. Za mene nema nerješivih problema, samo treba znati kako ih riješiti. Ono što me čini malo neraspoloženim, ne čak ni pesimistom, jest daje vlada u svemu tome sama. Protiv vlade su poslodavci, bankari, sindikati, pojedini znanstvenici... Ali nitko od njih ne nudi rješenje. Zbog toga smo jako usporeni.. Cijela akademska zajednica će se sad ustati što najveće optužbe stranih investitora da nam je pravosudni sustav spor, neefikasan i pruža veliku nesigurnost svim pravnim osobama u Hrvatskoj i onima koji dolaze. Mi to pokušavamo riješiti kroz predstečajne nagodbe, a cijela akademska zajednica će ustati protiv toga, A ja onda pitam: a koje je vaše rješenje? Nama je već 11 godina u stečaju i imat će umanjenje kapitala, što će biti velika šteta za svakog vjerovnika. Ili uzmite Gradsku banku Osijek, petnaesta godina u stečaju, s enormnim troškovima stečaja, i onda ja pitam akademsku zajednicu, izvolite riješiti te probleme, vi ste kreirali zakone, nama u svijetu pada rejting zbog ovakvih rješenja. A kad mi predložimo nešto novo, nitko nam ne pruža ruku.
Business.hr: Imate li ijednog partnera?Ne, sami smo.
Business.hr: Ali nije baš tako, građani vas uvelike podupiru...
Građani nisu partneri, oni daju svoj sud, ali priznajem da su nam velika moralna pomoć. Budimo iskreni, kad smo krenuli s fiskalizacijom, pa opstali smo samo zbog građana. Jedini su oni rekli da se mora plaćati porez, da se ne može varati, švercati, krasti. To su samo građani rekli. I dio medija je bio izrazito protiv fiskalizacije.
Business.hr: Posljednjih dana opet kruže glasine o PDV-u i eventualnom dizanju stope. Neki tvrde da je upravo to demotivirajuće za investitore, jer, kažu, kako ulagati u zemlju za koju ne znaš hoće li sutra mijenjati stopu PDV-a ili ne?
Ja takve poduzetnike i ulagače ne razumijem. Ako im je problem PDV, onda neka ne dolaze u Hrvatsku. Jer za poduzetnika PDV nije bitan. On mu ne znači ništa, to je ulazno-izlazna stavka, to je njemu neutralni efekt na njegovu bilancu koja mu znači dobit ili gubitak. Ostaje pitanje PDV-a kao tereta građanima. Da, građani plaćaju PDV jer smo odlučili pomoći gospodarstvu, pa smo jedan dio tereta prebacili na građane. Zato imamo stopu od 25 posto. A što se tiče međustope od 10 posto na turizam, smatram da je to neodgovorno lamentiranje i razočaran sam sa svima onima koji lupaju o tome. Znate, znanstvenici su napali vladu daje kriva za rupu u proračunu, jer smo spustili PDV na ugostiteljske usluge i pružanja usluge pića, i smatraju da smo tu pogriješili. Sada mi kažemo, preniska nam je međustopa, dižemo je na 13 posto, i sad čujem da svi, i znanstvenici i ugostitelji i turistički djelatnici kažu: to je nama nesigurnost. Ma koga oni prave ludim? Kad smo spustili stopu s 25 na 10 posto, koliko su pale cijene u tim sektorima? Ništa. Ni kave, ni sokovi, ništa nije palo. A imaju li profite? Imaju. Čak je i fiskalizacija pokazala koliko su varali državu, jer su pričali da će propasti, posebno oni koji se bave ponudom pića, a na kraju vidimo da neki imaju i po dvije tisuće puta veći promet. Dvije tisuće puta! Ako sada dižemo na 13 posto, što će im to značiti? Neki kažu da će dizati cijene, a ja onda pitam: koga to mi imamo za partnere? Kad se skine sa 25 na 10, nema smanjenja cijena, a sad kad se diže sa 10 na 13, onda najavljuju povećanja cijena. Jedino što mogu poručiti je: dragi građani, ne ulazite u takve kafiće. Bit će poštenih poduzetnika, i to je razlika, ima i poštenih poduzetnika. To je jedna tako neozbiljna priča. Smatraju li da trebamo smanjiti plaće učiteljima ili liječnicima? Možemo i to smanjiti, ali i dalje će deficit biti prevelik. Neki još uvijek ne mogu shvatiti daje država u teškoj krizi, da se reformama stvaraju nevjerojatne dubioze, i da se moramo presložiti. Onaj tko je protiv toga, nije potrebno da radi u Hrvatskoj.
Business.hr: A hoće li na kraju stopa PDV-a rasti ili ne?
