Za sedam od 52 poslodavaca s liste srama koje je posjetila inspekcija podignuti su optužni prijedlozi, a nadzor nad ostalima kreće ovaj tjedan, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. U koordinaciji s poreznom upravom, inspekcija rada onemogućit će da poslodavci izvlače dobit izrabljujući radnike, a osim tvrtke u problemu pod povećalo dolazi ukupno poslovanje vlasnika, pa i njegova osobna imovina.
• Inspekcija je krenula u nadzor tvrtki koje ne isplaćuju plaće. Kakvi su nalazi?
- Inspekcija je u razdoblju od 17. do 24. srpnja izvršila nadzor kod 52 poslodavca, dok će u ostalih nadzor započeti ovaj tjedan. Iako još svi nadzori nisu završeni za 7 poslodavaca su podneseni optužni prijedlozi. Pozitivno je što su nakon objave liste neke tvrtke našle zajednički jezik s radnicima, poput Konstruktora. Rezultat će biti će brže i učinkovitije rješavanje problema neisplate plaće u Hrvatskoj.
• Kakve kazne čekaju poslodavce koji mogu, ali ne isplaćuju plaće?
- Radi se o kaznenom djelu za koje je predviđena novčana kazna i kaznena prijava. Najavili smo da ćemo gledati ukupno poslovanje da izbjegnemo situacije da poslodavac u jednoj tvrtki ima zaposlene radnike, a u drugu prenese strojeve i nekretnine pa kad tvrtka ode u stečaj radnici se ne mogu naplatiti jer nema imovine. Osim poslovanja tvrtke koja ne isplaćuje plaće, u suradnji sa Poreznom upravom utvrdit će se ukupno poslovanje vlasnika. Jasno je da će drugačiji tretman imati oni koji plaće ne isplaćuju zbog poremećaja u poslovanju od onih koji ne isplaćuje plaće, a u isto vrijeme kupuju nekretnine ili automobile. Konačni cilj je poboljšati učinkovitost naplate radničkih potraživanja i kazniti izrabljivanje radnika.
• Najavili ste namirivanje radnika s privatnih računa vlasnika. Nije li to negiranje pravne osobnosti d.o.o.-a?
- Zakon je jasan. Poslodavac bi trebao imati dovoljno poslovnog morala da prvo plati radnike i podmiri svoje obveze. Ukoliko ne isplaćuje plaće, a u isto vrijeme uzima dobit i kupuje primjerice nekretnine na svoje ili tvrtkino ime, otvoreno je pitanje čijim sredstvima se to koristi?
• Uvijek postoji mogućnost intervencije Ustavnog suda?
- Svaka takva okolnost će se utvrđivati sudskim putem. OIB nam omogućuje pregled ukupnog poslovanja i kada nije isplaćena plaća i kada je isplaćena dobit.
• U kolovozu istječe rok za odabir generacijskog potportfelja. Jeste li razočarani što je tek oko 650 ljudi dosad odabralo potportfelj?
- Ja sam vjerojatno 651 (smijeh). Baš sam potpisao nalog da se moja sredstva u drugom mirovinskom stupu prebace u potportfelj A istog mirovinskog fonda. Mali broj onih koji su odabrali posljedica je naše niske financijske pismenosti. Tek tijekom ove kampanje su građani počeli razmišljati o drugom stupu kao o svojoj imovini. Želimo ih potaknuti da razmišljaju na isti način kao i o štednji u bankama. Ovo je tek prva godina, i za očekivati je da odaziv neće biti velik, ali sljedećih godina vjerujem da će biti puno veći.
• Postoje li izračuni koliko će potportfelji donijeti veće prinose i mirovine?
- To je posao društava za upravljanje i oni će svoja izvješća po prvi puta o poslovanju za 2014. podnijeti Saboru. U tim izvješćima naravno da će biti i ti podaci.
• Znači li to da je Vlada odustala od dizanja doprinosa u drugi stup?
- Do kraja ovog mandata ne planiramo povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup. Povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup između 7 i 9% može se ostvariti kada uđemo u fazu stabilne ekonomije i rasta BDP iznad 2%. U Europi zvoni na uzbunu kad omjer umirovljenika i radnika bude jedan naprama tri, a mi imamo 1 naprama 1,19. Jednostavno premalo ljudi radi da bi održalo mirovine, stoga nema alternative nego jačati mirovinski sustav na tri stupa.
