Obavještavamo javnost da je prijevod presude Ališić i dr. protiv BiH, R Hrvatske, R Srbije, R Slovenije i bivše jugoslavenske R Makedonije, o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci i Invest banci Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava objavljen na web stranici Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska za ljudska prava. Prijevod presude može se pročitati na sljedećim poveznicama:
Poveznica
ili
Poveznica 2
Nakon niza upita štediša, upućenih Uredu zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, i raznih medijskih napisa o posljedicama ove presude koja nalaže Republici Sloveniji povrat stare devizne štednje uložene u Ljubljansku banku d.d. Ljubljana, želimo istaknuti:
- Ova konačna presuda Europskog suda za ljudska prava (res judicata) direktno se odnosi i na sve hrvatske štediše Ljubljanske banke Ljubljana, koji su prije raspada SFRJ svoje devize ulagali u podružnice te banke izvan Slovenije, a kojima ta stara devizna štednja nije vraćena. Drugim riječima, to znači da se ona odnosi i na štediše nekadašnje Glavne filijale Zagreb Ljubljanske banke d.d., Ljubljana.
Nije točno da se presuda odnosi samo na podnositelje zahtjeva (tužitelje) u sporu pred Europskim sudom i da drugi štediše trebaju podizati tužbe pred hrvatskim, slovenskim ili Europskim sudom za ljudska prava radi povrata stare devizne štednje. Takvim postupanjem izlažu se samo nepotrebnim troškovima. Štoviše, presude donesene po tim tužbama ni do sada nisu dovele do naplate, zbog čega je i došlo do ovog spora pred Europskim sudom.
- Europski sud je u presudi jasno odredio da Slovenija treba vratiti cjelokupnu staru deviznu štednju štedišama pod istim uvjetima pod kojima je takvu štednju vratila onima koji su je imali u slovenskim podružnicama Ljubljanske banke, te u tom cilju treba izmijeniti i zakonodavstvo.
Tim štedišama devizna štednja je isplaćena na način da je Slovenija 1991. preuzela obvezu plaćanja njihovih izvornih štednih uloga i kamata dospjelih do 31. prosinca 1990. godine po izvornoj stopi, kao i kamata dospjelih od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 1992. po godišnjoj stopi od 6 %. Nakon tog razdoblja kamatna stopa je ovisila o tome je li se štediša odlučio za vladine obveznice ili novac. Vladine obveznice su se trebale amortizirati do 2003. u dvadeset polugodišnjih rata uz kamatu po godišnjoj stopi od 5 %, a gotovinske isplate od banaka u kojima su držale novac, zajedno s kamatama po tržišnoj stopi uvećanoj za 0,25 %, u deset polugodišnjih rata (vidi
pgf. 146. zajedno s pgf. 48 presude).
Navodi da će Slovenija isplatiti štedišama 500 EUR-a na prvu ruku proizvod su spekulacije i neprovjerenih informacija. Ne postoji nikakav dokument u izvršenju ove presude u kojem je Republika Slovenija tako nešto izjavila. Obveza Slovenije prema presudi potpuno je jasna i sastoji se od isplate cjelokupnih iznosa štednje s pripadajućom kamatom.
- Interese hrvatskih štediša koji su bili i interesi Republike Hrvatske, tužene države u ovom sporu, zastupala je zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava s timom hrvatskih pravnih i ekonomskih stručnjakinja iz Ureda zastupnice, resornih ministarstava i Hrvatske narodne banke.
Stoga, za štediše na koje se ova presuda odnosi, a koji nisu bili stranke u ovom sporu pred Europskim sudom, nisu nastali nikakvi troškovi u svezi tog spora. Oni ne trebaju nikome plaćati bilo kakve troškove povezane s njihovim zastupanjem pred Europskim sudom za ljudska prava u ovom predmetu.
- Sve hrvatske Vlade zagovarale su u pravnom i političkom okruženju upravo teze na kojima se temelji ova presuda. I sam Sud je istaknuo Hrvatsku kao državu koja je isplatila najveći dio stare devizne štednje štedišama. Štoviše, hrvatska Vlada je putem Ureda zastupnika pred Europskim sudom vodila brigu i o postupcima koje su hrvatski štediše ranije vodili pred Europskim sudom. Stoga su netočni medijski napisi da Hrvatsku nije bilo briga za štediše.
- Izvršenje ove presude nadgledat će predstavnici 47 država članica Vijeća Europe, uključujući i Hrvatsku, koji čine Odbor ministara Vijeća Europe. Slovenija će najkasnije do 16.01.2015.g. (6 mjeseci nakon donošenja presude) morati Odboru ministara Vijeća Europe predstaviti akcijski plan o načinu izvršenja presude. U roku od daljih 6 mjeseci (1 g. od donošenja presude) Slovenija treba poduzeti sve mjere, uključujući i promjene zakonodavstva, koje će omogućiti povrat štednje štedišama.
- Ured zastupnice Republike Hrvatske pratit će postupak izvršenja ove presude i obavještavati štediše i hrvatsku javnost o napretku izvršenja ove važne presude Europskog suda za ljudska prava.
Pisane vijesti
