Stupile su na snagu nove promjene Zakona o radu, što je povod za razgovor s ministrom rada Mirandom Mrsićem.
• Trebaju li se radnici bojati da će lakše nego dosad ostajati bez posla?
- Naprotiv, novi Zakon o radu ima za cilj očuvati radna mjesta, smanjiti neprijavljeni rad te omogućiti lakše restrukturiranje tvrtki. Iako se u javnosti nametnulo kao teza da će se prema novom Zakonu o radu lakše otpuštati radnici, to nije točno i treba jasno reći da je njegova osnovna svrha olakšati poslodavcima da zadrže poslove, da smanje nepotrebne troškove rada i da zadrže radnike, ali i da radnici zadrže svoje radno mjesto. Jedan od ciljeva bio je uskladiti odredbe ZOR-a sa svakodnevnim životom, željeli smo izvući radnike iz sive zone jer je samo onaj radnik koji radi na zakonit način i najzaštićeniji. To podrazumijeva olakšano zapošljavanje temeljem fleksibilnih oblika zapošljavanja kako bi radnici lakše ušli iz svijeta nezaposlenosti na tržište rada, fleksibilniju organizaciju radnoga vremena kako bi se svaki prekovremeni rad evidentirao i platio, jednostavnije procedure kolektivnog zbrinjavanja viška radnika koje će omogućiti poslodavcima da zadrže zdravi dio poslovanja i da zadrže radna mjesta.
• Prigovara vam se da ste pogoršali radnopravni status trudnica i omogućili njihovo otpuštanje. Je li to točno?
- Apsolutno netočno. Zaštita trudnica u našem zakonodavstvu na vrlo je visokoj razini i nijednom izmjenom zakona nije se smanjila. Jedina izmjena koja je ugrađena u zakon mogućnost je otpuštanja zaštićenih kategorija u koje spadaju i trudnice u slučaju likvidacije tvrtke. Dosad se događalo da su trudnice i drugi zaštićeni radnici ostajali zaposleni u tvrtki iako je ona davno likvidirana. Za razliku od drugih, bili su bez mogućnosti dobivanja otpremnina jer su ostajali zaposleni u tvrtki koja više faktično ne postoji. Izmjenama zakona mi smo omogućili da trudnice i drugi zaštićeni radnici dobiju otpremnine u slučaju likvidacije tvrtke, što dosad nije bilo moguće. Da smo posebnu pozornost usmjerili na te zaštićene kategorije, potvrđuje što smo produljili razdoblje do kojeg roditelji koji koriste roditeljska prava mogu iskoristi godišnji odmor. Prema bivšem ZOR-u mnogi su roditelji ostajali bez mogućnosti korištenja godišnjeg odmora iz prethodne godine jer ga nisu uspijevali iskoristiti do 30. lipnja. Sada smo im to razdoblje produljili do 31.12. u godini u kojoj su se vratili na posao.
• Uvedena je mogućnost da radnici mogu dopunski raditi na jednokratnim povremenim poslovima do osam sati tjedno kod drugog poslodavca. Kakvi su to poslovi?
- I ovo je izmjena zakona koja omogućavaju dinamiziranje tržišta rada, ali i sprečavanje nelegalnog rada. Navedena mogućnost uvedena je upravo na prijedlog mnogih radnika koji su nam se javljali sa svojim upitima o mogućnosti takvoga rada. Dosad su bili prisiljeni raditi temeljem ugovora o djelu, čime nisu potpadali pod bilo kakva zakonska ograničenja u pogledu trajanja rada, a radili su posao koji je imao obilježja radnog odnosa. Zbog činjenice da ni radnici ni poslodavci nisu imali mogućnost zakonitog rada, bili su prisiljeni tražiti druge nezakonite oblike mogućnosti takvoga rada. Pritom treba reći da smo vodili brigu o zdravlju i sigurnosti takvih radnika jer smo ograničili broj sati rada u tjednu, ali i na razini kalendarske godine. Radnici koji već rade puno radno vrijeme moći će tako raditi samo povremene poslove.
• Imaju li radnici zaposleni na određeno pravo na otpremninu?
- U Hrvatskoj još uvijek dominiraju ugovori na neodređeno vrijeme, ali zabrinjava činjenica da se svake godine povećava broj ugovora na određeno vrijeme. Izmjenama zakona koje su stupile na snagu prošle godine donesene su izmjene koje su imale za cilj potpuno uskladiti naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. Osnovna svrha izmjena te odredbe bila je osigurati sigurnost radnicima zaposlenima na određeno vrijeme na način da se spriječi uzastopno zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Tako je, primjerice, bilo primjera u trgovini daje radnica radila tri godine na 40 ugovora o radu na određeno vrijeme. Mi smo takvu nesigurnost spriječili, ali istovremeno omogućili poslodavcima da koriste takav oblik zapošljavanja ako je doista riječ o poslu određenog trajanja.
Radnici zaposleni na određeno vrijeme imat će pravo na otpremninu ako je poslodavac u ugovoru naveo mogućnost otkazivanja ugovora o radu, i u tom slučaju, ako se radniku otkaže ugovor, imat će pravo na otpremninu ako ispuni uvjete za stjecanje prava na otpremninu. Ako poslodavac to nije ugradio u ugovor, tada se radniku neće moći otkazati ugovor i njemu će radni odnos prestati istekom ugovora, u kojem slučaju nema pravo na otpremninu. Malo je vjerojatno da poslodavac koji potpisuje ugovor na određeno vrijeme u duljem trajanju neće propustiti ugovoriti mogućnost otkaza jer u protivnom nema mogućnosti otkaza radniku do isteka ugovora pa trajao on 5 ili 10 godina. Izmjenama zakona onemogućili smo poslodavcima da zapošljavaju na određeno vrijeme radnike na poslovima koji su neodređena trajanja, što je bila podloga za zlouporabe i nesigurnost radnika zaposlenih na određeno vrijeme.
Razgovarala Ljubica Gatarić (Večernji list, 8. kolovoza 2014.)
Vijesti iz medija |
Rad i mirovine