• Svako malo se pojavi balon kako bi se dobro mogao upotrijebiti novac iz drugog stupa. Nije li to kontraproduktivno da sama Vlada potkopava povjerenje u mirovinski sustav?
- Sa strane ove vlade ni u jednom trenutku nismo ni pomišljali niti davali izjave da bi sredstva iz drugog stupa prebacili u proračun; da bi vašim i mojim sredstvima sanirali proračunski deficit.
• Rekli ste da Zakon o državnim službenicima treba mijenjati i da bi za sve radnike trebao vrijediti Zakon o radu?
- Od početka je moj stav da u slučaju radno pravnih odnosa treba postojati jedan zakon za sve. Za državne službenike i namještenike treba vrijediti zakon kao što vrijedi za radnika u škveru ili radnicu u tekstilnoj industriji. Smatram da Zakon o državnim službenicima i namještenicima u ovom obliku u kojem je sad treba ukinuti i donijeti Zakon o državnoj službi koji će definirati službu, ali će radno-pravni status biti reguliran ZOR-om. U tijeku su usuglašavanja u Vladi i resorima. Postoje različita razmišljanja i stavovi, a Ministarstvo uprave će dati konačni prijedlog.
• Pregovori oko ZOR-a trajali su godinu i pol. Na kraju nitko nije zadovoljan, samo vi?
- Podsjetit ću vas na tzv. mjeru od 1600 kuna, kako se popularno naziva Mrsićevi volonteri. Iako smo tada podigli i PDV, mislim da se manje diskutiralo o tome, a više o toj mjeri za koju su predviđali da će smanjiti cijenu rada, da će mladi kuhati kave, a pokazalo se da je to jedna od najboljih mjera ove Vlade. Izgleda da nas slično prati i kod ZOR-a. Pregovarali smo preko dvije godine, zadovoljan sam da je zakon interesno balansiran čemu u prilog ide da ni poslodavci ni sindikati nisu zadovoljni.
• Kako ocjenjujete konačnu verziju ZOR-a?
- Ciljevi su bili olakšati restrukturiranje poduzeća kao odgovor na krizu, potom očuvanje radnih mjesta te legalizirati onaj dio rada koji je dosada bio u sivoj zoni. Poslodavci su tražili smanjenje otpremnina i kraće otkazne rokove, no nismo željeli smanjivati izvorna prava radnika jer smo smatrali da ona u ovom obliku ne ugrožavaju razvoj tržišta. Uredili smo pitanje rigidnog radnog vremena. Za očuvanje radnih mjesta omogućili smo da ljudi rade za dva poslodavca legalno, kao i da radnik može legalno raditi u povezanoj tvrtki poslodavca.
• Zašto ste izbacili odredbu da poslodavac koji zapošljava do pet radnika može po skraćenoj proceduri otpustiti radnika?
- U tijeku međuresorskog usaglašavanja dobili smo primjedbe od gospodarskih resora da bi „brzi otkaz“ mogao uzrokovati diskriminaciju na dvije razine i dovesti u pitanje ustavnost te odredbe. S jedne stane, radnik kod malog poslodavca bio bi diskriminiran u odnosu na onog koji radi kod velikog poslodavca, dok bi mali poslodavac bio u povoljnijem položaju nego poslodavci koji imaju više od pet radnika.
• Nakon dugog vremena broj nezaposlenih pao je ispod 300.000?
- Vide se određeni pomaci u zapošljavanju. Osim sezonskog imamo i trend zapošljavanja u granama koje nisu sezonski ovisne i uslužne, poput prerađivačke industrije i građevinarstva. Ipak, potrebno je vidjeti kakav će biti trend u naredna tri mjeseca.
• Koliko će biti nezaposlenih u Hrvatskoj krajem prosinca?
- Nikad nisam davao prognoze, to će ovisiti o stanju tržišta rada i razvoju ekonomije. Trend se zasad razvija dobro.
Razgovarala Ana Blašković
Vijesti iz medija |
Rad i mirovine
