Razgovarala: Tihana Tomičić
Nakon zbivanja u Vukovaru i pokretanja referenduma o braku za izmjene Ustava, s prvom potpredsjednicom Vlade i šeficom HNS-a Vesnom Pusić razgovarali smo o podjelama u društvu i odgovorima koalicijske Vlade na prijetnje desnice.
Vladi je spriječen prolazak kolone u Vukovaru - što se u Vladi planira poduzeti prema onima koji su dirnuli u institucije države?
- U Vukovaru se na Dan sjećanja dogodila blokada cijele Vlade, na čelu sa predsjednicima države, Sabora i Vlade i to od strane organizirane stranačke milicije. Bilo je to iskorištavanje Vukovara i njegove žrtve za stranačko politikantstvo. Ali naša poruka je jasna - Vlada će nastaviti držati se Ustava i zakona, jer nitko nema pravo destabilizirati ovu državu i njene institucije.
Podjele u hrvatskom društvu sve su dublje, i sve je više otvorenih pitanja. Je li bilo potrebno otvarati sva ta svjetonazorska pitanja?
- Pitanja građanske jednakosti i poštivanje zakona nisu ona koja bi trebala dijeliti društvo, jer ona prethode političkim pitanjima opredjeljivanja u modernom demokratskom društvu. Ona su, nulta, bazična. Dakle, pitanje temeljnih ljudskih prava je pitanje koje se uređuje u državi prije nego što se itko izjasni kao liberal, konzervativac ili socijalist. Oko toga mora postojati civilizacijski konsenzus, a tek onda možemo razgovarati za koji smo tip poreza, obrazovanja ili slično, što može biti stvar političkog opredjeljenja.
Divlji ekstremizam
Naše društvo tu nultu fazu očito još nije prošlo?
- Ta pitanja treba komunicirati kao nešto bazično, kao nešto o čemu ne može biti spora. Demokracija, ljudska i manjinska prava, to je minimum minimuma i tu niti ne može biti podjela. Ali mislim da treba jasno reći da postoje neke ekstremističke grupe u hrvatskom društvu koje, koristeći takve teme, pokušavaju huškati ljude i destabilizirati vlast. Ono što ne mogu promijeniti na izborima i u Saboru, žele promijeniti na ulici.
To vidite kao cilj - destabilizirati vlast, ne kao posljedicu?
- Vidim to kao jasnu namjeru.
Tvrdite, dakle, da nije prvo bio Stožer, pa da se HDZ »nakačio« na njega, nego da je HDZ upravo to namjerno pokrenuo?
- Tako je. Vidim to kao direktan pokušaj iskorištavanja određenih tema za destabilizaciju vlasti. I to nije prvi put. Svi se dobro sjećamo kako je to izgledalo 2001. na Rivi. To su isti obrasci, a djelomično i isti ljudi. Mislim da je to potrebno napokon jasno i glasno reći. Pritom ne krivim instrumentalizirane ljude. Njima nije lako. Oni imaju penzije, ali ne rade, godinama su marginalizirani u društvu i u getu su. Njih je vrlo lako motivirati da daju podršku za ovakve teme, za divlji ekstremizam. Ali, važno je jednom reći da je to čista, planirana i namjerna destrukcija, jer dio ekstremističkih grupacija želi destabilizirati vlast i državu. A na to nitko nema pravo! Možete imati pravo na stav, uostalom ja bih bila zadnja koja bih nekome branila pravo na stav, ali nemate pravo destabilizirati institucije države. To nećemo dopustiti!
Hoćete reći da je Tomislav Karamarko u kontaktu i dogovoru cijelo vrijeme i sa Stožerom i sa udrugom U ime obitelji itd.?- Očito je da su u komunikaciji.
Mislite da se HDZ, nakon ere Ive Sanadera, vraća radikalnijoj politici?
- HDZ je bio na odličnom putu da postane stranka desnog centra, simpatična ili antipatična, ali svakako stranka koja pretendira na dobar dio biračkog tijela. To je bio jedan racionalan pomak, da bi tada iz nekog, meni potpuno nerazumljivog razloga, opet otišao prema radikalnije, ekstremnije desnim stavovima, što mu je smanjilo podršku. Nakon toga vidimo pojavu ovih ekstremnih inicijativa koje su agresivne, koje ljude straše, koje šalju poruke isključivosti - ili ste s nama ili ste PROTIV nas.
Da, Vladu zovu »Milanovićevo kolo«.
- To sve ukazuje i na marketinšku pozadinu cijelog projekta.
