RAZGOVARALA: ORHIDEA GAURA HODAK
Možda je malo neuobičajeno raditi intervju s ministrom poljoprivrede usred zime, ali u hrvatskoj poljoprivredi termini poput zimskog sna i čekanja sjetve trebali bi postati prošlost. Ministar Tihomir Jakovina objasnio je kakve sve šanse za Hrvatsku predstavlja ulazak u Europsku uniju, zašto je na samom početku našeg članstva došlo do povećanog uvoza hrane te što bismo trebali poduzeti da povećamo konkurentnost i koliko novca imamo na raspolaganju za povećanje ne samo poljoprivredne proizvodnje, već i kvalitete života u ruralnim krajevima. Neki od prvih velikih projekata koji kreću i koji bi mogli pokrenuti lokalnu privredu, veliki su projekti vodoopskrbe i odvodnje za što će Hrvatska u sljedećih devet godina imati na raspolaganju 4,5 milijarde eura.
AKTUAL: Najavili ste reorganizaciju sustava vodoopskrbe i odvodnje jer Hrvatska do 2023. mora realizirati oko 4,5 milijuna eura vrijedne infrastrukturne projekte. Koliko poduzeća ostaje?
Krenula je velika reforma vodno-komunalnog gospodarstva koja obuhvaća reorganizaciju gotovo 160 komunalnih poduzeća koja se bave vodoopskrbom i vodoodvodnjom na 21 operatera, koliko će biti i vodouslužnih područja. Posljedica je to stručnih studija i konzultantskih radnji koji pokazuju optimizaciju sustava koji isporučuju tri ili više miliona kubika vode. Do 2023. godine moramo osigurati pitku vodu za svako naselje veće od 50, a kanalizaciju za naselja veća od 2000 stanovnika, da bi dostigli standarde ostalih EU zemalja i ispunili preuzete obaveze. Za to nam je na raspolaganju iz proračuna EU 3 milijarde eura, a još 1,5 milijardu uložit ćemo iz našeg proračuna. Ukoliko to ne izvršimo do 2023. RH će plaćati velike kazne/penale i još ćemo morati graditi infrastrukturu iz svojih sredstava. Svi su svjesni da mali operateri teško mogu pripremati i provoditi projekte i povlačiti novac iz EU. Da bismo tehnički i kadrovski mogli iznijeti projekte, racionalizirat ćemo poslovanje kako bismo u okrupnjenim poduzećima imali sve inženjere i tehničko osoblje na jednom mjestu, tako će imati veću apsorpcijsku snagu novca za Fondove, a također će poslovati s velikim uštedama što će se odraziti i na cijenu vode.
AKTUAL: Hoćemo li biti spremni za te projekte?
Hoćemo. Hrvatske vode u protekle dvije godine predvodnica su u ulaganju u javnom sektoru s realizacijom projekata više od 2 milijarde kuna i značajno povećanim ulaganjima nego prijašnjih godina. Na pripremi i izradi projekata se i nadalje stalno radi i jedinice lokalne samouprave prepoznale su vrijednost pripreme projektne dokumentacije na koje samostalno pripremaju uz sufinanciranje Hrvatskih voda. Vodno-komunalni sektor je taj koji ima najviše pripremljenih projekata, a reformu je nužno provesti zbog realizacije samih projekata.
AKTUAL: lako ste i vi i premijer rekli da neće biti prodaje Hrvatskih voda, šuma i zemljišta, kako građani mogu biti sigurni da ih ova ili buduća Vlada neće prevariti?
Premijer Milanović i ja, kao resorni ministar, javno smo više puta ponovili da nema prodaje šuma, voda i zemlje. Ti resursi su nacionalno bogatstvo i nacionalna vrijednost RH i nisu na prodaju. To je i važan dio Plana 21 i obećanja građanima, iza njega stojim, inzistiram i provodimo reforme u tom smjeru. I sami znate da smo usvojili Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je definirao da nema prodaje zemlje, nego samo dugogodišnji zakup. Isto je i s vodama.
AKTUAL: Netko zakon može i promijeniti.
