Ministar Lalovac: Porez na kamatu na štednju zahvatit će vrlo mali broj vrlo bogatih ljudi

„Prema našim prvim analizama, 50.000 hrvatskih građana u hrvatskim bankama ima oročeno oko 10 milijardi eura štednje. Oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna na kamatama. Njihov godišnji prinos iznosi oko 45.000 kuna. Kada bismo uveli ovu kamatu od 12 posto, oni bi platili 5.600 kuna. Tako da je kamata i na toj razini izuzetno niska“, rekao je ministar Lalovac ističući da se radi o jednoj od najnižih kamata u Europi. Ministar je dodao da stoga ne očekuje bježanje kapitala iz zemlje, jer su u inozemstvu puno veći porezi na kamatu, primjerice u Austriji i Njemačkoj oko 25 posto, Švedskoj 30, Italiji 20, a u Sloveniji 15 posto. Kazao je da bi se ovom mjerom zapravo zahvatio jedan vrlo mali broj vrlo bogatih ljudi jer se radi o 10 milijardi eura štednje. Građani koji imaju štednje od 88 do 100 tisuća kuna, pojasnio je ministar, plaćali bi godišnje otprilike 170 kuna. „Govorimo o 170 kuna godišnje što, morate priznati, nije neko opterećenje na zaradu“.
 
Osvrnuo se i na jučerašnje predstavljanje mjera izmjena poreznih razreda. Na primjeru prosječne plaće, koja u Hrvatskoj iznosi 8000 kuna bruto, ministar je rekao da je projekcija oko 170 kuna, što dovodi do otprilike 2000 kuna povećanja neto plaće godišnje. „Netko, na primjer, na 3900 kuna neto, odnosno 5000 bruto, plaćat će sada samo 13 kuna poreza“, rekao je ministar i nastavio: „Vlada ne određuje plaće, određuju ih poslodavci, ali ono što mi ovom mjerom možemo učiniti jest da poslodavci povećaju svojim radnicima plaće, a da za to neće biti, da ne kažem, kažnjeni većim porezom“. Također, ovo otvara mogućnost i za povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj, jer sada po prvi put minimalna plaća neće biti oporezivana. „Na taj način otvaramo mogućnost, ukoliko se dogovorimo s poslodavcima i sindikatima, da se i bruto minimalna plaća u Hrvatskoj poveća.“ Ova mjera mogla bi početi vrijediti od 1. studenog ove godine. „Vlada će i u 2015. razmišljati o daljnjim rasterećenjima dohotka, jer moramo raditi na tome da dižemo ponovo osobni odbitak i da na taj način dajemo prostor građanima, onima koji zarađuju od rada, da plaćaju manje poreze“.
 
Upitan o rebalansu proračuna, ministar Boris Lalovac kazao je kako je pri kraju njegova priprema. Istaknuo je kako su u kolovozu prihodi od PDV-a bili dobri, što pokazuje da „nije sve tako crno, što se tiče pada BDP-a“. Naglasio je da se u rebalansu proračuna neće ići za linearnim rezovima i da se preko sustava Centralnog obračuna plaća  detaljno analiziraju plaće te da će se raditi na efikasnosti