S dr. Brankom Grčićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, našli smo se zadnjeg dana njegova godišnjeg odmora iznad splitskog kupališta Firule, gdje je i najviše provodio odmor.
- Ne ljetujem na elitnim mjestima niti plovim jahtama po Jadranu. Kad sam doma, kupam se na Firulama, za mene najdražoj gradskoj plaži. Pričam s ljudima o politici, penzijama, skupoći, o tome što nas čeka - objašnjava prije prelaska na ozbiljnije teme.
• Dok svi još uvijek vide pad, vi vidite rast - kako BDP-a, tako i gospodarstva - a Hrvatska se u izvještajima EU-a svrstava među najneuspješnije europske države?
- Moja poruka je vrlo jasna: ljudi u vlasti, lokalnoj i državnoj moraju biti optimisti, inače je bolje da odu. Nezamislivo je da netko dođe na položaj ministra i kaže: ljudi sve je loše, neće biti bolje, niti ja mogu išta napraviti. To ne znači da sam optimist bez pokrića. Puno toga smo u prošle dvije i pol godine odradili u tišini i sada imamo prve rezultate naših napora. Dakle, nisam bio optimist za dan, nego za ono što će doći za pola godine, godinu, dvije, jer znam što sve činimo, imam uvid u situaciju i znam da za sve u ekonomiji treba vrijeme da se trendovi preokrenu.
• Koji su bolji rezultati?
- Izvoz roba porastao je preko 13 posto, a to je rezultat i rasta industrijske proizvodnje. Sramežljivo raste promet u trgovini. U prvih šest mjeseci broj izdanih građevinskih dozvola po vrijednosti projekata veći je za 30 posto nego godinu prije. Mislim da ni turistička sezona neće biti loša unatoč problemima s vremenom. S druge strane, pokrećemo niz projekata koji će to još popraviti. Recimo u Dalmaciji imamo četiri, pet velikih projekata vrijednih oko 400 milijuna eura koje ćemo sufinancirati iz EU fondova. Zračna luka Dubrovnik - 245 milijuna eura ulaganja, već se rade temelji za novu zgradu, a uredit će se pista, servisni sadržaji, mostovi do terminala. U Dubrovnik 70-80 posto turista stiže avionom, ne računajući kruzere.
• Možda zato što nema autoceste?
- O tome i jest riječ. Ali mi već ove godine osiguravamo 40 milijuna eura iz EU fondova, a u idućoj još veći iznos za aerodrom. Oko 400 milijuna eura je u operativnom programu za pelješki most i sve pristupne ceste. Završetak je planiran za kraj 2019. Pred EU-om je bilo važno dokazati da će most proizvesti razvojne učinke za jug Hrvatske, posebno na Pelješac i Korčulu. Treći veliki prometni projekt je most Čiovo-kopno -32 milijuna eura.
• Hoće li moći brodovi ispod njega?
- Predviđeno je otvaranje mosta za brodove. Četvrti veliki projekt sufinanciran EU sredstvima je konačno zatvaranje kaštelanske obilaznice.
• Hoće li ta brza cesta ikada doći do Omiša?
- Pregovaramo o tom dijelu s konzultantima iz Jaspersa i pokušavamo naći optimalnu varijantu projekta koja bi bila prihvatljiva za sufinanciranje iz EU fondova. Umjesto klasične ceste želimo taj projekt pretvoriti u multimodalni integrirani transportni koridor.
• Dobro zvuči, a što to znači?
- Znači da bi se s glavne ceste petljama vertikalno spuštali prema moru zbog povezivanja s otocima i pristupom lukama. Dalje, ulaže se oko 9 milijuna eura u vodičku obilaznicu. Realizira se i priprema cijeli niz manjih projekata, a od onih većih mogu izdvojiti centre za gospodarenje otpadom Biljane Donje i Bikarac 2, kao i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Drnišu, projekt vrijedan 6,5 milijuna eura, te u Kninu od 15,6 milijuna eura.
• Ulaže se u turizam i infrastrukturu za turizam, lijepo i korisno, ali u Hrvatskoj se više ne proizvode niti čačkalice, klekla nam je prozvodnja!
- Možda ne intenzitetom koji se očekuje, ali projekata ima. Dosta toga se dogodilo u autoindustriji, primjeri su AD Plastik i Saint Jean Industries, koji ima pogone u Slavonskom Brodu, te Boxmark Leather koji je investirao u proširenje proizvodnih kapaciteta i zapošljava 4000 ljudi. Velike stvari se događaju i u farmaceutskoj industriji; Teva, vlasnik Plive, preselila je svoj europski financijski centar u Zagreb i investirani su deseci milijuna eura u nove projekte i tehnologije, a riječki Jadran Galenski laboratorij imao je investicije od preko 300 milijuna kuna. Grupa Danieli pokrenula je proizvodnju u Željezari Sisak, Ikeu otvaramo ovog tjedna...
• Dalmaciji samo turizam?
- Zašto ne iskoristiti priliku u toj unosnoj djelatnosti?! Pogledajte što se događa Splitu, apsolutni je turistički nit, broj ležajeva se udvostručio.
• Gradonačelnik Baldasar tvrdi da trebamo tvornice...
- Split baš i nema terene na kojima bi gradio industrijske pogone, zar ne? Nemoguće se vratiti u vrijeme velikih tvorničkih sustava u gradu. Mjesto za to je u gospodarskim zonama u okolici - Čaporice, Dugopolje, Kukuzovac, Dicmo... Split je zapravo grad usluga, prije svega turističkih, ugostiteljskih, trgovačkih, financijskih, informatičkih i prometnih. Ne treba zaboraviti niti da je on upravni, sveučilišni, zdravstveni centar koji servisira jedan veliki regionalni prostor. Da zaključimo priču o turizmu: ove godine imamo 400 milijuna eura investicija, dvostruko više nego lani. Jedna od najvećih agencija TUI zainteresirana je ideju o ulaganju u 5000 kreveta proširiti na 10.000 što zorno svjedoči o atraktivnosti i budućnosti hrvatskog turizma.
U okviru povlačenja sredstava iz EU fondova otvara se sjajna mogućnost da se za Split značajan projekt uređenja istočne obale uklopi u još veći projekt povezivanja splitske luke kroz cijela Kaštela do aerodroma brzom željeznicom, o čemu se intenzivno razgovara s HŽ-om.
• Hoćete li ukinuti županije i dio općina?
- S tim problemom smo se ozbiljno uhvatili u koštac. Ponajprije je zaključak da oni koji ne mogu doći do sredstava ne mogu egzistirati na državnim jaslama. Manje općine bile bi s manje funkcija, a jače općine bi zadržale sve dosadašnje ovlasti. Na sličan način bi se razmotrila i pozicija velikih gradova - Splita, Rijeke, Zadra, Dubrovnika, Varaždina, Osijeka – tako da neke ovlasti županija prepustimo gradovima, poput upravljanja pomorskim dobrom ili lučkim sadržajima.
• Županije javnost percipira kao sinekure dvije najveće stranke, čiji se birokrati samo izmjenjuju na funkcijama ovisno o rezultatima izbora!
- Za razrješenje ovog vrlo osjetljivog pitanja nužno će biti mijenjati Ustav, ali i postići konsenzus ključnih političkih faktora, dakle pozicije i opozicije. Što se tiče sigurnih sinekura ipak većinu županija ne vodi SDP ni stranke sadašnje vladajuće koalicije.
Razgovarao Damir Šarac
(Slobodna Dalmacija, 19. kolovoza 2014.)
Vijesti iz medija |
Ekonomija
