Potpredsjednik Vlade Grčić: „Podaci Nacionalnoga fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u korištenju EU fondova. U dvije i pol godine ugovorili smo 581 milijun eura, a isplaćeno je 306 milijuna eura"
„Podaci Nacionalnoga fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u korištenju EU fondova. U dvije i pol godine ugovorili smo 581 milijun eura, a isplaćeno je 306 milijuna eura dok je u prethodne 4 godine, od 2007. do 2011., ugovoreno 247 milijuna eura i isplaćeno 127 milijuna eura. Pripremom projekata na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini cilj nam je u što većoj mjeri nacionalna sredstva za financiranje razvojnih projekata zamijeniti s bespovratnim i besplatnim sredstvima, čime se daje i izravni doprinos fiskalnoj konsolidaciji. U realizaciji EU projekata itekako su nam korisna iskustva drugih zemalja Europske unije, poput Rumunjske“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić za vrijeme susreta s rumunjskim ministrom EU fondova Eugenom Orlandom Teodorovicijem, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj.
Ministar Teodorovici prezentirao je predstavnicima Vlade RH rumunjsko iskustvo u upravljanju EU fondovima. Kazao je tom prigodom: „Rumunjska ima veliko iskustvo u upravljanju EU fondovima. Do 2012. godine napravljeno je puno pogrešaka. Od svibnja 2012. sadašnja Vlada poduzela je cijeli niz mjera kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme. Značajno smo povećali stopu apsorpcije – sa 8,5 posto koliko je iznosila krajem travnja 2012. na oko 37 posto danas. Cilj nam je dostići 80 posto apsorpcije u prosincu 2015. godine, na kraju tekućeg programskog razdoblja. Uvjeren sam da je taj cilj realan.“ Obraćajući se predstavnicima hrvatske Vlade, ministar EU fondova Rumunjske istaknuo je da mogu računati na potporu, kako njegovu osobnu, tako njegovih kolega iz rumunjske Vlade, u primjeni najboljih praksi koje Rumunjska provodi u korištenju 19,2 milijarde eura koliko im je na raspolaganju u razdoblju 2007.-2013. „Želimo podijeliti naše iskustvo s vama, kako bismo pomogli da Hrvatska ima samo uspješne priče u korištenju EU fondova“, poručio je ministar Teodorovici.
Usporedbe radi, kad se gledaju IPA sredstva u razdoblju 2007.-2013. Hrvatska je ugovorila 623 milijuna od dodijeljenih 835 milijuna eura, a isplatila 409 milijuna eura ili 49 posto. Kad se tome dodaju strukturni fondovi za šest mjeseci članstva u 2013. godini, Hrvatska je ugovorila 828 milijuna eura dok je isplaćeno 433 milijuna eura.
O značaju koji hrvatska Vlada daje EU fondovima, kako je kazao potpredsjednik Grčić, govori i to da Vlada, uz brojne manje projekte koji se provode, prati provedbu 25 velikih investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već proveden ili je u natječajnoj proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme' vrijedni preko 12 milijardi kuna. Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci članstva u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je pripremila dva operativna programa, jedan iz područja konkurentnosti i kohezije i drugi iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, za korištenje 8,463 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tim ulaganjima namjeravamo ojačati konkurentnost gospodarstva, smanjiti ukupnu razinu siromaštva u zemlji, te postići ravnomjerniji regionalni razvoj i bolje uvjete života građanima.
Rumunjska u financijskom razdoblju 2014.- 2020. ima na raspolaganju oko 43 milijarde eura, od čega za kohezijsku politiku preko 22 milijarde eura.
Pisane vijesti |
Priopćenja