Atmosfera linča
Tvrdite da je destabilizacija države HDZ-ov cilj? Niste li malo pretjerali?
- Rekla sam da je destabilizacija vlasti cilj, ali da je destabilizacija države efekt. Cilj je HDZ-a, naravno, doći na vlast, ali ne kroz normalno pridobivanje podrške, budući da su si ovom radikalizacijom suzili bazu, nego da se diskvalificira konkurencija, ali na način da se opet uvede strah kao instrument politike. To smo sve već viđali. Ali ljudi se ne boje hoće li vlast biti naša ili njihova koalicija, nego se boje da institucije neće funkcionirati, da ih neće tko imati zaštititi na ulici ako su pripadnici neke manjine, etničke, seksualne, ili ako politički drugačije misle. Ovakvom agitacijom stvara se atmosfera linča. Uskoro se možda pripadnici nekih društvenih grupa više neće usuditi javno deklarirati tko su i što su. To je ono čega se ljudi boje.
Da li se Vlada boji ulice?
- Ne u doslovnom smislu riječi, naravno. Međutim, treba se bojati ovoga o čemu govorim, ovoga na Što neki događaji i izjave ukazuju, jer dovode u pitanje stabilnost. Toga se treba bojati i na to se ne može odmahnuti rukom.
Je li trebalo sada inzistirati na ćirilici u Vukovaru, nije li se o tome moglo raspravljati kasnije, za koju godinu?
- Ako ne postoji aktivna politika vlade kao tijela vlasti, kriteriji diskriminacije se umnožavaju, a ne smanjuju. Bez toga, prvo će biti ugrožena jedna manjina, seksualna primjerice, pa etnička, pa druga etnička, pa ljudi drugačijih stavova ... Dokle? Mi moramo štititi ljudska prava. Naravno, i u najdemokratskijim društvima postoje ovakve dileme i debate, ali u društvima s dugom tradicijom nikome ne pada na pamet agresivna destabilizacija institucija. I tamo ima mrzitelja, ali civilizacijska je tekovina da to nije tema u javnom prostoru. Ako nekoga diskriminiraš, uostalom, budi siguran da ćeš na kraju i sam biti žrtvom diskriminacije.
Kako komentirate referendumsko pitanje o ćirilici, da se upotreba manjinskog pisma omogući samo pripadnicima manjina koje imaju preko 50 posto stanovnika? Kako Vlada misli spriječiti primjenu takve odredbe?
- To je jednostavno nelogično! Manjina iznad 50 posto je valjda - većina, zar ne?! Očigledna je manipulacija s tim pitanjem, a na referendum o temeljnim ljudskim pravima, osim na ovaj 1. prosinca, sigurno više ići nećemo!
Dosta terora
Da prevedem: prije referenduma o ćirilici namjeravate izmijeniti Ustav i onemogućiti daljnje slične referendume o ljudskim i manjinskim pitanjima? Onemogući t ćete referendum o ćirilici?
- Ako oko ičega imamo konsenzus, tu smo više nego složni. I da, nadam se da ćemo dotad izmijeniti Ustav u tom smjeru. Najprije se udarilo na LGBT, pa će na Srbe, pa tko zna koga sljedećega, evo mi smo žene, možda i nas zahvati... To je apsolutna destrukcija. I potrebno je jasno javno reći: ljudi, mi ćemo stati u obranu civilizacijskih dosega hrvatske države! Terora ovakve vrste, uskogrudnosti ovakve vrste, retrogradnosti ovakve vrste je dosta! Ništa od toga!
Što to sve znači? Planirate li suspendirati rad nekih udruga koje se služe govorom mržnje ili što?
- Zakonodavstvo u tom smislu postoji, ništa tu ne treba novoga donositi. Kad javni govor prijeđe zakonsku granicu, kad počne pozivanje na nasilje ili fizičko uništavanje, čvrsto ćemo štititi zakon. Ja sam zadnja koja bi ikada govorila o zabranama, ali zato ćemo istaknuti granicu između predstavničke i neposredne demokracije. Zato postoje Vlada i parlament i ne može se, rolajući kao parni valjak na ulici, terorizirati političke, etničke, svjetonazorske, bilo koje dijelove jednog pristojnog društva. A mi jesmo pristojno društvo. Zato moraju postojati jasne brane. One postoje i mi ćemo ih primijeniti. Možete misliti i govoriti štogod hoćete, ali terorizirati druge ili drugačije, ne možete.