To je moguće, ali će to tada biti odgovornost te Vlade i parlamentarne većine prema građanima Hrvatske. Imali ste desnu Vladu prije nas koja je prodavala poljoprivredno zemljište i pokušala u tišini napraviti reformu Hrvatskih voda koja bi bila uvod u privatizaciju. Mi smo to promijenili, donijeli zakone koji to onemogućavaju i štite najvrednije resurse naše zemlje. Ilustracije radi, prošle Vlade su po starom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prodale našim poljoprivrednicima po izuzetno povoljnim uvjetima 62.785 ha državne zemlje. Po ulasku u EU moratorij na prodaju zemljišta strancima traje 7 godina. Nakon toga nema nikakve zapreke da farmeri iz drugih zemalja kupuju od naših farmera zemljište po puno višim cijenama. Tih sedam godina jako brzo prođe i tada za sva vremena ostajemo bez važnog resursa u vlasništvu svih građana RH. Zbog toga smo se odlučili na model zakupa zemljišta na 50 godina koji daje mogućnost dobrog upravljanja i planiranja poljoprivredne proizvodnje korisnicima zemljišta, a ono ipak ostaje u vlasništvu RH.
AKTUAL: Kako se može spriječiti da sutra, primjerice, gradonačelnik Zagreba ne privatizira Čistoću, Vodoopskrbu ili ZET.
Sustav vodoopskrbe i odvodnje je javno dobro i tu postoji zakonsko ograničenje i nemogućnost prodaje. Čistoća i ZET su druga stvar, to su komunalne, uslužne djelatnosti u ingerenciji lokalne samouprave.
AKTUAL: Zašto se svakim rebalansom proračuna odgađa projekt navodnjavanja?
Ne znam odakle vam informacija da se projekti navodnjavanja odgađaju. Mi smo za sustav navodnjavanja osigurali gotovo 100 milijuna kuna godišnje. Realizacijom projekata navodnjavanja do sada je, u različitim fazama, ukupno obuhvaćeno 84 projekta na oko 124 tisuće hektara, a izgrađeno ukupno 13 sustava navodnjavanja na 15 i pol tisuća ha. Projekti navodnjavanja jedan su od naših prioriteta, a i u novom Programu ruralnog razvoja smo programirali mjeru pomoću koje će u periodu od 2014. do 2020. županije za projekte navodnjavanja moći povući desetke milijuna eura za navodnjavanje. Tu će doći do izražaja sposobnost i kreativnost župana u pripremi projekata, te poručujem istima da se prihvate posla, a ne da, kao gospodin Tolušić, prikupljajući jeftine političke poene prodajući demagogiju nudi pomoć meni i ministarstvu u izradi samog programa. Vidjet ćemo koliko će biti uspješni.
AKTUAL: Je li situacija u hrvatskoj poljoprivredi i ribarstvu lošija od ulaska u EU?
Hrvatska je od 1. srpnja dio velike uređene zajedničke poljoprivredne politike koja otvara ogromne mogućnosti za poljoprivredu. Problem je u tome što se zajednička poljoprivredna politika provodi kroz desetogodišnje razdoblje, a carine na uvoz iz EU su ukinute odmah. Zbog toga je u početku došlo do porasta uvoza, no vjerujem da će se to izbalansirati. Mi moramo povećati konkurentnost i smanjiti troškove, proizvoditi više, udruživati se. Hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju je 373 milijuna eura iz prvog stupa ZPP, te još 332 milijuna eura za ruralni razvoj. Prvi stup je definiran, poznati su modeli po kojima će te isplate ići i kojom dinamikom, dok je ruralni razvoj nešto na čemu radim i omogućit će nam ogromne mogućnosti za investiranje, razvoj ruralnog prostora, poticanje ulaska mladih poljoprivrednika u posao. Ovaj program će biti uskoro dovršen i donijet će jedan novi razvoj ruralnog područja.
AKTUAL: HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić kritizirala je Vladu zbog loše pripreme za strukturne fondove. Prijeti li ta opasnost i u poljoprivredi?
Poljoprivreda ima svoje fondove, a gospoda Maletić, kad je već tako jako kritična, neka objasni zašto je njena Vlada u 2010. i 2011. na IPARD-u izgubila 50 milijuna eura? Projektiranje je bilo stravično loše, u dvije godine iskoristili su 25 milijuna kuna, a mogli su povući 50 milijuna eura. Mi smo u 2012. iskoristili 125 milijuna kuna, znači pet i pol puta više nego oni u dvije prethodne godine. Ove godine podići ćemo ljestvicu za dodatnih 30ak milijuna tako da će biti iskorišteno više od 150 milijuna, da bi zadnje dvije godine primjene IPARD-a imali 100 posto iskoristivosti.
AKTUAL: Kad kažete da bi se seljaci trebali udružiti, što predlažete?
