Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prihvaćanju Reforme Zajedničke poljoprivredne politike - Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020.
Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prihvaćanju Reforme Zajedničke poljoprivredne politike - Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020. Reforma Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije uređena je kroz četiri krovne uredbe koje su objavljene u prosincu 2013. godine, a počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine. Kako bi to bilo moguće, svaka država članica treba temeljem navedenih uredbi oblikovati svoje nacionalne programe izravnih plaćanja odabirom ponuđenih opcija o načinu provedbe izravnih plaćanja i strukturi financijske omotnice za izravna plaćanja. O odabranim opcijama svaka država članica obvezna je obavijestiti Europsku komisiju do 1. kolovoza 2014. godine.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je, u izjavi za medije, da se radi o drugom najvažnijem strateškom dokumentu za hrvatsku poljoprivredu. „Hrvatski model izravnih potpora, osim tri modela koji su obavezni za sve zemlje članice Europske unije, obuhvaća tri izborna modela, a to su: za područja s posebnim ograničenjima, proizvodno vezana plaćanja i potpora za male poljoprivrednike“. Ministar je kazao kako je na ovaj način
hrvatskim poljoprivrednicima osiguran iznos od gotovo 2,5 milijarde eura za to razdoblje, od čega je 1,5 milijardi iz proračuna Europske unije, ili gotovo 60 posto. „
Imat ćemo na raspolaganju 423 milijuna eura, maksimalnu godišnju omotnicu za izravne potpore“.
Ministar Jakovina osvrnuo se danas i na drugi strateški dokument, odnosno na Program ruralnog razvoja. On je u siječnju poslan na prve, neformalne, konzultacije u Europsku komisiju, a prije desetak dana poslan je i službeno. Komisija ima rok do 15. Siječnja da potvrdi Program, koji je već dogovoren na tehničkoj razini. „Krećemo s natječajima o određenim mjerama iz Programa ruralnog razvoja već ovu jesen“, rekao je ministar pojasnivši da prvo kreće Mjera 5 iz Programa, koja se odnosi na pomoć stradalima u katastrofi i elementarnoj nepogodi za obnovu poljoprivrednih potencijala. „Cijeli sustav je spreman, a da bismo to mogli napraviti morali smo osigurati punu akreditaciju Agencije za plaćanje, kao provedbenog tijela, i to smo ispunili na vrijeme. Sustav je pripremljen za prihvaćanje sredstava iz EU fondova“.
Dodao je da je prvih 700 milijuna kuna za izravne potpore u 2014. godini već isplaćeno poljoprivrednicima.
Govoreći o razlikama koje donosi ovaj model, ministar je rekao da su se dosad poticaji isplaćivali po površini i po grlu. „Sada će proizvodnje koje su na neki način ili izloženije kao sektori ili su značajnije zbog dodane vrijednosti imati veće poticaje. Znači, u odnosu na klasičnog ratara, koji će imati samo osnovno plaćanje i regionalnu omotnicu, onaj koji se bavi povrtlarstvom imat će 500 eura više po samom hektaru.
Onaj tko se bavi voćarstvom, imat će 350 eura više po hektaru. Onaj koji se bavi proizvodnjom šećerne repe imat će 290 dodatnih eura po hektaru“, naveo je ministar.
Pojasnio je i da je
za mlade poljoprivrednike osigurano 9,5 milijuna eura godišnje, što je 2 posto omotnice. „Svi poljoprivrednici ispod 40 godina dobivaju dodatne potpore. Ako su njihova poljoprivredna gospodarstva na područjima s posebnim ograničenjima, a to je gotovo 52 posto Republike Hrvatske, onda imamo još dodatna plaćanja po površini“.
Istaknuo je kako je model je vrlo složen, ali je koncipiran na način da potiče proizvodnje sa dodanom vrijednosti „zapravo proizvodnje koje su nama izuzetno važne, znači proizvodnja mlijeka, goveđeg i telećeg mesa, koza i ovaca, šećerne repe i voća i povrće. To su dodatna plaćanja od onoga što imaju svi ostali“. Ministar je također naglasio da se vodila briga o malim i srednjim poljoprivrednicima sa manjim površinama, jer će za prvih 20 hektara dobiti dodatni poticaj.
Upitan što je najbolje proizvoditi s obzirom na ove poticaje ministar je rekao da su to voće, povrće, šećernu repu, ekološka proizvodnja, integrirana proizvodnja i stočarstvo. „Ciljali smo zapravo proizvodnje koje su zahtjevnije i izloženije i koje će dati dodanu vrijednost i učiniti naše proizvođače konkurentnima. Ako tome dodamo i Program ruralnog razvoja, kojim smo u Mjeri 4 osigurali gotovo 35 posto za nove investicije sa prihvatljivim troškovima odnosno povratom iz proračuna EU od 50, 70 ili 90 posto same investicije, to su zapravo mjere kojima najviše dižemo konkurentnost hrvatskog seljaka i hrvatskog farmera“, zaključio je.
Kliknite
ovdje kako biste pogledali film u kojem ministar Jakovina detaljno odgovara na pitanja o Reformi Zajedničke poljoprivredne politike.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