Upitno je koliko je uvjerljivo: evo, HNS i SDP podijelili su se oko referenduma o braku. HNS je bio za to da Sabor zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, SDP protiv. Dojam je da je HNS u tim stvarima hrabriji od SDP-a, čega se boje vaši kolege?
- Ne znam boje li se nečeg, ah slažem se da je ispalo nespretno. Zajedno smo trebali zatražiti ocjenu ustavnosti, bez obzira što Ustavni sud rekao, a rekao bi isto, to znamo. Međutim, u suštini našeg stava ne postoje nikakve razlike, a to je ono što je ovdje bitno.
HNS i SDP zajednički
Očekivan vam je stav Ustavnog suda?
- Da, jer nije bilo za očekivati da će se izravno miješati u jedno tako visokopolitizirano pitanje. Međutim, ono što je bitno: Ustavni sud time je na sebe preuzeo odgovornost za održavanje referenduma o braku. Oni su ti koji su to dopustili, to nije šala.
Pa dobro, kompromisno su postupili, naveli su da izmjena Ustava u smislu definicije braka kao zajednice žene i muškarca, ako do nje dođe, neće utjecati na donošenje Zakona o životnom partnerstvu.
- To se samo po sebi razumije.
Uvijek dođe do toga da se HNS i SDP oko bitnoga raziđu, i onda to otvara pitanje povjerenja.
- Upravo obrnutno - oko bitnog se ovdje HNS i SDP u potpunosti slažu.
Činjenica je da je HNS reterirao oko izmjena Ustava. Na kraju ste pristali da se Ustav mijenja na nizu pitanja.
- Najvažnije je da se prihvati zajednički stav da se bolje definiraju uvjeti za sve buduće referendume, to je važno i zato smo pristali. Sadašnji Ustav nema prag za izlaznost za referendum, sad ćemo to urediti. Osobno mislim da taj prag ni ne treba postojati, ako se zadovolji osnovno - da se referendum više ne može održavati o temeljnim ljudskim pravima. Točno je da smo spustili prag izlaznosti radi ulaska u EU jer smo se, logično, postavili proaktivno u vezi s tom povijesnom odlukom.
Odlučili ste, dakle u HNS-u da je oko izmjena Ustava bolje popustiti i držati se stabilnosti koalicije? Saborska većina nije upitna, nema razloga da se raduju oni koji priželjkuju prijevremene izbore?
- Nema.
Treba uvesti red
A ima li razloga za rekonstrukciju Vlade, za bilo kakve promjene? Imate velik dio građana nezadovoljnih svjetonazorskim pitanjima, i uz to još dobar dio ljudi nezadovoljnih ekonomskom politikom.
- Situacija oko gospodarstva jest dramatična, i na tome treba raditi. Vrijeme je da se konačno počnu vidjeti rezultati. Ali investicija ne može biti dok se kuća ne očisti. Na tome radimo. Borba za efikasnu i brzu javnu upravu i dalje traje, stabilnost i funkcioniranje institucija preduvjet je za svakog investitora. Godinama se nakupljala struktura koja funkcioniranje uprave vidi kao oblik vladanja ljudima, a ne servisa, usluge.
Ali najuspješniji je ministar koji ljude »ganja«, Slavko Linić?
- Naravno da čvrsto treba uvesti red, i tu je kolega Linić u pravu. Ali to je samo sredstvo, a ne cilj. Cilj je da imamo više investicija i jači proračun, a to možemo olakšavajući posao ljudima koji stvaraju radna mjesta.
Nakon ocjene EK o prekomjernom deficitu, smatrate da nije potrebno rekonstruirati Vladu? Ništa ne treba mijenjati?
- Treba mijenjati samo fokus, ne ljude, pogotovo što je za pokazivanje rezultata ostalo još malo vremena.
Vama su dvije godine malo vremena? Pa kad se mogu očekivati rezultati?
- Neke rezultate već imate: pogledajte danas razinu nelikvidnosti, izašli smo iz paklenog kruga neplaćanja države i država više nije najveći dužnik. I uspjet ćemo i u naredne dvije godine. Nije to nuklearna fizika, prilično je jasno što treba činiti.
Ne bi se baš reklo da ima javnih investicija otkako je Radimir Čačić otišao iz Vlade?
- Ima. Pogledajte energetiku primjerice. Uostalom, u sve treba uključiti i privatni kapital. Javne investicije su zapravo uzimanje novca poreznih obveznika iz budžeta - new deal. Nama trebaju privatne investicije. Za njih stvaramo uvjete.
Vijesti iz medija