Proizvođačke grupe i organizacije, zadruge, klastere. Nažalost, veliki broj naših proizvođača i po obrazovnoj i po starosnoj strukturi, ali i po tradiciji se odupiru udruživanju. No, jedino tako mogu smanjiti troškove u nabavi repromaterijala, napraviti standardizaciju kvalitete i imati dovoljnu količinu koju će nuditi po povoljnijoj cijeni, zajednički bolje nastupati prema financijskim institucijama, bolje pripremati projekte. Poljaci, recimo, imaju manje subvencije od nas. Posjetili smo nedavno jednu poljsku zadrugu mljekara koja ima 6 tisuća zadrugara. Dnevna proizvodnja im je 1,5 milijuna litara mlijeka. Manji su im poticaji, manja otkupna cijena mlijeka, čak i proizvodnost po kravi je manja, ali svi zadrugari dobro posluju - prednosti udruživanja su i niže cijene repromaterijala, veterinarske usluge, bolji izvori kreditiranja, strojni prstenovi, korištenje EU fondova za minisiranu, mljekomate, te standard kvalitete i velike količine što daje bolje pregovaračke pozicije u trgovini.
AKTUAL: I nemaju kredite za traktore.
Ne, imaju strojne prstenove i zajednički koriste mehanizaciju jer su udruženi. Na određenom području imate potreban broj traktora, priključaka i kombajna i onda ih planski, dogovorno koriste. To je dobra organizacija i povećanje produktivnosti svakog gospodarstva.
AKTUAL: Je li ministarstvo nešto napravilo da potakne domaće poljoprivrednike na udruživanje?
Prijašnjih godina, nažalost, ne dovoljno, ali u ove dvije godine stalno na tome radimo, osmišljavamo edukacije i konkretne mjere za promoviranje zadruga, čak smo i kroz program ruralnog razvoja dali mjere u financijskom smislu gdje će se dio troškova zadrugara moći amortizirati iz EU sredstava.
AKTUAL: A ranije se uništavalo zadruge.
Nažalost, uništeni su veliki agrokombinati koji su bili nositelji i perjanice poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj s proizvodnim rezultatima koji su bili visoki gornji prosjek razvijenih poljoprivreda Europe. Sustavno su uništavani od 1991. s ciljem da se državno zemljište podijeli. A ti kombinati su imali vrhunske stručnjake koji su transferirali i znanje na naše selo, uređene kooperantske odnose, ugovarali su i otkupljivali primarne poljoprivredne proizvode, te imali i prerađivačke kapacitete. Kad su oni nestali, hrvatski proizvođači i selo ostali su na brisanom prostoru, nisu pripremljeni za tržišnu utakmicu, nisu imali resurse, zemljište, ni dovoljno znanja.
AKTUAL: Koliko se radnih mjesta može otvoriti u poljoprivredi. Prije je u BDP-u sudjelovala s 12 posto, a sada sa šest.
Nije poanta ekonomskog razvoja da se što veći broj stanovništva bavi poljoprivredom, već da poljoprivreda u BDP sudjeluje s većim postotkom i da proizvodimo dovoljno sirovina koje će se pretvoriti u proizvode s dodanom vrijednosti koji će biti konkurentni i cijenom i kvalitetom. Tako ćemo kompenzirati i uvoz i potaknuti izvoz istih, jer oni donose bolji dohodak cijelom gospodarstvu i društvu. Naši poljoprivrednici će kroz Program ruralnog razvoja imati mogućnost za novo investiranje i zapošljavanje. Tu vidimo šansu, ali moramo svi imati isti cilj i stvarati pozitivnu poduzetničku klimu. Nažalost, prošlog tjedna su mediji širili potpune dezinformacije da je Program mjera za ruralni razvoj odbijen od E-K što je samo unijelo nemir medu ljude. To nije istina i takvim pristupom ništa nećemo postići. Moram imati malo više vjere u sebe i biti jedinstveni. Ima puno mladih ljudi koji svoju budućnost vide u poljoprivredi i odlično rade i vode svoja OPG, ali njih nikada nećete vidjeti u medijima. Uvijek ćete vidjeti gospodu Lasla, Pokrovca, one koji stalno kritiziraju, napadaju i pričaju istu priču.
AKTUAL: HBOR će u suradnji s vašim ministarstvom plasirati kreditne linije za selo i poljoprivredu. Koje su to linije?