Na sjednici prije tri tjedna predstavljene su smjernice za 2014. godinu. U njima je jasno utvrđen prevelik deficit i mjere vlade da se taj deficit smanji. I kod tih mjera je samo utvrđen rast međustope od 10 na 13 posto. To je jedina predložena mjera. Ono stoje naš problem su pregovori s Europskom unijom oko prekomjernog deficita. Još ne znamo kako će se oni odvijati i što ako budu potrebne jače mjere. I onda ja nekome iznesem, ne stav vlade, nego svoje razmišljanje, pa drugi dan vidim katastrofične naslove u novinama i potpunu laž daje to odluka ili stav vlade.
Business.hr: Slažete li se s kolegom Gordanom Marasom da treba ukinuti obvezna članstva u obrtničkoj ili gospodarskoj komori?
Ne. Naš cilj je razvijati male i srednje poduzetnike, mali ne mogu svoju budućnost tražiti samo na hrvatskom tržištu, moraju ići prema izvozu. A za to im treba komora. Ako treba smanjiti, prepoloviti, umanjiti te naknade, može, ali ne smijemo ugrožavati osnovnu opstojnost komora. Gospodarstvenici isto trebaju znati: komora je njihovo tijelo. Ako treba, neka ju reorganiziraju, postave drukčije zadatke, to je njihova obveza, to ne može biti posao vlade. Uvijek sam za to da se preispituje visina iznosa obveznog članstva i onoga što članovi zauzvrat dobiju, i u jednoj i u drugoj komori. Najveći dio posla oko izvoza trebaju napraviti komore. Samo bih podsjetio na jednu stvar: imali smo prosvjede poljoprivrednika, na što su se oni žalili? Tjerate nas da prodajemo žito jeftino dvjema velikim kompanijama, da im sad ne spominjem imena. A mi smo rekli: tko vas tjera? Zar nemate poljoprivrednu komoru? Zašto putem komore niste išli direktno na europsko tržište i sami više zaradili? Zato što ne znaju upotrebljavati komoru. Jer da su znali, ne bi cijene bile ovakve kakve su im postavila dva velika gospodarska subjekta u Hrvatskoj. Ali za to treba učinkovita komora, ne može poljoprivrednik sam pregovarati o prodaji žita u inozemstvu.
Business.hr: To znači da komore trebaju suštinske reforme?
Da naravno, ali to nije posao vlade.
Business.hr: Poduzetnici se žale da im država ne pomaže dovoljno u poslovanju, da je porezno opterećenje preveliko. Mogu li poduzetnici uskoro očekivati neke porezne olakšice, prije svega kada je u pitanju plaćanje PDV-a po plaćanju, a ne po fakturi?
To je za mene već zaboravljena tema. Naime, sve više i više se plaća u roku 30 ili 60 dana, mi smo sad kao Ministarstvo financija direktno nadležni za rokove plaćanja. Kao što vidite, idemo i trgovcima, da vidimo plaćaju U svoje dobavljače i proizvođače u zadanim rokovima. Tvrdim da će u 2014. godini svi plaćati u rokovima. Svi.
Business.hr: Baš svi?
Da, tvrdim baš svi. Jer su sankcije vrlo visoke. To je sad u našoj nadležnosti i to ćemo provoditi. Mi smo, doduše, dali pravo da netko svoj a potraživanja pretvori u kredit, ali to je volja stranaka. A j a vam tvrdim da će svi u državi plaćati na vrijeme, u roku od 30 ili 60 dana. Ako sam učinio da država plaća sve u roku 30 ili 60 dana, nikome drugome neću progledati kroz prste. To će nestati. A kad kažem da će se i PDV plaćati točno na dan kad je zakazano, onda svi skoče. Sve je to zakonom propisano, i nitko nema pravo od toga odstupiti. A mi ćemo sankcionirati one koji pokušaju.
Tvrdim da ćemo to sankcionirati, vidjet ćete. Poslao sam već proračunski nadzor u nekoliko trgovačkih lanaca, dobili su kazne, a sad ću im poslati nadzor ponovno, pa ćemo vidjeti. Oni su već krenuli na ugovaranje kredita, za mene je kredit volja obiju strana, možeš tražiti kolateral, možeš po dospjeću kredita bez imalo milosti naplatiti svoja potraživanja.
Business.hr: Za kraj, kakva će biti 2014. godina?
Vlada će proračun za 2014. usvojiti najkasnije za dva tjedna, u ovom trenutku su projekcije samo povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto i na žalost vrlo velik deficit. Sto se tiče BDP-a, možemo očekivati stopu rasta od 1,3 posto.
Business.hr: Znači, preživjet ćemo?
Pa, 2014. godina bi trebala biti u dijelu gospodarske aktivnosti nešto bolja nego 2013. godina.
Ministarstvo financija komunicira s mnogim bankama, recimo Erste banka već dvije godine primjenjuje određene klauzule koje smo mi predložili dakle taj bankarski sustav je bio odgovoran prema svojim komitentima. Ili Hypo banka, već su se pripremili na promjene. A nekim drugim bankama je VLASTITI PROFIT važniji od statusa banke i građana
Vijesti iz medija
