Veliko vijeće utvrdilo je da je stara devizna štednja privatna imovina podnositelja zahtjeva, a ne predmet sukcesije država bivše SFRJ (kako su tvrdile Slovenija i Srbija)
Europski sud za ljudska prava objavio je danas, u srijedu 16. srpnja 2014. u 16 sati na usmenom ročištu u zgradi Europskog suda u Strasbourgu presudu Velikog vijeća u predmetu Ališić i dr. protiv BiH, Republike Hrvatske, Republike Srbije, Republike Slovenije i Republike Makedonije.
Naime, podnositelji zahtjeva gđa Ališić i dr. nakon raspada SFRJ nisu mogli ostvariti povrat svoje devizne štednje koju su položili u podružnice Ljubljanske banke i Invest banke u Sarajevu prije raspada SFRJ (tzv. neprenesena stara devizna štednja).
Veliko vijeće utvrdilo je da je stara devizna štednja privatna imovina podnositelja zahtjeva, a ne predmet sukcesije država bivše SFRJ (kako su tvrdile R Slovenija i R Srbija). Kako su obje navedene banke bile državne banke R Slovenije odnosno R Srbije, Veliko vijeće je utvrdilo da su R Slovenija odnosno R Srbija povrijedile pravo na mirno uživanje vlasništva podnositeljima koji su svoju štednju položili u podružnice Ljubljanske banke odnosno Invest banke u drugim republikama bivše SFRJ. R Slovenija i R Srbija također su odgovorne za povredu prava na učinkovito domaće pravno sredstvo jer su svojim zakonodavstvom onemogućile štediše iz drugih republika bivše SFRJ da ostvare povrat novca položenog u podružnice svojih banaka.
Kako je pred Europskim sudom za ljudska prava u tijeku još 1850 sličnih zahtjeva (koji se odnose na 8000 štediša), Europski sud za ljudska prava naložio je R Sloveniji i R Srbiji da u roku godine dana od dana objave ove presude Velikog vijeća uspostave sustav koji će štedišama u sličnoj poziciji omogućiti povrat položene štednje po istim načelima koja su vrijedila za isplatu stare devizne štednje domaćim državljanima u podružnicama na domaćem teritoriju. Izvršenje navedenih obveza nadzirat će Odbor ministara Vijeća Europe u postupku nadzora nad izvršenjem presude.
Sud je odlučio da ostalih 1850 zahtjeva neće razmatrati tijekom narednih godinu dana u kojem vremenu R Slovenija i R Srbija moraju poduzeti prikladne zakonodavne reforme kako bi omogućile sva prava štedišama.
Svakom od podnositelja Sud je dosudio 4.000 EUR na ime pravične naknade za povrede gore navedenih konvencijskih prava.
Ova presuda Velikog vijeća je konačna odluka Europskog suda u ovome predmetu.
Presuda je dostupna na web stranici Suda (http://hudoc.echr.coe.int/) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda na hrvatski jezik bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskom sudom za ljudska prava.
Presudu Europskog suda za ljudska prava komentirao je i predsjednik Vlade Zoran Milanović koji boravi u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća. Premijer je naglasio da će ova odluka suda utjecati i na hrvatske štediše jer Sloveniji nalaže da u godinu dana poduzme zakonske i druge mjere koje će štedišama omogućiti pravo na mirno uživanje vlasništva, isto kao što Republika Hrvatska nikada nije osporavala slovenskim građanima vlasništvo nad njihovim vikendicama na jadranskoj obali. „Sud je rekao da prenesena štednja nije predmet sukcesije i to je važno“, dodao je predsjednik Vlade. Također, premijer smatra da se ova presuda ne bi uopće trebala odraziti na odnose Hrvatske i Slovenije kao država „jer to je odluka suda u jednoj organizaciji čiji je član i Slovenija, a to je Vijeće Europe“.
Pisane vijesti