Ministarstvo u suradnji s HBOR-om osmišljava programe kojima možemo pokrenuti pojedine sektore. Trenutačno smo pokrenuli Program kreditiranja nabavke junica i teladi, jer smatramo da je stanje u stočarstvu teško, a da bi okrenuli negativne trendove moramo nabaviti stoku. Tu su i kreditne linije za obrtna sredstva i pripremu pojedinih proizvodnih ciklusa, programi reprograma nepovoljnih komercijalnih kredita. Naš se posao možda ne vidi, ali svakodnevno spašavamo dio naših proizvođača. S njima razgovaramo i objašnjavamo im kako da se uključe u Programe.
AKTUAL: Koje su poljoprivredne grane u Hrvatskoj najprosperitetnije?
Poljoprivreda je biznis kao i svaki drugi i svatko tko se njome želi baviti mora biti svjestan rizika i svojih mogućnosti. Znamo u čemu smo nedostatni, a to je meso, voće i povrće. U tom dijelu ima prostora da se poljoprivrednici udružuju i postanu konkurentniji. Hrvatska je veliki izvoznik šećera, izvozimo tune, mandarine, ove godine i jabuke. Kad vidimo da smo u proizvodnju nekih kategorija povrća poput češnjaka ili krumpira na niskoj razini samodostatnosti onda je to šansa. No, svoju šansu moraju pronaći sami proizvođači. Ne mogu živjeti na proizvodnji pšenice na 2 hektara i očekivati da imaju zadovoljavajući dohodak. Ali ako na ta 2 hektara budu proizvodili povrće i to po konkurentnoj cijeni sigurno je da će živjeti bolje. Evo u posljednje vrijeme imamo sve više ponuda za izvozom junetine na tržišta Bliskog Istoka, no nemamo dovoljno stoke. Skupina proizvođača u tome je prepoznala svoju šansu i prošle su godine izvezli sve raspoložive količine i dobro zaradili. Velika šansa nam je i marikultura kao i slatkovodno ribarstvo. Prije rata smo proizvodili 10 tisuća tona šarana, a prije dvije godine samo 2,5 tisuće tona. Imamo najbolje uvjete u Europi, izvrsno tržište u Republici Srbiji i drugim zemljama. No, 20 godina nije bio riješen status ribnjaka. Mi smo to u ove dvije godine riješili i sada kroz EU Fond za ribarstvo otvaramo nove mogućnosti za revitalizaciju tog sektora.
AKTUAL: Postoje li mjere za zaštitu naše proizvodnje, a da su u skladu s EU?
To moramo zaboraviti unutar EU. Ali, od početka godine ide nekoliko Programa za primjerice vino, pčelarstvo ili ribare. Proizvođačima vina i vinogradarima je na raspolaganju 11,9 milijuna eura za tri mjere i to promociju na trećim tržištima, ulaganje u vinograde, te investicije u podrume i opremu. Na snazi je već i Shema školskog voća, odličan program na koji smo jako ponosni. Kad se usvoji Program za ruralni razvoj imat ćemo 18 mjera kroz koje će se novac iz EU transferirati na selo i u poljoprivredu. No, moramo imati projekte. EU kontrolira kako se novac troši i koji su efekti nekog ulaganja. Nažalost, da smo imali takvu politiku od uvođenja poticaja, operativnih programa i kapitalnih ulaganja koja su nam progutala ogroman novac bez rezultata, danas bismo imali konkurentnu poljoprivredu i bili neto izvoznici, a ne uvoznici hrane.
AKTUAL: Koji se naši proizvodi traže?
Šećer je naš najveći izvozni proizvod, izvoze se, žitarice i uljarice kada ih imamo dovoljno, što ovisi o klimatskim uvjetima posljednjih godina. Izvoz tune je veći od 100 milijuna dolara na tržište Japana. Otvaramo tržište vina, spomenuo sam već izvoz junetine na tržišta Bliskog Istoka. To su samo primarni poljoprivredni proizvodi. Pojedine naše kompanije su dio svog izvoza prehrambenih proizvoda već preusmjerile na tržište EU, posebice konditori, industrija mesa i mlijeka. Sve je veća potražnja i za autohtonim proizvodima, no njih još uvijek imamo nedovoljno. Tu imamo prostor za rast. Imamo odličan primjer zadruge koja proizvodi tikvice za englesko tržište i proizvođača ljekovitog bilja i čajeva.
AKTUAL: Kad će se napokon ostvariti san o Zelenoj i Plavoj Hrvatskoj?
Dobili smo čak i upozorenje iz EU. Moramo stvoriti lanac otkupljivača koji će hotelima ponuditi konkurentan proizvod. Hoteli žele ugovoriti količine za cijelu sezonu i uvijek dostupnu robu, a to je problem. Sigurno je da neki hotelski lanac neće hodati po slavonskim selima i kupovati nekoliko kilograma voća, povrća ili mesa, nego želi doći na jedno mjesto i ugovoriti potrebnu količinu po konkurentnim cijenama. Zbog toga je važno udruživanje i stvaranje takve ponude. Naravno, naši hoteli i restorani sve više su svjesni da turisti vole autohtone proizvode i tu ima pomaka nabolje. Žalosti me kad u restoranima vidim da se, pored naših, nude strana vina, ali moramo biti svjesni da svi rade za profit i grade svoj biznis na dobroj ponudi uz najnižu cijenu. U to se moramo uklopiti jer je to tržišna ekonomija.
AKTUAL: Kako doživljavate kad netko stalno traži vašu smjenu?
Kako bi rekli Dalmatinci, javi se u čovjeku dišpet. Neki dan je u jednim dnevnim novinama izašao naslov: Čudo od ministra, izgubio 333 milijuna eura koji je bio potpuno neistinit i zlonamjeran. Jedino istinito je da bih trebao biti čudotvorac da u dvije godine popravim sve ono što je u ovih 20 godina loše napravljeno. Ne možemo stalno vatrogasnim mjerama rješavati probleme, ne želimo kroz poljoprivredu kupovati socijalni mir ili razviti stabilnu glasačku mašineriju, što su radile Vlade prije nas. Radimo reforme koje su teške i ponekad bolne, ali su nužne i imati će za posljedicu da poljoprivreda s prehrambenom industrijom bude ono što zaslužuje - najvažniji segment gospodarstva RH. A kada radite reforme, uvodite red, rad i odgovornost onda je jako puno interesnih skupina protiv vas.
AKTUAL: Opet prebacuje lopticu HDZ-u.
Kako objasniti da smo u 10 godina potrošili gotovo 40 milijardi eura na razne poticaje, a proizvodimo manje, lošije, nekonkurentnije nego prije 20 godina. Znači, uludo smo bacili novac. Reforme je trebalo početi sredinom prošlog desetljeća kad je BDP rastao, a sredstva financiranja su bila jeftina. Tada smo cijeli sektor mogli učiniti konkurentnim. Onda bi naši farmeri ušli spremni u EU.
AKTUAL: Jedno od vrućih pitanja bio je vaš put na ministarsku konferenciju na Baliju. Jeste li morali plaćati sobu 500 eura ako su Slovenci plaćali manje?
Nemam podatke i ne mogu ulaziti u analizu slovenskih troškova, ali sumnjam da su oni imali značajno manje troškove, naprosto jer su sve ministarske delegacije bile u posebnim dijelovima turističkih resorta gdje su bile visoke mjere osiguranja. Nisam ja odlučivao niti rezervirao hotel i sobu. Uostalom, za putovanje sam saznao tri dana ranije, na taj je skup trebala ići ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ali su i ona i njezin zamjenik Joško Klisović bili spriječeni. Kako je najveći broj tema na konferenciji bio vezan uz moj resor imenovan sam od Vlade da vodim delegaciju. Iz mog ministarstva išle su dvije osobe, a četiri su bile iz vanjskih poslova. Žalosti me da je to bilo u medijima opisano kao radni sastanak na Baliju, kad je to bila deveta ministarska konferencija WTO-a koja se odvija jednom u dvije godine.
AKTUAL: Često putujete i u Bruxelles. Uspijete li se ondje vidjeti sa suprugom Sandrom, europarlamentarkom?
Ovo je bilo prvi put da sam se sreo sa suprugom u Bruxellesu. Kad god sam ja imao sastanke Vijeća ministara u Bruxellesu, ona je s Parlamentom bila u Strasbourgu. Sandra se nakon četiri tjedna porodiljnog vratila u parlament i odlično radi svoj posao. Kuriozitet je da smo jedinstveni par ministra i europarlamentarke u svijetu EU politike.
AKTUAL: A tko čuva bebu?
Znate kako se kaže, normalno da dijete čuva onaj tko ima manju plaću, a to sam u ovom slučaju ja. Šalim se. Procijenili smo da bi stalna putovanja za Franku bila prenaporna, pa je tijekom tjedna preko dana baka-servis, a ja preuzimam navečer kad dođem kući. Vikendima je tu mama i zajedno smo, koliko dozvole poslovne obaveze i putovanja. Zato se posebno veselim ovim božičnim i novogodišnjim blagdanima kad ćemo napokon kao obitelj imati vrijeme za sebe.
Vijesti iz medija
